Connect with us

Svijet

TRUDO SE IZVINIO SVIMA OSIM RUSIJI! Putin “Idioti aplaudirali nacisti”

Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je bivšeg predsjednika donjeg doma kanadskog parlamenta Entonija Rotu “idiotom”, jer je u parlamentu aplaudirao Ukrajincu koji se kao nacista borio protiv Rusa tokom Drugog svjetskog rata.

Bivšem nacisti Jaroslavu Hunki aplaudirali su parlamentarci i premijer Kanade Džastin Trudo, te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a da pritom, navodno, niko od njih nije znao išta o njegovoj nacističkoj prošlosti.

Rota je, suočen sa skandalom, podnio ostavku na funkciju, a Trudo se izvinio svima, osim Rusiji.

Putin je istakao da su svi tebali znati kakva je Hunkina prošlost prije nego što ga je Rota predstavio kao “Ukrajinca koji se borio protiv Rusa tokom Drugog svjetskog rata”, navode ruski portali.

-Ako predsjednik kanadskog parlamenta kaže da se ovaj kanadsko-ukrajinski nacista borio protiv Rusa, onda ne može ne biti svjestan činjenice da se on borio na strani Hitlera, a ne na strani svoje otadžbine Kanade. Ako ne zna da su se Hitler i njegovi zločinci u ratu borili protiv Rusije, on je idiot. A, ako zna da se taj čovjek borio na strani Hitlera i zove ga kanadskim herojem, on je gad – poručio je Putin.

Putin je naveo da je “degutatno što su svi aplaudirali nacisti, a posebno predsjednik Ukrajine u čijim venama teče jevrejska krv”.

-Sam predsjednik Ukrajine ustao je i aplaudirao nacisti koji je ubijao Jevreje. Nije li to znak nacifikacije Ukrajine? – rekao je Putin.

Svijet

PROVJERITI STAKLA! Kazna i do 100.000 evra čeka Srbe u Njemačkoj zbog ovoga

Njemački Savezni zakon o zaštiti prirode (BNatSchG) zabranjuje širom zemlje radikalno sječenje ili potpuno uklanjanje živica i žbunja u periodu od 1. marta do 30. septembra.

Razlog je zaštita životinjskih vrsta jer mnoge ptice koriste živice za gniježđenje i razmnožavanje.

U Njemačkoj je posljednjih decenija zabilježen pad broja ptica i insekata. Zato je još važnije štititi prirodna staništa.

Šta tačno ne smije da se radi do 1. oktobra?

Prema NABU-u do kraja septembra je zabranjeno:

potpuno sječenje živica do tla

uklanjanje (čupanje) cijelih živica i žbunja

jaki rezovi do stare, višegodišnje grane

uklanjanje živih ograda, žbunja i slično

uklanjanje poljskih živica u prirodnim područjima

sječenje trske i šaša

Koje biljke se smiju sjeći u jesen?

Od oktobra može se sjeći:

čempresi, zimzelene biljke i živice – tada rane od sječenja stignu da zacijele prije zime

ukrasno žbunje, da ne smeta rastu drugih biljaka

ruže i travnjak takođe se mogu orezivati

Trajnice i ukrasne trave mogu se ostaviti kao prirodan zimski štit i ne moraju se nužno sjeći.

Šta je dozvoljeno tokom cijele godine?

Lagani rezovi i oblikovanje su dozvoljeni tokom cijele godine, i to:

uklanjanje vrhova koji su narasli nakon posljednjeg rezanja

lagani oblikovni rezovi

uklanjanje ovogodišnjih izdanaka

rezovi zbog bezbjednosti u saobraćaju (ako su naloženi)

uklanjanje samoniklih mladica žbunja

ljetnje sječenje voćaka

Prije svakog sječenja obavezno provjerite ima li ptica i gnijezda u živici jer se ne smiju uznemiravati.

Od 1. oktobra do kraja februara opet su dozvoljene veće mjere sječenja.

Stručnjaci preporučuju dva rezanja godišnje:

jače sječenje u februaru

blaži rez početkom ljeta

Kod zimskog sječenja smije se ukloniti do jedne trećine veličine živice. Ako ošišate više, postoji rizik da se živica neće oporaviti.

Kršenje zabrane? Kazna do 100.000 evra!

Ko krši pravila, može platiti ogromnu kaznu. U saveznoj zemlji Meklenburg-Zapadno Pomorje, kazna za živicu od 100 metara može biti i do 100.000 evra.

Kazne se razlikuju po saveznim zemljama – u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), za živicu do 10 metara kazna može biti od 40 do 750 evra, a za veće površine i do 12.500 evra.

Za sječu drveća važe lokalni propisi

Drveće u kućnim ili malim vrtovima ne podleže ovoj državnoj zabrani, ali mnogi gradovi i opštine imaju vlastite propise.

Prije većih zahvata ili sječe, informišite se u svojoj gradskoj/opštinskoj upravi!

Iako zabrana sječenja može biti naporna, ona ima važnu svrhu – štiti prirodu i ptice.

Sa malo planiranja i pažnje, vrt se može održavati i tokom zabrane – a od oktobra sve kreće ponovo, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEVJEROVATNO! Ekspert za AI: Albanka Mira odbila milijardu dolara od Zakerberga!

Mira Murati, koja je odbila ponudu Marka Zakerberga, promoviše novi model vještačke inteligencije sa društvenom sviješću.

Može li tako bezličan i hladan koncept kao što je vještačka inteligencija da se spoji sa riječima poput “ljudski orijentisana” i “odgovorna”?

Ulozi su veliki, a Mira Murati je preuzela zadatak da to ostvari. Kao jedna od najpoznatijih i najistaknutijih figura u brzo rastućem polju vještačke inteligencije, Murati je posljednjih mjeseci uložila svu svoju energiju u stvaranje nečega vrlo različitog od onoga što obično zamišljamo kao AI (Artificial Intelligence).

Ona toliko vjeruje u ovu viziju da je rekla ne ponudi od milijardu dolara Marka Zakerberga da se pridruži Meta timu. Ne samo da je odgovorila negativno, već je i sama pokušala da privuče vodeće rukovodioce kompanije Meta da se pridruže njenom projektu. Motiv nije bio samo izuzetno visoka plata, već i osjećaj da će stvoriti vještačku inteligenciju koja poštuje čovjeka.

Mira Murati je odrasla u skromnoj porodici, a sa 16 godina je napustila Albaniju kako bi se školovala u Kanadi, a potom diplomirala inženjerstvo na Dartmut koledžu u SAD. Karijeru je počela u Tesli, na razvoju Modela X, a 2018. godine prelazi u OpenAI.

Budućnost vještačke inteligencije
Sada je vlasnica startapa Thinking Machines Lab. Kompaniju je osnovala prošlog februara, a pažljivi posmatrači su primijetili da je njen zvanični naziv PBC (Public Benefit Corporation), kompanija za javno dobro. Ovo je posebna pravna forma koja postoji uglavnom u SAD: to je profitno preduzeće, ali sa statutarnom obavezom da uzima u obzir ne samo profit akcionara, već i širi društveni/javni interes.

Uticaj i priznanje koje Murati uživa u uskom krugu programera najvišeg nivoa vidjelo se po tome koliko njih je odlučilo da napusti svoje udobne pozicije i beneficije u velikim gigantima i pridruži joj se. Njen tim danas uključuje oko 30 vrhunskih istraživača i inženjera, koji se u industriji karakterišu kao “dream team”, piše NewMoney.

Kao nekome ko u svojoj biografiji ima poziciju tehničkog direktora (CTO) u OpenAI, gdje je vodila razvoj ChatGPT-a, DALL·E-a i Codex-a, kao i jedinstvenu kombinaciju tehničke inteligencije, koju opisuju kao “stratešku jasnoću i ljudsku osjetljivost”, vrata su joj svuda otvorena.

A 36-godišnja dama iz Valone, koja je bila stipendista na čuvenom Dartmutu, čini se da je odlučna da ide do kraja.

Veliko “ne”
To je dokazala u praksi, odbijanjem Marka Zakerberga. Dinamika kojom Murati i njen tim napreduju privukla je pažnju magnata, koji je ponudio milijardu dolara da kupi Thinking Machines i integriše ga u svoj novi Superintelligence Lab. Odbijanje ponude nije bila samo finansijska odluka, već i potvrda vjere u prvobitnu misiju i nezavisni put kompanije. U izjavama datim u avgustu, Murati je razjasnila da su njen prioritet autonomija i misija kompanije, a ne brza apsorpcija od strane tehnološkog giganta. Uostalom, to je nastojala i kada je napustila Open AI 2024. godine, izazivajući prvi veliki potres u ovom sektoru.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV OCIJENIO “Američko društvo izuzetno polarizovano”

Društvo u Sjedinjenim Državama je sada izuzetno polarizovano, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući atentat na američkog konzervativnog aktivistu Čarlija Kirka. “Na američkim organima reda je da utvrde da li su to izolovani incidenti ili neka vrsta trenda, što je mnogo gore, ali činjenica je da je društvo sada izuzetno polarizovano”, rekao je Peskov novinaru Pavelu Zarubinu.

Kirk, jedan od ključnih Trampovih saveznika, ubijen je na masovnom događaju na Univerzitetu “Juta Veli”. Iza njega su ostali supruga i dvoje djece.

On je govorio protiv pomoći Ukrajini, nazvao je /ukrajinskog predsjednika/ Vladimira Zelenskog preprekom miru i marionetom Centralne obavještajne agencije /CIA/, a takođe je isticao da je Krim uvijek bio dio Rusije.

Ovo nije prvi put da je izveden napad na političara koji se protivi pomoći Ukrajini.

U maju 2024. godine proukrajinski radikal pokušao je da ubije slovačkog premijera Roberta Fica, koji je bio hospitalizovan u kritičnom stanju.

Iste godine dogodila su se dva pokušaja ubistva tadašnjeg predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, koji je ranije dovodio u pitanje američku pomoć Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno