Connect with us

Svijet

Trka sa vremenom u potrazi za podmornicom: Nestali i milijarder i pakistanski bogataš

Foto: Tanjug/AP

Spasioci u udaljenim dijelovima Atlantskog okeana trkaju se sa vremenom kako bi, prije nego što putnicima nestane kisika, kojeg bi, prema proračunima, mogli imati do četvrtka naveče, pronašli izgubljenu turističku podmornicu

Britanski milijarder Hamiš Harding, te jedan od najbogatijih ljudi Pakistana Šahzada Davud i njegov sin Sulejman Davud su među petoro nestalih u podmornici američke kompanije “OceanGate” “Titan”, koja je krenula ka olupini Titanika, a onda i nestala.

Spasioci imaju sve manje vremena da pronađu podmornicu, a stručnjaci upozoravaju da su svakim satom šanse sve manje.

Porodica Davud je među najbogatijima u Pakistanu, ali ima jake veze sa Velikom Britanijom, a vjeruje se da Šahzada živi u vili u Sariju sa suprugom Kristin, motivacionim govornikom, sinom Sulejmanom i kćerkom Alinom.

Šahzadin otac Husein je predsjednik korporacije “Davood Hercules”, koja proizvodi hemikalije i “Engro Corporation”, koja proizvodi đubriva, hranu i energiju. Rođen je u Mumbaju, ali se školovao na Univerzitetu u Šefildu.

Otac i sin bili su u podmornici koja je vodila turiste da vide čuveni brod koji leži 3.800 metara ispod površine Atlantika.

Pretpostavlja se da je nestala podmornica posljednji put poslala signal kad je bila direktno iznad svog odredišta – Titanika.

U podmornici je i Pol-Anri Nargeolet, svjetski poznati istraživač, a vjeruje se da je izvršni direktor “OceanGatea”, u čijem je vlasništvu podmornica, Stokton Raš, peti član posade.

Posada, koja je krenula oko četiri sata ujutro u nedjelju, izgubila je komunikaciju sa matičnim brodom podmornice “Polar Prince” sat i 45 minuta nakon dvosatnog spuštanja. Posada ima kisika do četvrtka naveče.

Spasioci su saopštili su da je podmornica mogla da se zaglavi u olupini Titanika koji je oko 600 kilometara od Njufaundlenda u Kanadi. Takođe, oni strahuju da je plovilo previše duboko da bi se podmornica spasila sa posadom i da je jedini način spasavanja korišćenje vozila na daljinsko upravljanje. Podmornica komunicira sa matičnim brodom slanjem “pinga” na svakih 15 minuta.

“Izuzetno ozbiljna i strašna situacija. Teško je reći šta se zapravo dogodilo kad potpuno izgubite komunikaciju”, rekao je Džon Mikson, bivši pripadnik obalske straže.

Iz obalske straže su naveli da je lociranje podmornice dodatno otežano zbog dijelova olupine broda.

Podmornica je napravljena od karbonskih vlakana debljine 12 centimetara, pokrivena kupolom od titanijuma na svakom kraju. Kako bi se kretale, “Titan” podmornice se oslanjaju se na poruke sa matičnog broda, koji ima daje smjer kretanja.

Podmornica je dizajnirana tako da može da primi tačno pet osoba dnevno, u njoj nema stolica niti bilo kakvih sedišta, a putnici sjede na podu, bez cipela, skrštenih nogu. Na prednjoj strani nalazi se mali toalet. Karte za ovu misiju, pod nazivom “Titanic Dive Experience 2023”, koštaju 250.000 dolara, i tu je uključeno osmodnevno putovanje uz ronjenje do olupine Titanika.

Koliko je ova ekspedicija opasna, svjedoči i izjava Majka Rajsa, pisca i producenta iz Njujorka koji je prošle godine išao “Titanom”.

“Potpisujete ugovor o odricanju od odgovornosti, u kome se nekoliko puta navodi da biste mogli da umrete na putovanju. Na prvoj stranici vam pominju smrt tri puta, tako da nikada ne prestanete da mislite o tome. Dok sam ulazio u podmornicu, pomislio sam da bi to mogao biti moj kraj”, opisao je Rajs za BBC prošlogodišnje iskustvo.

Milijarder i izvršni direktor “Action Aviation” u Dubaiju Hamiš Harding, koji je bio u svemiru, posjetio je oba pola, oplovio svijet i drži tri Ginisova svjetska rekorda, uključujući i najduže vrijeme provedeno na dnu okeana.

Podmoricu traže u području 700 kilometara južno od Sent Džonsa, odnosno Njufaundlenda. Američka obalska straža poslala je dva aviona C-130 Herkules a pridružili su joj se i kanadski C-130 i avion P8 opremljen podvodnim sonarom. Sonarne plutače su takođe raspoređene u tom području.

Titanik je potonuo 15. aprila 1912. na svom prvom putovanju od Engleske do Njujorka nakon što je udario u santu leda. Život je izgubilo više od 1.500 ljudi. Olupina je pronađena 1985. godine.

(Euronews, Nova)

Related Topics:

Svijet

PESKOV “Sastanak Putina i Trampa KADA SE STEKNU USLOVI”

– Sastanak predsjednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa moguć je nakon temeljne pripreme i kada se steknu odgovarajući uslovi, rekao je novinarima portparol Кremlja Dmitrij Peskov. Peskov je napomenuo da je Moskva zainteresovana za samit Rusije i SAD, ističući potrebu za pažljivom pripremom.

“Čim se pripreme završe i steknu uslovi za samit, nadamo se da će do njega doći”, rekao je Peskov.

Prema njegovim riječima, iako su svi zainteresovani da uslovi budu ispunjeni što prije, teško je predvidjeti kada će to biti.

Finski predsjednik Aleksandar Stub izjavio je ranije da je Moskva “propustila priliku” za sastanak ruskog i američkog lidera u Budimpešti, podsjeća TASS.

(Srna)

Nastavi čitati

Svijet

PODRŠKA MIROVNOM PLANU! Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Gazi

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio je rezoluciju koju su sastavile Sjedinjene Američke Države u znak podrške mirovnom planu predsjednika SAD Donalda Trampa za Pojas Gaze.

UN su odobrile plan SAD kojim se ovlašćuju međunarodne stabilizacione snage u Gazi i potencijalni budući put do palestinske države, prenosi AP.

Trinaest od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN glasalo je za dokument, dok su Rusija i Kina bile uzdržane, prenosi TASS.

Ranije, palestinska militantna grupa Hamas saopštila je, u svoje i u ime drugih palestinskih frakcija koje predvodi u Pojasu Gaze, da je rezolucija koju su Sjedinjene Američke Države podnijele Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija “opasna”, i da predstavlja “pokušaj da se Pojas Gaze podvrgne međunarodnoj vlasti”.

U saopštenju koje prenosi Tajms of Izrael se navodi da palestinske frakcije odbacuju svaku klauzulu koja se odnosi na razoružanje Gaze ili narušavanje “prava palestinskog naroda na otpor”.

Hamas je takođe odbacio svako strano vojno prisustvo u Pojasu Gaze, uz navode da bi to predstavljalo kršenje palestinskog suvereniteta.

– Svaka međunarodna snaga mora da bude direktno potčinjena UN i da radi u koordinaciji sa zvaničnim palestinskim institucijama – navodi se u saopštenju.

Hamas je isključio učešće izraelskih trupa u snagama UN.

Sveobuhvatni plan prekida vatre u Gazi predsjednika SAD Donalda Trampa predviđa da o bezbjednosti u Gazi brinu Međunarodne stabilizacione snage, dok je uprava povjerena palestinskoj administraciji, koju će nadgledati Odbor za mir kojim predsjedava Tramp.

Prema mirovnom planu, Gaza treba da bude demilitarizovana i obnovljena, iako je Hamas do sada odbijao da se složi oko pitanja demilitarizacije.

Nastavi čitati

Svijet

NAKON MJESECI SUŠE: Iranci “zasijavali” oblake, pa izazvali poplave na zapadu zemlje

Kišne padavine uzrokovale su poplave u dijelovima zapadnog Irana u ponedjeljak, nakon što su mjeseci suše doveli do najgore krize s vodom u decenijama i natjerali vlasti da tokom vikenda započnu sa zasijavanjem oblaka.

Meteorološka organizacija zemlje izdala je upozorenje na poplave u šest zapadnih provincija za ponedjeljak i rekla da očekuje kišu u 18 od 31 iranske provincije.

Nivo kiše širom Irana je 85% ispod prosjeka, što iscrpljuje rezervoare i uzrokuje isušivanje slavina, uključujući i dijelove glavnog grada Teherana. Loše upravljanje, ilegalno bušenje bunara i neučinkovite poljoprivredne prakse pridonijeli su krizi, za koju vlasti kažu da je takođe pojačana klimatskim promjenama.

Dugotrajni i ekstremni sušni uslovi povećavaju rizik od bujičnih poplava jer suše smanjuju sposobnost tla da apsorbuje vodu. Iranski mediji podijelili su video-zapise blagih poplava koje se događaju u nekim gradovima zapadnih provincija poput Ilama i Kurdistana. U subotu je Iran uspio izvesti svoje prvo zasijavanje oblaka ove godine iznad sliva jezera Urmia, na sjeverozapadu Irana i sjevernije od područja gdje su prijavljene poplave, prema Klubu mladih novinara (YJC).

Zasijavanje oblaka je proces u kojem se hemikalije ugrađuju u oblake kako bi se povećala količina oborina u okruženju gdje je nedostatak vode problem.

Međutim, tehnika se može primijeniti samo kada se poboljšaju uslovi okoline i može se koristiti samo kao privremeno rješenje.

“Osim što je zasijavanje oblaka skupo, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše vodne krize“, rekla je u nedjelju za državnu televiziju Sahar Tajbakhsh, čelnica iranske meteorološke organizacije.

U izvještaju YJC-a dodaje se da u Teheranu još nisu stvoreni uslovi za zasijavanje oblaka, za koji su zvaničnici rekli da bi uskoro mogao postati nenastanjiv ako se suša koja pogađa zemlju nastavi.

Nastavi čitati

Aktuelno