Connect with us

Politika

Trese se više od deset direktorskih fotelja

Za više od 10 direktora institucija i agencija na nivou BiH istekli su mandati, s tim što neki od njih nemaju pravo na novi mandat, dok se drugi nadaju da će na čelu institucija ostati i narednih godina.

Prema dostupnim informacijama, na spisku direktora sa isteklim mandatima su, između ostalih, Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, te Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Tu su još i Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA), i drugi.

Galić je potvrdio za “Nezavisne novine” da mu je mandat istekao sredinom prošle godine te da nema pravo na novi.

“Meni je istekao mandat u petom ili šestom mjesecu prošle godine. Nemam pravo na novi mandat, odradio sam dva. Po Zakonu o policijskim službenicima možete imati samo dva mandata u istoj agenciji”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.

Već se spekuliše da bi na čelo Granične policije BiH mogao Mirko Kuprešaković, budući da ta pozicija pripada HDZ-u. Uz Galića, na novi mandat nema pravo ni Akšamija.

“Meni je istekao mandat, ja sam u ovoj grupi što su izvijestili o isteku mandata i za koje se treba raspisati konkurs. Nemam pravo više, kad se konkurs završi, biće novi direktor”, rekao je Akšamija za “Nezavisne novine”.

Mandat je istekao i Slobodanu Ujiću, direktoru Službe za poslove sa strancima BiH, s tim što on ima pravo da ostane na toj funkciji.

“Davno mi je istekao mandat. U zakonu se kaže da direktor obavlja u punom obimu funkciju do imenovanja drugog direktora. Procedura i konkurs su završeni još u aprilu ili maju i svi kandidati koji su prošli treba da prođu bezbjednosne provjere. To je na Savjetu ministara BiH. Ja sam bio jedan mandat i bio sam kandidat za još jedan mandat. Inače, prezadovoljan sam radom Službe i pohvaljeni smo izvještajem iz Brisela”, kaže Ujić za “Nezavisne novine”.

Novoformirana vlast već pravi kombinatorike i, dakle, pojavili su se kandidati za nasljednike pojedinih aktuelnih direktora.

Recimo, već se kao jedan od najozbiljnijih kandidata da naslijedi Miru Džakulu, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, spominje aktuelni ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija.

“Mi ćemo imenovati nekoga. Još nismo donijeli odluku koga. Zoran Tegeltija je jedan od najozbiljnijih u toj branši”, rekao je nedavno Milorad Dodik, lider SNSD-a, najavljujući da se prije njegovog konačnog prijedloga moraju obaviti razgovori, između ostalog i sa Tegeltijom.

Međutim, u SDP BiH imaju drugačije poglede.

“Da budem vrlo precizan, u ovom rasporedu agencija i Uprava za indirektno oporezivanje ostala je FBiH i smatram da je to fer i pošteno, jer imamo ministra finansija na državnom nivou iz SNSD-a. U Federaciji BiH Ministarstvo finansija je HDZ-ovo. Mi smo jako zainteresirani da preuzmemo odgovornost za UIO i spremni smo da pravimo određene zamjene”, kazao je Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Na pitanje šta će uraditi ukoliko SNSD bude insistirao da kadar te stranke bude novi direktor UIO, kazao je:

“Pa, evo, i mi ćemo insistirati, pa šta će oni?”

Iz fotelje, sigurno je, odlazi i Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH, a na toj funkciji bio je više od sedam godina.

“On prvi ide. Na to mjesto treba da dođe profesionalan, ozbiljan čovjek, koji ima zvanje, diplomu bez dileme i da brzo stabilizira odnose u toj agenciji. Nekoliko imena ozbiljnih, stručnih, profesionalnih, imamo u vidu, odabraćemo onog za kojeg mislimo da je najbolji”, izjavio je ranije Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH i lider Naroda i pravda.

Na narednoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja bi trebalo da bude održana sutra, kako se očekuje, počeće “sječa” kadrova SDA, SDS-a i PDP-a.

Postoje tvrdnje da će osmorka na mjesto direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH “gurati” komesara sarajevske policije Nusreta Selimovića, dok se, kada je riječ o OBA, spominju imena Erduana Kafedžića i Almira Džuve, a koji je već dva mandata bio prvi obavještajac BiH, pa je upitno da li je moguće da ponovo sjedne u istu fotelju.

Politika

JA SAM TU DA DJELUJEM! Dodik zna ko je Šmit, a Čović neka se smiri

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika rekao je da je njegov posao da štiti ne samo postojanje BiH, nego i postojanje entiteta, te da su to nedodirljive kategorije.

“Ako neko ide u suprotnom pravcu, ja sam tu da djelujem. Može doći do krize, ali nema potrebe za tim”, rekao je Šmit.

Odgovarajući na pitanje kako lično tumači stav Dragana Čovića, lidera HDZ-a, Šmit je za Face TV rekao: “Neka se smiri”.

“Ovo nije kraj EU puta, ovo je tek početak. Pozivam i njega i Dodika da sjednemo u Laktašima, Mostaru li Sarajevu da razgovaramo kao odrasli. Sa mnom se može razgovarati, iako i ja nekad znam burno reagovati”, rekao je Šmit.

Na pitanje šta ako Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske krene u proces otcjepljenja i ko će pobijediti, on ili Dodik, Šmit je rekao da to ne vidi kao duel.

“Dodika znam dobro, a znam i da Dodik vrlo dobro zna ko je Šmit”, rekao je Šmit za Face TV.

Šmit je u utorak nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, a što su osudili u Republici Srpskoj, dok je Čović pozvao OHR i PIK da preispitaju takvu odluku Šmita ističući da su za Hrvatski narodni sabor nametnute izmjene nepotrebne i neprihvatljive.

Nastavi čitati

Politika

OHR molio patrijarha Porfirija da se SASTANEM SA ŠMITOM

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske rekao je da je Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) pokušala da preko partijarha srpskog Porfirija ugovori sastanak njega i Kristijana Šmita.

“Kažu mi ovi iz OHR da su zamolili patrijarha Porfirija da me zamoli da se sastanem sa Šmitom. Zna Njegova svetost šta ja mislim o tome”, poručio je Dodik.

On je tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske koja je u toku, kazao da on vrlo dobro zna u kakvoj situaciji se nalazi, ali da neće odustati od borbe za Republiku Srpsku.

“Znao sam šta će biti kada sam došao ovdje. Ali, idem do kraja, ne bojim se, idem u novu fazzu političke borbe za Republiku Srpsku“, naveo je Dodik.

Rekao je da ne želi da čuje kako mu drugi pričaju o sankcijama.

“Moja porodica je sankcionisana, ja sam svoje račune u banci ugasio. Neki misle da je to fer, neki ne. Ali ja ću ostati ovdje, sve dok me ljudi podržavaju. Ako bude trebalo, ja ću pitati ovaj narod i na referendumu. Pitanje je da li ćemo ili nećemo biti podanici u ovom teškom i neizvjesnom geopolitičkom trenutku“, dodao je Dodik.

Govoreći o putu BiH ka EU, Dodik je rekao da nema tačnog datuma za početak pregovora, ali da je nakon nekoliko dana uslijedio novi udar na taj put, a to je Šmitova odluka.

“Ne može država koja teži suverenitetu da radi na bazi stranaca i njihovih odluka. Znam ja da nam se međunarodna zajednica ismijava i sada i traže da im budemo podanici. Nametanje zakona je novi nož u leđa BiH, a i čupanje tog noža biće veoma bolno. To čine ljudi koji nemaju ovlašćenja za takve radnje, udareno je na narode u BiH, Srbe i Hrvate, dok Bošnjaci to orkestrirano podržavaju stavljajući se pod patronat stranaca. EU pokušava da izvuiče situaciju porukom da taj može nametnuti neka rješenja kada je to neophodno, ali to ne može. Gospodine Zatler, nećete to uraditi”, poručio je predsjednik Republike Srpske.

Podsjetio je da se na taj način koče enormna finansijska bespovratna sredstva, koja bi za četiri godine trebala biti u milijardama. Dodik je rekao i da ne želi da prihvati zapadne vrijednosti koje se tiču porodice.

Nastavi čitati

Politika

PRISUSTVUJE I DODIK: Počela posebna sjednica NSRS o bezbjednosti, očekuje se i nova o Izbornom zakonu RS?

Posebna sjednica Narodne skupštine RS počela je danas u Banjaluci, a na dnevnom redu je – Razmatranje aktuelne bezbjednosne i političke situacije u svijetu sa aspekta reperkusija na Republiku Srpsku.

Dnevni red je prijedlog predsjednika RS, predsjednika Narodne skupštine, predsjednika Vlade i člana Predsjedništva BiH iz RS.

Sjednici prisustvuju Milorad Dodik, Željka Cvijanović, te drugi najviši zvaničnici RS.

Predsjednicima parlamentarnih stranaka je omogućeno obraćanje u trajanju do 10 minuta.

U medijima je ranije objavljena radna verzija Izbornog zakona RS, ali nije poznato da li će se i ovaj materijal naći danas pred poslanicima NSRS. Upravo zbog toga je početak današnje sjednice koji je bio zakazan za 10 sati, pomjeren na 11 sati.

Nezvanično, spekuliše se da će po okončanju ove, odmah biti zakazana nova posebna sjednica sa ovom tačkom dnevnog reda.

U materijalu za današnju sjednicu se analiziraju brojna aktuelna dešavanja i sukobi u svijetu, od izraelsko-palestinskog, Sirije, migrantska kretanja, do posljednjeg terorističkog napada u Moskvi.

„Upravo jedan ovakav događaj može biti povod ekstremistima na našim područjima za izazivanje incidenata ili vršenje krivičnog djela terorizma, jer žele da njihovi ciljevi, a to je izazivanje straha i panike, dobiju što jači odjek u javnosti“, istaknuto je.

U svjetlu svjestkih dešavanja, ponovljen je stav koji je prije par dana iznio ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, da se „ne može u potpunosti isključiti mogućnost terorističkih aktivnosti na našim prostorima, iako trenutno ne postoje informacije koje bi ukazivale na pripremanje terorističkih napada ili drugih vidova nasilja“.

Nadalje, u skupštinskom materijalu se navodi kako „narativ o ruskom malignom uticaju propagandna priprema za pokušaj restauracije protektorata nad BiH.

„Sve je počelo dolaskom američkog ambasadora Majkla Marfija, a nastavilo se pokušajem nametanja njemačkog građanina Кristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH, iako dotična osoba nije nikada imenovana na tu poziciju relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN“, navodi se.

„Djelovanjem američke ambasade i Кristijana Šmita, međunarodne institucije predviđene Dejtonskim sporazumom da štite mir, postale su jedna od najvećih prijetnji po mir u BiH. Nametanje zakonskih rješenja kojima je omogućeno procesuiranje izabranih i imenovanih lica u RS i to zbog nepoštovanja volje Кristijana Šmita, vršenje uticaja preko stranih sudija na izmjenu ustavnog poretka BiH, pritiscima na investitore u cilju urušavanja budžetskog sistema RS, opstrukcije dogovora domaćih političkih lidera, nedvosmisleno pokazuju namjeru uspostavljanja apsolutne vlasti neizabranog i neimenovanog stranca nad BiH“, piše u skupštinskom materijalu.

Osvrćući se na posljednju odluku Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH, ocjenuje se da je i sama EU izrazila nezadovoljstvo.

Posebna pažnja posvećena je i sankcijama funkcionerima u RS, pa se navodi da američka administracija koja kroz sankcije i „kvazisudske postupke“ te pritiskom na bankarski sistem, pokušava da eliminiše sve centre otpora uvođenju kolonijalne vlasti.

„Republika Srpska u ovakvim odnosima mora sačiniti temeljnu analizu ukupne novonastale situacije, sačiniti odgovarajuće zaključke i preduzeti aktivnosti. To uključuje reviziju njenog dosadašnjeg koncepta međunarodnih odnosa“, naglašeno je.

Dodaje se i da RS „ ne idu na ruku neprijateljski, neustavni, nedejtonski potezi političkog Sarajeva i lobiranja u svjetskim centrima moći kojima se favorizuju bošnjački stavovi i ciljevi, koji za cilj imaju institucionalno odumiranje, a zatim i ukidanje RS“.

„Naglašavamo da sve institucije na čijem čelu su Bošnjaci, bez obzira na nivo institucije, isključivo rade na ukidanju Republike Srpske“, navedeno je.

(Mondo)

Nastavi čitati

Aktuelno