Connect with us

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Related Topics:

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Svijet

KRIZA ZA STANOVE U NJEMAČKOJ: Kirije rastu, a ponuda za izdavanje pala 12 odsto

Svjetska ekonomska situacija uveliko utiče i na stanje na tržištu nekretnina, pa se cijene gotovo svakodnevno mijenjaju.

Stanje na tržištu nekretninama izaziva nezadovoljstvo među građanima koji bi da kupe stan ili da iznajme, a iako je važilo da je Njemačka stabilna zemlja, naročito kada je reč o nekretninama, skon cijena u posljednje vrijeme, razočarao je njene građane.

Naime, prema Institutu njemačke privrede (IW), stanarine u Njemačkoj su u posljednje vrijeme prilično skočile, pa su u drugom kvartalu bile četiri odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Naravno, kao što je i očekivano, najviše su porasle u velikim gradovima izvan najvećih metropola, gdje je rast iznosio 4,9 odsto. Međutim, i među velikim gradovima se osjećaju velike razlike, navodi DPA.

Najveći skok cijena zabeležen je u Kelnu, gdje su kirije porasle za 7,9 odsto, Hamburg je sljedeći na listi sa porastom 5,5 odsto, dok je na drugom kraju liste, znatno manji skok zabijležen u Štutgartu, 0,9 odsto i u Berlinu, svega jedan odsto.

A dok skaču cijene, opada ponuda stanova za iznajmljivanje. Prema navodima, u poređenju sa 2022. godinom, ponuda stanova je opala za čak 12 odsto, a ponovo prednjače veliki gradovi.

Nestašica stanova za izdavanje je posebno u mnogim velikim gradovima. U Hamburgu se ponuda stanova prepolovila, dok je u Frankfurtu oglasa manje za 43 odsto.

Prema navodima, glavni razlog je što mnogi ljudi ostaju u stanovima koji ne odgovaraju njihovoj životnoj situaciji — preveliki su ili premali — jer ne žele da se odreknu povoljnih kirija, naveo je ekonomista IW-a za nekretnine Peka Zagner.

Na tržištu gdje su cijene umjereno porasle, situacija je potpuno drugačija.

Skočile su cijene i stanova u vlasništvu i porodičnih kuća za jednu ili dvije porodice, za po 0,8 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Nastavi čitati

Svijet

NOVE TENZIJE NA BLISKOM ISTOKU: Evropska aviokompanija obustavila letove ka Dubaiju i Rijadu

Er Frans obustavlja letove ka Dubaiju i Rijadu zbog bezbjednosne situacije u regionu. Odluka je donijeta radi zaštite putnika i posada.

Francuska aviokompanija Er Frans obustavila je letove ka Dubaijuu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rijadu u Saudijskoj Arabiji zbog bezbednosne situacije u regionu, saopštila je danas kompanija.

“Bezbjednost naših putnika i posada naš je apsolutni prioritet”, navodi se u saopštenju Er Fransa, koji je odluku doneo zbog pogoršanja bezbjednosnih prilika nakon intenziviranja iranskih udara na zemlje Persijskog zaliva, prenosi BFM TV.

Letovi za Rijad biće obustavljeni do 24. jula, odnosno do 25. jula za polaske iz saudijske prestonice, dok su letovi za Dubai suspendovani do 27. jula, odnosno do 28. jula za polaske iz tog grada, prenosi b92 pisanje Tanjuga.

Kompanija je navela da kontinuirano prati razvoj geopolitičke situacije na destinacijama i u vazdušnom prostoru kojim njeni avioni saobraćaju, ističući da će obnavljanje letova zavisiti od dalje procjene bezbjednosnih uslova na terenu.

Nastavi čitati

Aktuelno