Connect with us

Društvo

TRGOVSKA GORA RAK RANA SRPSKE! Otkriveno kada Hrvatska planira ODLAGANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA

U programu rada i finansijskom planu za 2024. godinu Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško se navodi da se najkasnije do 2028. godine treba započeti odlaganje ovog otpada na Trgovskoj gori.

Ovo praktično znači da Hrvatska zvanično planira da 2028. godine počne odlagati nuklearni i drugi otpad na ovoj lokaciji, koja je vazdušnom linijom udaljena od granice BiH i opštine Novi Grad oko 850 metara.

Sada možemo samo nagađati da li je to bilo namjerno ili slučajno, ali samo četiri mjeseca kasnije se ispostavila neistinitom tvrdnja Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske, da se slučaj Trgovska gora “relaksira”.
Podsjećanja radi, tada je Plenković izjavio: “Mi smo održali sastanak međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije i dogovorili smo da postojeći sistem ostane na snazi do 2028. godine, čime na neki način relaksiramo ovu temu u bh. javnosti”.

Ipak, ova izjava Plenkovića je slavodobitno prihvaćena od jednog dijela bh. javnosti i političara.

Kako se navodi u ovom programu, za 2024. godinu je, između ostalog, predviđena izrada radnih uputstava, koraka i aktivnosti koje bi trebalo obaviti prilikom zbrinjavanja IRAO i iskorištenih izvora bez poznatog vlasnika kao i radioaktivnih gromobrana na siguran način.
“Završetak izrade studije uticaja na okolinu očekuje se u 2024. godini, ali taj cilj takođe zavisi od uvrštenja zahvata Centra u DPPR. Za potrebu sprovođenja postupka procjene uticaja zahvata Centra na okolinu, posebno s aspekta prekogranične procjene, nastaviće se s aktivnostima pravnih konsultacija kako bi se osigurala usklađenost s domaćim i međunarodnim zakonodavnim okvirom koji reguliše procjenu uticaja zahvata na okolinu”, stoji u programu.

Dalje se navodi da će tražiti tehničku podršku od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za razvoj ovog, kako su nazvali, projekta.

“U sklopu Okvirnog programa tehničke saradnje s IAEA u 2024. se očekuje odobravanje i sprovođenje projekta vezanog za pripremu preuzimanja hrvatske polovine NSRAO iz NE Krško kroz razvoj skladišno-odlagališnih betonskih spremnika. Takođe, u 2024. godini biće osmišljen prijedlog novog projekta tehničke pomoći IAEA za novi programski period 2026-2027. godine, kojim će se popratiti projekat uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac.

Posebno će se, kako kažu, pažnja posvetiti razvojnom aspektu lokalne zajednice (Dvor na Uni), odnosno projektima poboljšanja životnih uslova i otvaranja mogućnosti za dalji ekonomski razvoj lokalne zajednice.

“Podrške su predviđene za unapređenje zdravstva, razvoj poljoprivrede, razvoj malih lokalnih proizvođača i uzgajivača, razvoj lokalnih udruženja (pčelari, lovci, ribolovci i sl.), rad djece osnovnoškolskog uzrasta i slično”, stoji u programu.

Mario Crnković, dugogodišnji aktivista i predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što smo pomoću zvanične dokumentacije uspjeli raskrinkati obmanjivanje javnosti s kojim smo se suočavali u prethodnim mjesecima.

“Fond NEK je svojim planom aktivnosti za 2024. godinu praktično i nedvosmisleno demantovao Plenkovića. Sada je moguće razaznati da je izjava nakon sastanka Krišto – Plenković bio pokušaj bacanja prašine u oči od strane Plenkovića, koji je tobože relaksirao slučaj ‘Trgovska gora’.

Ništa nije relaksirano, naprotiv. Svega četiri mjeseca kasnije osvanuo je zvanični dokument Hrvatske u kom jasno daju do znanja da nastavljaju u skladu sa prijašnjim planovima. Rijeka Una i bh. granica je i dalje meta namjere da se tu gradi nuklearni objekat. Tokom 2024. godine planiraju studiju uticaja na životnu sredinu, a nakon toga pribavljanje dozvola. Tokom perioda 2026-2027. godina planiraju realizaciju projekta finansiranog od strane IAEA, koji je direktno vezan za Trgovsku goru, dok su kraj 2028. godine planirali kao krajnji rok za preuzimanje radioaktivnih otpada iz Krškog”, naglasio je Crnković.

Istakao je da je važno dodati da Studija uticaja na životnu sredinu, koja će biti objavljena tokom 2024. godine, predstavlja najznačajniji dokument u čitavom slučaju. To je trenutak kad obje zemlje treba da stave svoje argumente na stol.

To će biti prelomna tačka za čitav slučaj jer ukoliko tada ne budemo spremni argumentovati negativne uticaje koje imamo i možemo imati, to će značajno otežati našu situaciju pred međunarodnim sudovima. Bosna i Hercegovina mora podići nivo aktivnosti po pitanju slučaja ‘Trgovska gora’ jer radioaktivnim i drugim opasnim otpadima nije mjesto nadomak rijeke Une. Odbrana od izgradnje nuklearnog objekta uz rijeku Unu nije nešto što smiju zasjeniti dnevne politike, međustranačka i međunacionalna prepucavanja”, zaključio je Crnković.

Društvo

AMERIKANAC PRESELIO U BIH ZBOG ŽENE: “Najveći šok? Kad sam vidio šta punica radi s kafom”

Njujork je zamijenio Sarajevom, a sada otkriva šta ga je šokiralo prilikom prve posjete Bosni i Hercegovini.

Dejvid Levin, rodom iz dinamičnog Njujorka, odlučio je da svoj gradski tempo zamijeni nečim sasvim drugačijim – životom u Sarajevu. Sa suprugom Melisom spakovao je kofere i preselio se u Bosnu i Hercegovinu, a u razgovoru za Jutjub kanal RahatLand podijelio je svoja prva iskustva i iznenađenja koja su ga dočekala.

Ispričao je i kako je izgledalo njegovo prvo upoznavanje sa bosanskom svakodnevicom, šta ga je šokiralo, ali i zabavilo – uključujući i jedan urnebesan trenutak iz posjete Melisinoj porodici, koji ga je nasmijao.

“Ja samo sjedim tu, svako radi svoje. Odlaze u kuhinju da skuvaju kavu. Vidim kako njena mama ide hodnikom i nosi džezvu i vidim je kako ide u kupatilo i spušta džezvu u WC šolju. Gledam okolo i pitam se da li je ona to upravo uzela vodu za kafu”, ispričao je Amerikanac koji je tada razmišljao šta se dešava.

“Supruga se vraća i ja joj kažem: ‘Upravo sam vidio tvoju mamu kako džezvu stavlja u WC šolju’. Ona odgovara: ‘Da, naravno’, a joj kažem: ‘Kako misliš – naravno? To je odvratno'”, ispričao je u nastavku i priznao da se nikako nisu razumjeli i da njoj nije bilo jasno zašto mu je to odvratno.

Supruga je pokušavala da mu objasni da je njena majka samo bacila talog, ali je on mislio da je oprala džezvu da bude čista.

“Ja ludim, a ona ne može da shvati šta mi nije jasno. Na kraju sam se predao i rekao: ‘Dobro, u redu’. Onda sam joj rekao da sam mislio da je zagrabila vodu odande. Kad je ispričala svojoj mami šta sam mislio, žena je bila tako posramljena, ali u isto vrijeme se smejala”, prisjetio se.

Pogledajte njegovo iskustvo:

Nastavi čitati

Društvo

BRANE RIJEKU, BRANE ŽIVOT: Šipovo organizuje protest protiv ekološkog zločina!

Neformalna grupa građana “Čuvari Plive” iz Šipova organizuje šetnju 19. aprila u znak protesta protiv najavljene izgradnje male hidroelektrane Jovići na rijeci Plivi.

Okupljanje je predviđeno za 12 časova na Trgu patrijarha Pavla u centru Šipova, gdje će građani prošetati od centra Šipova do ušća rječice Sokočnice u rijeku Plivu.

“Pozivamo sve ljubitelje prirode, rijeka i prirodnih ljepota iz svih gradova Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nam se pridruže 19. aprila u našoj protestnoj šetnji”, kažu iz neformalnog udruženja građana “Čuvari Plive”.

Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske je nedavno izdalo ekološku dozvolu “Prirodnoj energiji” iz Šipova za gradnju MHE, što je naišlo na oštre reakcije mještana, ali i ekoloških udruženja, koji to smatraju uništavanjem Plive.

Dražen Prole, predsjednik Udruženja građana “Ne damo Plivu i Janj” iz Šipova, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da će ovo udruženje podržati ovaj skup i zajedno će prošetati sa građanima, sve u cilju da se zaštiti Pliva.

“Mi nismo još uvijek priveli kraju tužbu, odnosno pokretanje upravnog spora pred Okružnim sudom u Banjaluci”, kazao je Prole.

Dodao je da su odbornici ove opštine tražili jednu tematsku sjednicu, gdje su uputili dopis da prisustvuju predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao i Ministarstva energetike i rudarstva, ali i predstavnici investitora.

“Održan je kolegijum gdje se većina odbornika složila s tim i dali smo im rok od 10 dana da nam odgovore kada bi mogli doći u Šipovo”, kazao je Prole i istakao da sumnja da će oni odgovoriti kako bi građani željeli.

“Nadam se da ćemo spriječiti da nadležno ministarstvo izda građevinsku dozvolu, a samim tim ministarstvo može raskinuti koncesioni ugovor, a u ugovoru piše da koncesionar odustaje od naknade u slučaju da ne pribavi potrebne dokumente”, kazao je Prole i istakao da, ako investitor dobije građevinsku dozvolu, oni imaju nesmetan pristup,

a ako ne dobije dozvolu, taj ugovor se može poništiti.

Prema rješenju Ministarstva, planirano hidroenergetsko postrojenje obuhvataće pregradni prag, dovodni kanal dužine 120 metara, prelivni jaz, riblju stazu, mašinsku zgradu sa dvije Kaplan turbine te odlivni kanal koji će voditi do prirodnog korita rijeke Plive. Nosilac projekta obavezan je da preduzme sve propisane mjere zaštite životne sredine u skladu sa važećim zakonima i regulativama, te da kontinuirano prati stanje ekosistema tokom izgradnje i rada postrojenja.

Takođe, odgovorno lice preduzeća “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo dužno je da postupa u skladu sa članom 83. Zakona o zaštiti životne sredine, ispunjavajući sve ekološke obaveze. Pored toga, neophodno je primjenjivati mjere za ublažavanje negativnih uticaja na okolinu, u skladu sa dostavljenim dokazima priloženim uz zahtjev za ekološku dozvolu. Poseban naglasak stavljen je na redovno praćenje stanja životne sredine i sprovođenje odgovarajućih mjera zaštite, kako bi se očuvala prirodna ravnoteža i spriječile eventualne štetne posljedice izgradnje i rada hidroelektrane.

Podsjetimo, u Šipovu su u avgustu prošle godine prikupljani potpisi protiv izgradnje nove mini-hidrocentrale na rijeci Plivi. Građani smatraju da bi izgradnjom druge hidrocentrale na ovoj rijeci trajno bila uništena netaknuta priroda te ugrožena šansa za razvoj turizma u Šipovu.

Nastavi čitati

Društvo

UZGAJIVAČI OBESHRABRENI! Nova sjetva, stari strah

Uzgajivači duvana u Srpskoj potpuno su obeshrabreni na pragu novog proizvodnog ciklusa zbog problema koji se ponavljaju iz sezone u sezonu, prije svega konstantnog poskupljenja sirovina i energenata, te nedostatka radne snage.

Prošla godina je, kažu uzgajivači, bila puna izazova. Nepovoljni vremenski uslovi sa sušom i ekstremnim temperaturama lani su im stvorili značajne poteškoće u proizvodnji i zbog čega ove godine sa zebnjom ulaze u novu sjetvu, jer mnoge porodice, prvenstveno u Posavini i Semberiji, na ovaj način prehranjuju porodice ili dopunjavaju kućni budžet.

Direktor bijeljinskog preduzeća “Duvan”, koje se bavi organizovanjem proizvodnje, otkupom i preradom, Čedo Gotovčević istakao je za “Glas” da se proizvodnja duvana smanjuje iz godine u godinu.

– Visoki troškovi i nedostatak radne snage trenutno su naši najveći problemi. U Posavini ima oko 50 proizvođača koji angažuju radnu snagu isključivo iz FBiH – kazao je Gotovčević, dodajući da od kooperanata godišnje u prosjeku otkupljuju oko 200 tona duvana, od kojeg se prave cigarete u zemljama okruženja i Evropi.

Ove godine su, kaže, u Bugarsku uspjeli izvesti 30 odsto prošlogodišnjeg duvana.

– Nadamo se da ćemo i ostatak uskoro prodati kako bismo što prije oslobodili skladišta za novu robu, jer smo i ove godine ugovorili proizvodnju sa stotinjak kooperanata iz Semberije i Posavine na površini od dvije stotine hektara – rekao je Gotovčević.

Dodao je da potražnja za duvanom u inostranstvu ove godine opala u odnosu na prethodne dvije kada je bila dosta povoljnija cijena.

– Svake godine smo išli sa povećanjem otkupnih cijena. I ove godine ćemo, uprkos teškoj situaciji, otkupnu cijenu povećati za nekih deset odsto u odnosu na lani – kazao je Gotovčević.

Prema njegovoj računici, od kilograma duvana, čija će otkupna cijena za proizvođače koji se nalaze u sistemu PDV-a iznositi oko osam KM, može se napraviti oko 1.200 cigareta.

Jedan od proizvođača je i Dragan Jović iz Srednje Čađavice koji uzgaja duvan od 1976. godine. On naglašava da je ovo težak i mukotrpan posao i da su okolnosti pod kojim to rade sve nepovoljnije.

– Ove godine, kao i prethodne, zasijaću četiri hektara duvana, dok je to ranije bilo duplo više. Međutim, premije su manje, sada dobijamo nešto simbolično. Nadležni su nam lani obećali nešto više novca, međutim to još nismo dobili, a sada, u proljeće, subvencije su nam najpotrebnije – kazao je Jović, ističući da je sve ukućane uposlio koji zajedno sa njim rade u polju.

Luka Pavlović iz Obudovca, koji se proizvodnjom duvana bavi već dvije decenije, kaže da je ovih dana počeo sa postavljanjem plastenika za rasadu.

– U sezonu ulazimo sa puno neizvjesnosti. Dovoljno je reći da sa novom sjetvom krećemo, a preduzeće koje otkupljuje duvan od nas još nije prodalo ni robu od prošle godine – rekao je Pavlović.

Dodao je da će još ove godine zasijati dva i po hektara, dok će o proizvodnji duvana iduće godine dobro razmisliti.

– Problem je i radna snaga koju ne možemo naći ni kad bi nam trebalo za lijeka. Meni svaki dan treba deset radnika, a oni što bi radili traže nerealnu dnevnicu – istakao je on.

Firme
Luka Pavlović kazao je da uzgajivači proizvedeni duvan mogu predati jednom preduzeću.

– Ranije su bili i otkupljivači iz Orašja i Gradačca. Međutim, sve te firme su propale, tako da nam je ostao samo bijeljinski “Duvan” – rekao je Pavlović.
Glas

Nastavi čitati

Aktuelno