Mnogi se ovih dana žale na osjećaj umora koji ih prati od trenutka kada otvore oči.

Iako bi se moglo pomisliti da su krive vremenske prilike, ljekari ističu da to ovoga puta nije slučaj. Umor koji traje, upozoravaju, može biti posljedica iscrpljenosti, ali i prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Prema riječima dr Ivane Stefanović, portparola Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, najčešći uzrok umora jeste – sam umor.

– Pretpostavljam da imate naporne radne nedjelje, prerano ustajete, kasno liježete, mnogo vremena provodite za računarom i telefonom. To dovodi do poremećaja sna i iscrpljenosti. Kod većine zdravih osoba, razlog za umor je upravo to – preopterećenost i nedostatak odmora – objašnjava doktorka za Blic TV.

Kada umor nije bezazlen
Iako se u većini slučajeva radi o običnom iscrpljivanju organizma, dr Stefanović upozorava da umor ne treba olako shvatati.

Kod žena, on može biti jedini znak infarkta miokarda ili drugog srčanog oboljenja.

– Umor koji dugo traje mora da se ispita. Kod žena on često bude jedini simptom srčanog problema, a ponekad i znak nekog onkološkog oboljenja. Ne bih da plašim, ali hronični umor nikada ne treba zanemariti – naglašava doktorka.

Umor kao nagovještaj virusne infekcije
Osim fizičke iscrpljenosti, uzrok umora može biti i početak virusne infekcije.

– Često čujemo da se neko osjeća loše, da mu je sve teško, a da ne može da definiše zašto. Poslije dva-tri dana pojavi se temperatura. Dakle, umor može biti prodromalni simptom bolesti, ali i znak da smo prerano počeli da radimo nakon preležane infekcije. Virusne bolesti često preležimo „na nogama“, što dodatno opterećuje srce i cijeli organizam – objašnjava dr Stefanović.

Vrijeme nije krivac za iscrpljenost
Za razliku od perioda velikih vremenskih oscilacija, trenutno stabilne temperature ne bi trebalo da budu uzrok umora.

– Vrijeme je sada prilično stabilno, nema ekstremnih promjena. Ako se adekvatno obučemo, organizmu nije potrebna dodatna energija da bi se prilagodio. Zato sadašnje iscrpljenje ne treba pripisivati vremenskim prilikama – navodi doktorka.

Kako da se oporavimo – savjeti ljekara
Doktorka Stefanović podseća da odmor nije luksuz, već potreba. Koliko radimo – toliko bi trebalo i da se odmaramo.

– Ako cijele nedjelje radimo bez predaha, moramo sjedeće da odmorimo. U suprotnom, razbolićemo se. Odmor ne podrazumjeva samo spavanje – to je i boravak u prirodi, šetnja, udisanje svježeg vazduha, kontakt sa zelenim površinama. Parkovi, rijeke, jezera – sve to dokazano umanjuje stres i pomaže oporavku organizma – kaže dr Stefanović.

Takođe, preporučuje da se dva sata prije spavanja izbjegava gledanje u ekran, jer plavo svjetlo ometa prirodni ritam sna.

– Nemojte pretjerivati sa kafama, izbjegavajte jutarnje napore dok je najhladnije, naročito ako imate srčano oboljenje. Šetajte po ravnom, a ne uzbrdo, i odmarajte kada osjećate potrebu. To nije ljenost, već briga o sebi – zaključuje doktorka.

U Srpskoj je za 7 dana na SARS-CoV-2 virus testirano 28 pacijenta, a novi korona virus potvrđen je kod 12 osoba.

Kako su saopštili iz Instituta za javno zdravstvo Srpske, riječ je o tri žene i devet muškaraca, od kojih su četiri osobe mlađe, dvije srednje i šest starije životne dobi.

Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u ovom periodu nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

U Srpskoj je u oktobru od posljedica korona virusa preminuo jedan pacijent.

– U bolnicama u Republici Srpskoj trenutno nema hospitalizovanih pacijenata sa posljedicama korona virusa – saopštili su iz IJZ.

Do sada je u Srpskoj potvrđeno 122.270 slučajeva korona virusa, a preminulo je ukupno 6.727 osoba kod kojih je potvrđen test na ovaj virus. Testirano je ukupno 466.660 osoba.

Iz IJZ ističu da SARS‑CoV‑2 nastavlja da cirkuliše u regionu.

– Indikatori njegove aktivnost su u opadanju, sa varijacijama između zemalja. XFG ostaje dominanatna SARS-CoV-2 varijanta u regionu, a stopa smrtnosti od kovida je niska – saopštili su iz ovog instituta.

Svjetska zdravstvena organizacija klasifikovala je ovu varijantu korona virusa kao „varijantu pod praćenjem“…

U pojedinim zemljama regiona i Evrope već početkom septembra je uočen porast broja oboljelih od kovida.

Ovaj soj, poznat i kao “Stratus“, širi se brzo i uzrokuje različite kliničke slike. Riječ je o hibridu 2 postojeća omikron soja, što omogućava virusu da se lakše veže za ljudske ćelije i da se brže širi od prethodnih varijanti korone.

Iako je vrlo zarazan, stručnjaci naglašavaju da XFG, zasad, ne uzrokuje teže forme bolesti.

Simptomi XFG soja vrlo su slični simptomima ranijih omikron varijanti, a to su:

– upala grla i promuklost,

– kašalj,

– začepljen nos ili curenje iz nosa,

– groznica ili drhtavica,

– kratkoća daha,

– gubitak čula okusa ili mirisa,

– umor,

– glavobolja,

– bolovi u mišićima,

– mučnina, povraćanje ili dijareja.

Dok su 2020. gubitak čula ukusa i mirisa bili prepoznatljivi znakovi korona virusa, danas se češće javljaju simptomi slični prehladi – curenje nosa, bol u grlu, začepljeni sinusi, promuklost, ali i temperatura, uporan kašalj, umor, glavobolja, kratak dah, te stomačne tegobe poput mučnine i dijareje. Promuklo grlo postalo je jedan od karakterističnih znakova novijih varijanti.

U postupku rješavanja zahtjeva za ostvarivanje prava na invalidsku penziju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske lani je izvršeno 6.436 ocjena, a maligne bolesti bile su najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti.

Gubitak radne sposobnosti kao posljedica malignih bolesti pojavljivao se u 384 slučaja ili 22,55 odsto, zbog kardiovaskularnih bolesti u 356 slučajeva, duševnih bolesti u 280 slučajeva, bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva u 183 slučaja, te bolesti nervnog sistema u 169 slučajeva.

Maligne bolesti zajedno sa kardiovaskularnim i duševnim oboljenjima čine čak 59,90 odsto uzroka nastanka invalidnosti, odnosno gubitka radne sposobnosti, što predstavlja izuzetno visok procenat, saopšteno je iz Fonda PIO.

Do 2012. godine kardiovaskularna oboljenja su bila najzastupljeniji uzrok invalidnosti, ali su ih maligna oboljenja u proteklom periodu nadmašila i zadržala primat.

Gubitak radne sposobnosti kao posljedica povrede na radu prošle godini nastao je u 124 slučaja.