Connect with us

Svijet

Tri velike nacije pred bankrotom!

S obzirom na to da razvijene zemlje imaju problema sa održavanjem ravnoteže kursa u odnosu na dolar, ne čudi što nerazvijene zemlje već prolaze kroz pravu dramu.

Tek je trgovina na azijskim valutnim tržištima rano ujutro zaustavila pad britanske funte, koji je od najave glavnih fiskalnih poteza nove premijerke Liz Trus bio toliko snažan da je ukazivao na stvaranje novih dubokih makroekonomskih neravnoteža koje ugroziti britanske građane i kompanije

Iako je trgovina u Aziji ublažila strahove da će se potop funte nastaviti nekontrolisano, ostala je činjenica da je funta najviše pala u odnosu na američki dolar među valutama članica G10 u odnosu na američki dolar osim japanskog jena, pri čemu je japanska centralna banka nastavila da vodi stimulativnu monetarnu politiku koja djelimično izaziva slabljenje nacionalne valute, dok je Banka Engleske među onima koji su ranije počeli da podižu kamate.

Glavni uzrok slabljenja funte od 20,4 odsto u 2022. u odnosu na dolar je zapravo globalno jačanje dolara u odnosu na većinu svjetskih valuta. Po pravilu, dolar jača svaki put kada raste globalna geopolitička tenzija, a Federalne rezerve SAD agresivno podižu kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Fed je u posljednja tri navrata podizao kamate za po 0,75 procentnih poena, a donosioci odluka u tom planetarnom hramu novca procjenjuju da bi kamate na savezne fondove naredne godine mogle da idu i do 4,75 odsto, što bi, ukoliko do toga dođe, drastično povećalo troškove zaduživanja na globalnom nivou. U tom kontekstu treba posmatrati nervoznu reakciju tržišta valuta nakon najave novih britanskih fiskalnih mjera, koje u neizvjesnim vremenima donose smanjenje poreskih prihoda za nevjerovatnih 45 milijardi funti, što znači da će neto nivo zaduživanja Britanije jako rasti.

Ali bez obzira na neobičnu kombinaciju ljevičarskog populizma sa liberalnim smanjenjem poreza nove britanske vlade, ne treba sumnjati da je izvor nevolja funte nova snaga američkog dolara. Zbog neodlučnosti u pooštravanju monetarne politike Evropske centralne banke prema dolaru, evro je drastično pao, a čak i Kina, zemlja koja strogo kontroliše kurs prema korpi najvažnijih svjetskih valuta, ima problema da održi željenu vrijednost kursa. Međutim, čak i u Kini se dešavalo da juan (renminbi) sklizne na najniži nivo u odnosu na dolar u posljednje dvije godine, piše Jutarnji list.

U sadašnjoj situaciji, pad vrijednosti domaće valute više nikome ne odgovara, jer podrazumijeva uvoz inflacije iz dolarskih uvoznih područja, što je najvidljivije u uvozu energenata i drugih sirovina. S obzirom na to da razvijene zemlje imaju problema sa održavanjem ravnoteže kursa u odnosu na dolar, ne čudi što nerazvijene zemlje već prolaze kroz pravu dramu.

U Nigeriji i Somaliji jak dolar je toliko podigao inflaciju uvezene hrane, goriva i lijekova da je rizik od gladi ponovo pred vratima mnogih domaćinstava. Sve zemlje sa prevelikim dugovima u dolarima sada su, sasvim predvidljivo, na ivici finansijskog kolapsa. Naravno, u tom društvu je Argentina, a u Egiptu se očekuje bankrot, kao i u Keniji. Čak i snažne ekonomije velikih tržišta u razvoju, kao što su Indija i Južna Koreja, počinju da se suočavaju sa strukturnim problemima – kao što je privlačenje investitora – zbog jakog dolara. Od brazilskog reala do tuniskog dinara, valute zemalja u razvoju tonu u odnosu na dolar, stvarajući prepoznatljivu psihologiju krda na tržištu u kojoj se sve više zemalja, finansijskih institucija, kompanija i građana kladi na dolar kao sigurno utočište.

Esvar Prasad, autor nekoliko knjiga o valutama i jedan od vodećih globalnih stručnjaka za valutna tržišta, tvrdi za NYT da je “ostatak svijeta“ u situaciji “bez pobjede“, jer američki Fed nema izbora. već da agresivno podiže kamatne stope kako bi zaustavila inflaciju i spriječio dugoročno pogoršanje ekonomskih izgleda. Tako imamo situaciju da SAD – zemlja sa značajnim rezervama nafte i gasa – uspješno stabilizuju cijenu energenata na domaćem tržištu, ali preko dolara, koji služi kao globalna rezervna valuta, stvara probleme svima ostalima; multinacionalne kompanije i finansijske institucije poslove sa robom ili uslugama uglavnom obavljaju u dolarima, što je posebno izraženo u slučaju energenata i hrane, čije cijene zbog jačanja dolara automatski rastu na globalnom nivou. Dolari čine “samo“ 40 odsto globalnih transakcija, ali je dug zemalja u razvoju pretežno denominovan u dolarima, bez obzira da li su investitori/povjerioci iz Sjedinjenih Država ili ne, što pojačava probleme izazvane slabljenjem domicilne valute.

Sve u svemu, kada je Kvasi Kvarteng, novi prvi čovjek britanskih finansija, najavio oštro smanjenje poreskih prihoda uz podizanje nivoa zaduženosti, on se sudario sa nervoznim valutnim tržištima koja su ionako imala više razloga da dolar percipiraju kao privlačniju valutu u odnosu na funtu. Istovremeno, Kvarteng, što je zanimljivo, nije dobio neposrednu podršku guvernera Banke Engleske Endrua Bejlija, koji je odbio da odmah podigne kamate, već je najavio donošenje odkuke na redovnom sastanku zakazanom za novembar. Banka Engleske je pojasnila da neće “oklijevati da mijenjaju kamatne stope kako bi inflaciju spustili na nivo od 2 odsto”, ali je ostalo nejasno zašto nisu pružili hitnu podršku funti.

Nejasno je da li će Kvartengova najava novog srednjoročnog fiskalnog plana djelovati kao dovoljno snažan sedativ za nervozna tržišta valuta, jer nova britanska konzervativna vlada tek treba da pokaže proračun o tome kako namjeravaju da smanje odnos javnog duga prema BDP-u. Objavljivanje tog plana očekuje se 23. novembra, kada će stići prognoza nezavisne Kancelarije za budžetsku stabilnost. Do te najave, nova britanska vlada će se držati postojećih planova javne potrošnje, a sve kako bi pokazala fiskalnu odgovornost.

Iako je Liz Trus britanska konzervativka sa stavovima sličnim onima čuvene Margaret Tačer, njena vlada je pokrenula niz protekcionističkih i društvenih mjera kako bi blokirala mogući rast političke popularnosti laburista. U ovom političkom manevru kladili su se na pokretanje snažnijeg privrednog rasta, ali su potcijenili nervozu na tržištima kapitala. Dešavalo im se da su prinosi na desetogodišnje emisije britanskog duga početkom nedjelje dostigli čak 4,4 odsto, a prije najave smanjenja poreza bili su na 3,5 odsto. Nervoza je tolika da je nekoliko britanskih banaka obustavilo plasman tzv mortgage zajmova krediti (vrste hipotekarnog kredita) jer očekuju dalji snažan rast kamatnih stopa.

Ukratko, kada se konzervativna vlada u isto vrijeme igra sa setom mjera koje obično donose ljevičarski populisti, a uz to ide na liberalno smanjenje poreza, rezultat je mješavina koja širi strah na tržištima, posebno su ova tržišta već iscrpljena.

Svijet

MEDVEDEV ZAPRIJETIO TRAMPU “IGRAŠ SE RATA!” Ultimatumi vode direktno u SUKOB SAD I RUSIJE!

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, izjavio je da pokušaji američkog predsjednika Donalda Trampa da postavi ultimatume Rusiji predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti do direktnog sukoba sa SAD.

“Tramp se igra ultimatumima sa Rusijom: 50 dana ili 10. Trebalo bi da zapamti dvije stvari: Rusija nije Izrael, pa čak ni Iran. Svaki novi ultimatum je prijetnja i korak ka ratu. Ne između Rusije i Ukrajine, već sa njegovom sopstvenom zemljom. Ne idi putem Pospanog Džoa”, poručio je Medvedev na platformi X, komentarišući najavu američkog lidera o skraćivanju roka od 50 dana koji je ranije postavio za postizanje primirja između Moskve i Kijeva.

Tramp je ranije naveo da skraćuje rok od 50 dana koji je postavio za prekid vatre između Rusije i Ukrajine na 10-12 dana, navodeći kao razlog nedostatak napretka u pregovorima između strana.

Takođe je rekao da će uskoro zvanično objaviti odluku.

Američki predsjednik je zaprijetio da će uvesti sekundarne sankcije i tarife zemljama koje uvoze naftu i gas iz Rusije, ako se ne postigne mirovni sporazum.

Tramp je rekao da bi takve mjere mogle da uključuju tarife od 100 odsto i da taj scenario još uvijek razmatra, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

MINISTARKA ZAPALILA NJEMAČKU! “Hoće da ljudi RADE DO SMRTI!”

Ministarka privrede Katerina Rajhe izazvala je brojne kritike svojim zahtjevom za produženje radnog vijeka – kako od strane koalicionog partnera, tako i iz redova sopstvene stranke.

Po sadašnjem zakonu starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj je 67 godina.

Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe pozvala je Nijemce da više i duže rade – u intervjuu za Frankfurter Allgemajne Zeitung u subotu izjavila je da radni vijek mora biti produžen. Demografske promjene i sve duži životni vijek to čine “neizbježnim”. “Dugoročno ne može biti održivo da trećinu odraslog života provedemo u penziji, a samo dvije trećine radimo”, rekla je političarka CDU, prenosi DW.

Slične izjave ranije su dali i kancelar Fridrih Merc i generalni sekretar CDU-a Karsten Lineman. “U ovoj zemlji moramo ponovo više da radimo, a prije svega efikasnije“, rekao je Merc u maju na CDU-ovom danu privrede. “Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o ravnoteži između posla i privatnog života nećemo sačuvati blagostanje u ovoj zemlji.“

Ekonomske ekspertkinje Veronika Grim i Monika Šnicler već tada su skeptično reagovale na ovakve izjave. Grim je naglasila da posebno veliki potencijal vidi u većem uključivanju žena na tržište rada, na primjer kroz poboljšanje sistema brige o djeci. Šnicler je kao konkretnu mjeru predložila ukidanje poreskih olakšica za bračne parove.

Koalicioni partner SPD – protiv

Potpredsjednica poslaničkog kluba SPD-a u Bundestagu, Dagmar Šmit, nazvala je taj prijedlog “dalekim od životne realnosti većine ljudi”. “Već sada se isplati raditi i nakon zakonske starosne granice za odlazak u penziju – za sve one koji to žele”, izjavila je ona za listove medijske grupe Funke i dodala: “One koji to ne mogu – moramo zaštititi. Za njih bi svako produženje radnog vijeka značilo smanjenje penzije. Toga neće biti sa SPD-om.”

Argument da bi zaposleni trebalo da rade duže jer žive duže ne može se uzimati paušalno, dodala je Šmit. “Duže žive, prije svega, ljudi s višim primanjima. Ponovo bi bile pogođene pogrešne grupe.”

Portparol SPD-a za ekonomska pitanja, Sebastijan Rolo kaže:. “Argumentacija gospođe Rajhe je veoma pojednostavljena“, rekao je Rolof za Špigel. Istina je da Njemačkoj treba više radne snage, “ali to se ne može rješavati paušalnim povećanjem starosne granice za penziju“. Prema pisanju Špigla, Rolof se zalaže za useljavanje kvalifikovanih radnika i radije bi motivisao starije zaposlene da duže ostanu u radnom odnosu putem podsticaja, a ne prinude. Kao moguće mjere navodi poreske olakšice i fleksibilniji odlazak u penziju – što su planovi stare semafor-koalicije iz prošle jeseni.

Socijalno krilo CDU – protiv

Rajhe se suočila i sa protivljenjem unutar sopstvene stranke – socijalno krilo CDU-a, CDA, oštro je kritikovalo izjave ministarke. Potpredsjednik CDA Kristijan Bojmler rekao je da zahtjevi ministarke nemaju uporište u koalicionom sporazumu. “Onaj ko, kao ministarka privrede, ne uviđa da Njemačka ima visoku stopu zaposlenih sa nepunim ili skraćenim radnim vremenom, što dovodi do nižeg prosjeka godišnje radne satnice – promašio je profesiju“, rekao je Bojmler.

Opoziciona Ljevica – protiv

Šef poslaničkog kluba Ljevice, Seren Pelman, izjavio je za Špigel da se radi o “jeftinoj klasnoj borbi odozgo”. Mnogi zaposleni bi ove izjave mogli shvatiti kao zajedljivo ismijavanje, rekao je Pelman. “Mnogi zaposleni rade prekovremeno, obolevaju zbog prevelikog rada, a mnoge već sada, nakon života ispunjenog radom, čeka gorka starost u siromaštvu.”

Umjesto da se ljudi prisiljavaju da duže rade, penzioni sistem treba finansirati tako da u njega uplaćuju svi zaposleni. Takođe je potrebna bolja briga o djeci, kako bi roditelji bili rasterećeni i mogli mirnije da se posvete poslu. Potrebna je i pravednija preraspodjela postojećeg radnog opterećenja.

Socijalno udruženje Njemačke – protiv

Socijalno udruženje Njemačke (SoVD) takođe je kritikovalo ministarku Rajhe. Kroz narativ da ljudi treba i mogu duže da rade, ne smije se dozvoliti “uvođenje povećanja starosne granice za penziju na mala vrata“, izjavila je predsjednica SoVD-a Mihaela Engelmajer.

Sindikati – protiv

Njemački savez sindikata (DGB) upozorio je na podizanje starosne granice za penziju. “Za dobre penzije je neophodno povećati prihode penzionog osiguranja“, rekla je članica DGB-a Anja Piel. Socijalni izdaci, poput penzija za majke, trebalo bi da se finansiraju iz državnog budžeta, a ne iz penzionog fonda.

Udruženje preduzeća srednje veličine – uzdržano

Udruženje preduzeća srednje veličine je uzdržano. Povećanje produktivnosti je važnije, izjavio je generalni direktor saveza Kristof Alhaus takođe za listove medijske grupe Funke. “Smanjiti poreze na preduzeća i doprinose za socijalno osiguranje – i ukinuti nepotrebnu birokratiju.“ To bi njemačkoj privredi pomoglo više nego “parališuće svađe u vladajućoj koaliciji oko produženja radnog vijeka“.

Iako je ministarka Rajhe u pravu kada kaže da u borbi protiv ekonomskog pada moramo “ubaciti u višu brzinu”, važnije je da privreda “konačno ponovo postane produktivnija”. Konkretno: “Moramo više stvarati kad radimo.” Da bi to bilo moguće, savezna vlada mora omogućiti preduzećima ciljane investicije u produktivnost.

Predsjednik udruženja poslodavaca – podržava ministarku

S druge strane, predsjednik udruženja poslodavaca Rajner Dulger podržao je prijedlog ministarke Rajhe. “Ona govori otvoreno – i to je dobro. Ko sada reaguje ogorčeno, zatvara oči pred stvarnošću”, rekao je Dulger za agenciju dpa. Političarka CDU-a traži sveobuhvatan reformski paket koji uključuje i reformu sistema socijalnog osiguranja.

“To pokazuje: Vlada se napokon suočava sa realnošću. Udio od 50 odsto za socijalne doprinose nije obećanje, već upozorenje“, rekao je Dulger. Ko u svjetlu demografskih promjena i dalje gura glavu u pijesak, iznevjerio je buduće generacije i odgovornost koju imamo prema njima.”Njemačka mora ponovo više da radi kako bi sačuvala blagostanje i u budućnosti”, upozorio je Dulger.

Nastavi čitati

Svijet

NEĆE DA ČEKA VIŠE! Tramp namjerava da skrati rok Putinu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, obraćajući se medijima, da namjerava da skrati ultimatum od 50 dana koji je ranije postavio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

Tramp je, podsjetimo, dao rok od 50 dana Putinu da se postigne mirovni sporazum, izrazivši tada razočarenje ruskim predsjednikom.

“Mislili smo da smo to riješili više puta, a onda predsjednik Putin izađe i počne da lansira rakete na neki grad poput Kijeva i ubije mnogo ljudi u staračkom domu ili gdje god”, rekao je Tramp zajedno s britanskim premijerom Kirom Starmerom u golf klubu Ternberi u Škotskoj.

“Dakle, moraćemo da razmotrimo, i smanjiću tih 50 dana koje sam mu dao na manji broj jer mislim da već znam odgovor – šta će se desiti”, naveo je Tramp, prenosi B92.

 

Nastavi čitati

Aktuelno