Connect with us

Politika

TRI MINISTRA SA SUMNJIVIM DIPLOMAMA! Privatni fakulteti UPITNOG KVALITETA, a neke prate i skandali!

I dok su pojedini ministri u Vladi Republike Srpske završili fakultete, magistrirali i doktorirali sa visokim prosjecima, oko obrazovanja drugih se u javnosti svojevremeno podizala velika prašina zbog upitne validnosti njihovih diploma.


Alen Šeranić je rođen 1977. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. 2004. godine je završio medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, dok je se 2007. specijalizovao na porodičnoj medicini, 2010. magistrirao na Keele Univerzitetu u Velikoj Britaniji, te 2015. stekao specijalizaciju u epidemiologiji.

Miloš Bukejlović SNSD, Ministar pravde Republike Srpske. Miloš Bukejlović rođen je 1989. godine u Doboju. Osnovnu i srednju školu završio je u Doboju, a Pravni fakultet u Novom Sadu. Radio je u Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća Doboj, Gradskoj upravi Doboj, bio je sekretar Skupštine Grada Doboj, potpredsjednik i predsjednik Skupštine Grada Doboj, te direktor preduzeća „Elektro Doboj”. Bukejlović je završio privatni fakultet.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik diplomirao je na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banjoj Luci, što takođe znači da posjeduje diplomu privatnog fakulteta. Radio je u Komercijalnoj banci Banjaluka kao stručni saradnik i viši stručni saradnik, bio direktor preduzeća Nova konsalting, te šef Kabineta ministra prosvjete i kulture.

Zlatan Klokić  ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske i funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Rođen je u Prnjavoru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a Elektrotehnički fakultet završio u Banjaluci.

Od decembra 2009. godine, pa do izbora na ministarsko mjesto bio je zaposlen u „Elektrodistribuciji“ Prnjavor, na poslovima inženjera za tehničku pripremu, te rukovodioca radne jedinice. Nakon što su u javnost isplivali sporni detalji iz biografija dva ministra, na red je došao još jedan, ovaj put novi-stari ministar Zlatan Klokić. Ipak Klokića i danas prati skandal. Naime kafić čiji je suvlasnik njegova supruga kažnjen je sa 10.000 KM zbog neizdavanja fiskalnih računa. Riječ je o kafiću „Havana“ u Prnjavoru koji posluje u okviru preduzeća „Varadero“ čija suvlasnica je Klokićeva supruga.

Željka Stojićić rođena  1959. godine u Mrkonjić Gradu. Osnovnu i srednju školu završila je u Mrkonjić Gradu, a Ekonomski fakultet u Sarajevu.

Ministar finansija – Zora Vidović (SNSD). Rođena je 1954. godine u Donjim Srđevićima, Opština Srbac. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Srpcu, a Ekonomski fakultet 1978. godine u Beogradu

Ministar unutrašnjih poslova – Siniša Karan (SNSD). Rođen je 19622. godine u Grabovcu, Opština Beli Manastir. U Kupresu je završio osnovnu školu i gimnaziju, a diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Magistarske studije završio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju

Senka Jujuć rođena je 1963. godinu u Kozarskoj Dubici. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Banjaluci.

Ministar rada i boračko- invalidske zaštite RS Danijel Egić završio je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.

Od 2012. do 2021. godine radio je u Ministarstvu poljoprivrede RS, a potom u Gradskoj upravi Prijedor na mjestu načelnika Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

 

 

 

 

 

 

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić zvanje diplomiranog ekonomiste stekao je na Megatrend univerzitetu u Beogradu. Oko Đokićevog obrazovanja ranije se diglo mnogo prašine u javnosti, jer je na zvaničnom sajtu Vlade stajalo da je Đokić završio Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, što nije bilo tačno.

Đokić se nakon ovog skandala medijima pravdao da ne zna ko je kreirao podatke iz njegove biografije, niti ko ih je stavljao na sajtove.

Đokića takođe prati skandal  jer je krao impulse od tadašnjeg „Telekoma“ i za to pravosnažno presuđen.

Nedeljko Čubrilović Rođen je 1953. godine u Krupi na Vrbasu. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

foto/bl-portal

U biografiji ministra trgovine i turizma Denisa Šulića stoji da je zvanje diplomiranog politikologa je stekao na Nezavisnom univerzitetu u Banjaluci, takođe privatnog fakulteta, a trenutno pohađa master studije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci na smjeru Javna uprava i javne politike.

 

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Savo Minić (SNSD). Osnovnu školu je završio Donjoj Dubici, Opština Odžak, a srednju školu u Šamcu i Bijeljini. Završio je Pravni fakultet u Banjaluci, te stekao zvanje magistra, a potom i doktora pravnih nauka. Položio je i pravosudni i advokatski ispit.

Ministar privrede i preduzetništva – Vojin Mitrović (SNSD). Rođen je 1961. godine u bijeljinskom selu Donji Brodac. Osnovnu i srednju školu završio je u Bijeljini, dok je diplomu mašinskog inženjera stekao na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu gdje je i magistrirao, a zatim i doktorirao.

Željko Budimir (SNSD)

Rođen je 1977. godine u Sanskom Mostu, gdje je živio sa porodicom. Od 1995. godine živi u Banjaluci, gdje završava Pravni fakultet. Na Fakultetu političkih nauka magistrira, a na Fakultetu političkih nauka u Beogradu stiče zvanje doktora političkih nauka.

Ministarka porodice, omladine i sporta RS Selma Čabrić na fakultetu u Zenici stiče diplomu profesora razredne nastave, nakon čega počinje raditi u Osnovnoj školi Dositej Obradović u Doboju. Nigdje se ne navodi da li je u pitanju privatni fakultet.

Kako je navedeno u njenoj biografiji, u ovoj obrazovnoj ustanovi je radila osam godina u nastavi, a nakon toga je imenovana za pomoćnika direktora škole.

banjaluka24

Related Topics:

Politika

IPAK NEĆE BITI ŽELJKA! Za vršioca dužnosti predsjednika Srpske biće predložena Ana Trišić-Babić

Ana Trišić-Babić biće predložena za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Kako saznajemo, o ovom prijedlogu sutra bi se trebali izjasniti poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Milorad Dodik je rekao da Željka Cvijanović neće biti predložena za v.d. predsjednika Republike Srpske koji bi trebao da obavlja dužnost predsjednika do prijevremenih izbora.

“Da malo tragate, Željka Cvijanović neće biti v.d., poručio je.

Inače, Trišić-Babić je povjerljiv čovjek Milorada Dodika, zalagala se za ulazak BiH u NATO.

Trenutno se nalazi u kabinetu Željke Cvbijanović, gdje je prešla nakon što je Dodiku oduzet predsjednički mandat.

Neki su tvrdili da je Ana Trišić-Babić zadužena da prati posljednje poteze Željke Cvijanović.

Porodična firma koju vodi njen suprug Željko Babić, nalazi se pod istragom zbog uvoza respirastora u Republiku Srpsku u vrijeme korona krize, koji se zajedno sa direktorom FZO Dejanom Kusturićem sumnjiči da su ošteteili budžer Republike Srpske za 4 miliona maraka, prenosi BN.

Nastavi čitati

Politika

DODIK SVOJE STARE IDEJE SPROVODI U DJELO! Jedna osoba i u Predsjedništvu BiH i na čelu Srpske!

Nakon što je javnosti objavljeno da će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH, od strane Narodne skupštine Republike Srpske biti ovlaštena da obavlja poslove predsjednika Republike Srpske, stigle su brojne reakcije, međutim ideja da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i predsjednik Republike Srpske budu ista osoba nije nova.Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je CIK oduzeo mandat tu ideju iznio je još 2021. godine.

U intervju za “Nezavisne novine”, Dodik je tada rekao da će predložiti da iz Republike Srpske u jednoj ličnosti treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske i da predsjednik Republike Srpske po automatizmu bude i član Predsjedništva.

“Mi imamo pravo da kažemo kako ćemo birati našeg člana Predsjedništva i mislimo da predsjednik koji ima dinamiku i upoznat je sa svim detaljima za Republiku Srpske treba da bude član Predsjedništva BiH”, rekao je tada Dodik odgovarajući na pitanje o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske na telefonskoj sjednici odlučio je da posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bude održana sutra sa početkom u 10.30.

Na dnevnom redu ove posebne sjednice naći će se prijedlog odluke o privremenom obavljanju poslova nadležnosti predsjednika Republike Srpske, a prijedlog poslanika skupštine većine je da ih obavlja Željka Cvijanović, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

NOVI PROBLEM PRED BIH: Glavni pregovarač kamen spoticanja, svi bi da ga imenuju

Iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita.

To će vjerovatno dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

O glavnom pregovaraču BiH sa EU priča se već duže od godinu dana i načelno je dogovoreno da to bude Srbin. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković i direktor Direkcije za evropske integracije Elvira Habota su Bošnjaci, a Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Hrvatica.

Kada se na sastancima političara o tome razgovaralo uopšte se nije postavljalo pitanje ko to treba da uradi.

Pitanje zakomplikovano nakon raspada koalicije
Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH koji treba da imenuje pregovarača. Međutim, nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.

Stranke “trojke”, predvođene SDP-om, sada, i nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, prije nekoliko dana rekla da je prioritet BiH imenovanje glavnog pregovarača, smatraju da to treba da uradi Parlamentarna skupština BiH.

Svoj zahtjev “pravdaju” time da se mjesto “glavnog pregovarača” ne smije dati SNSD-u koji bi zajedno sa HDZ-om dogovorio to imenovanje. Tim povodom stranke “trojke”, kojima su se pridružili PDP, SDS i Lista za pravdu i red, predložili su Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH osnivanje kancelarije za glavnog pregovarača BiH i da upravo parlament BiH imenuje tog pregovarača.

Taj prijedlog na posljednjoj sjednici nije uvršten u dnevni red. Dalje, odmah nakon tog prijedloga “trojke” oglasio se i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vođenje spoljne politike.

SNSD i HDZ
Za razliku od njih, SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH, a kao što smo već naveli, prije godinu i više dana kada se to dogovaralo niko nije postavljao pitanje da je to posao upravo Savjeta ministara BiH.

“Glavni pregovarač sa Evropskom unijom mora se odrediti u skladu sa Ustavom BiH, a ne u skladu sa kolokvijalnom političkom voljom bilo koje političke stranke ili koalicije. Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Edin Forto nemaju nikakva ovlaštenja da učestvuju u procesu izbora glavnog pregovarača. Samo Konaković koji je ministar vanjskih poslova na osnovu procedure propisane zakonom ima određenu ulogu”, rekao je Komšić.

Na ovu izjavu odmah je reagovao Konaković. On je rekao da je upravo to plan DF-a i SNSD-a te da to znači da birati glavnog pregovarača na nivou Predsjedništva BiH znači “kompletnu proceduru povjeriti u ruke Željke Cvijanović” koja bi sa pravom veta kroz SNSD mogla zaustaviti svako imenovanje koje ne odgovara Dodiku i SNSD-u.

“EU nije striktno propisala na kojem se nivou vlasti bira glavni pregovarač i logično je da se bira tamo gdje se bira i Savjet ministara. SNSD u tom slučaju ne može ništa opstruisati, a HDZ može u tom procesu učestvovati ako želi. Ako ne želi, neka se zagrle sa SNSD-om i posmatraju”, rekao je Konaković.

Cilj “trojke”
Cilj “trojke” je da se zaustavi imenovanje glavnog pregovarača koji bi došao iz SNSD-a, a to je djelimično potvrdio i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je rekao da opozicija iz Republike Srpske treba da ponudi ime.

“Razgovarali smo sa predstavnicima opozicije Republike Srpske i nismo govorili o imenima. Naše mišljenje je da oni, s obzirom na to da pokazuju snažno opredjeljenje ka Evropskoj uniji, zaslužuju da imaju glavnog pregovarača, koji je Srbin i dolazi iz Republike Srpske”, rekao je Kojović.

I pored toga što je imenovanje glavnog pregovarača na dugom štapu, već se spekuliše ko bi to mogao biti. Navodno, plan opozicije, a to su rekli i u SNSD-u, je da zajedno sa strankama “trojke” imenuju Igora Crnatka iz PDP-a za glavnog pregovarača, dok iz stranaka “trojke” dolaze informacije da SNSD na tu poziciju želi da imenuje Anu Trišić Babić, a što je za njih neprihvatljivo jer se radi o jednoj od najbližih saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

“Savjet ministara BiH treba da imenuje glavnog pregovarača”, rekao je Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući na FTV-u.

Stav Dragana Čovića
Kao i SNSD, slično misli i HDZ, čiji je lider Čović rekao da u proteklih mjesec dana intenzivno pregovara sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je Čović za BHRT, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Pravni stručnjaci
Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača, pravni stručnjaci nemaju dileme. Oni tvrde da je to posao Savjeta ministara BiH jer, tehnički, ne radi se o pregovorima za zaključenje međunarodnog sporazuma već o usklađivanju sa pravnom stečevinom i politikama Evropske unije.

“Također, ovaj dio procesa će se voditi kroz mehanizam koordinacije, pregovaračka struktura je predviđena da bude dio ovog mehanizma, a izmjene/dopune ili donošenje nove odluke na osnovu Odluke o mehanizmu koordinacije evropskih integracija u nadležnosti su Vijeća ministara BiH. Tek nakon uspješnog završetka ovog procesa pristupa se procesu pristupanja tj. zaključenju Sporazuma o pristupanju EU, gdje će pregovarački tim u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih sporazuma, na inicijativu DEI-a, predložiti Vijeće ministara, a imenovati Predsjedništvo BiH. Tada će pregovore voditi direktor DEI-ja ili u čijoj nadležnosti to bude kada taj proces bude priveden kraju. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa pregovaračkom strukturom, glavnim pregovaračem i pregovaračkim timom. Ovo je u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara”, napisao je na društvenoj mreži X pravnik Damir Sakić, a čiji stav prenosimo uz njegovu saglasnost.

Nastavi čitati

Aktuelno