Connect with us

Društvo

TUGA! Oko 14.000 boraca NEMA NIKAKVIH PRIMANJA osim boračkog dodatka

Na kraju 2024. godine u Republici Srpskoj bilo je oko 193.000 kategorisanih boraca, od čega je njih oko 179.000 imalo pravo na mjesečni borački dodatak.

Ratnih vojnih invalida je oko 28.500, a porodica poginulih boraca bilo je oko 15.000, govore zvanične evidencije koje vodi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U 2025. godini borci u Srpskoj imaju jasne zahtjeve, koje će tražiti da budu ispunjeni kroz izmjene i dopune Zakona o pravima boraca.

Prije svega, očekuju povećanje mjesečnog boračkog dodatka koji trenutno iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, zatim povećanje ličnih i porodičnih invalidnina, završetak programa stambenog zbrinjavanja, nastavak pomoći optuženima i osuđenima za navodno počinjene ratne zločine.

Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), za “Nezavisne novine” kaže da će istrajavati da se završi i pitanje zaposlenja djece poginulih boraca, za šta takođe imaju određena obećanja i već odobrena određena sredstva.

– Naravno, kroz zakon želimo da vidimo da li možemo doći i do nekih rješenja za borce koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka – ističe Ostojić.

A takvih boraca, prema podacima još iz 2022. i 2023, bilo je oko 14.000 u Republici Srpskoj.

– Mislim da je taj broj nepromijenjen i u ovom momentu – dodaje Ostojić.

Na pitanje kako ti ljudi žive i opstaju, odgovara:

– Normalno da niko ne može živjeti od tog dodatka i da se ljudi finansiraju na druge načine. Da li ih izdržavaju članovi porodice ili se bave nekim poslom u smislu poljoprivrede i slično zarađuju sredstva, to je sada pitanje. Ali u okviru tih 14.000 treba napraviti statistiku i vidjeti podatke od čega svi ti ljudi žive. Mora im se posvetiti daleko veća pažnja.

Što se tiče povećanja mjesečnog boračkog dodatka, borci očekuju da će u 2025. godini biti obezbijeđena sredstva za te namjene. Međutim, Ostojić nije mogao da precizira koliko povećanje bi zadovoljilo borce.

– Tražiće se rješenja da se taj borački dodatak podigne za određeni procenat. Vidjećemo za koliko. A bukvalno za sam borački dodatak kao pravo koje je uvedeno za sve borce treba skoro pola budžeta za boračko-invalidsku zaštitu – navodi Ostojić za “Nezavisne“.

Pomenuti budžet od 2022. godina naovamo povećan je za više od 200 miliona KM.

– Godine 2022. budžet je bio 236 miliona KM, 2023. iznosio je 280 miliona KM, da bi poslije rebalansa to otišlo na 300 miliona KM. Prošle godine je bio 432 miliona, kroz rebalans je dodato još pet miliona, pa je zaključno sa 2024. godinom to bilo 437 miliona KM. Budžetom za 2025. godinu predviđena su 442 miliona KM, a s ovim što je obećano u narednom periodu, očekuje se da kroz rebalans pređe sumu od 450 miliona maraka – rekao je Ostojić.

Ako bi borci sa nadležnima dogovorili da iznos boračkog dodatka bude povećan, na primjer, za jednu KM, Ostojić otkriva koliko bi novca onda dodatno trebalo za to.

– Jedna marka povećanja boračkog dodatka značilo bi da izdvajanja za to moraju da se povećaju za 80 miliona KM, a onda bi morala da se povećaju i sva davanja po osnovu svih prava iz boračko-invalidske zaštite, kojih je preko deset. To bi ukupno iziskivalo najmanje 150 miliona KM na već postojeći budžet – navodi Ostojić za “Nezavisne novine“.

Zbog navedenog, ističe da po pitanju boračkog dodatka postoji nekoliko prijedloga.

– Neki predlažu da on ostane na ovom nivou za sve demobilisane borce, prijedlog je i da se posebno izdvoji kategorija socijalno ugroženih i njima da nešto više ili da se to na drugi način riješi. Vidjećemo – kaže prvi čovjek BORS.

Jedno od pitanja za koje borci očekuju da će biti riješeno u tekućoj godini jeste i revizija statusa boraca, a što je već godinama po mnogima crna mrlja ove organizacije, jer postoje brojne sumnje da navedeni broj od 193.000 kategorisanih boraca nije tačan.

– Broj boraca i ustanovljavanje statusa boraca vršilo se isključivo na osnovu uvjerenja koje je izdato na osnovu službene evidencije koja je vođena u ratu i koju su vodile ratne jedinice. Prema toj evidenciji i provedenom postupku tu ih je trenutno sada 193.000.

Ne bismo pričali o novoj reviziji, već instrumentu kako revidirati postojeće stanje i ustanoviti tačno da li su neki ljudi bili borci ili nisu. To BORS ne može sam uraditi, niti institucije sistema, već se moraju uključiti ljudi koji su tokom rata komandovali ratnim jedinicama i koji su ustrojavali – kaže predsjednik BORS.

Ostojić dodaje da su od resornog ministarstva zato tražili da se pronađe mogućnost da se objave spiskovi ljudi koji su stekli status borca.

– Da ti spiskovi budu dostupni ljudima da ih vide i da se tako pokrenu postupci prema onima koji su stekli status borca, a zna se da nisu bili borci. Ti ljudi treba da pogledaju sami sebe i jedan drugog u oči i kažu: ‘Prijatelju, ti nisi bio borac” – pojasnio je Ostojić.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

RANE KOJE NIKADA NE ZACJELJUJU! Srpska sutra u žalosti zbog 31 godine od pogroma u “Oluji”!

U Republici Srpskoj sutra će biti Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica sprske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.

Vlada Republike Srpske ovu odluku donijela je 21. jula na telefonskoj sjednici.

Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine biće obilježen sutra u Banjaluci i Mrkonjić Gradu.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Јugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Agencije) foto: akcija “Oluja” arhiva

Nastavi čitati

Društvo

“REKLA SAM MU DA SJEDNE KOD DJEDA, ČINILO SE SIGURNIJE…” EVO ŠTA HRVATI SLAVE! Potresne riječi majke kojoj su u “Oluji” zvjerski ubili dijete (12)!

Nevenka Dobrić u akciji “Oluja” izgubila sina i svekra Siniša Dobrić (12) iz sela Crkveni Bok kod Siska, ubijen je 4. avgusta 1995. godine. Sjedio je pored djeda, u kabini traktora, kojim su, sa porodicom i komšijama, bježali od rata. Obojica su poginula. Bio je dječak, nije nosio oružje. Sinišina majka Nevenka Dobrić još se sjeća posljednjeg razgovora sa sinom.
– Sjela sam u prikolicu, a Siniša je htio sa mnom. Rekla sam mu da sjedne u kabinu s djedom, činilo se sigurnije, jer kabina ipak malo štiti – svjedočila je majka Nevenka za Memorijalni centar Republike Srpske.
Nevenka je do rata živjela mirno sa mužem Miletom i sinovima Sašom i Sinišom. Porodica se bavila poljoprivredom.
– Djeca su išla normalno u školu, sve je bilo u redu do devedeset prve, do rata. U ratu je bilo svašta. Sve je bilo skupo, gorivo naročito. Ali se preživljavalo. Radili smo, svi smo se slagali i sve je išlo kako treba – priča Nevneka.
A onda je došla “Oluja”. Granatiranje sela je počelo 4. avgusta 1995. godine u rano jutro. Nevenka je odlučila da se zajedno sa mlađim sinom Sinišom povuče traktorom i prikolicom prema Bosni. Njen muž i stariji sin Saša ostali su da čuvaju položaj i brane selo.

– Saša nije smio u Bosnu, jer nismo znali hoće li ga mobilisati u vojsku, a nije bio u vojsci. On je otišao sa ocem na položaj, kao i svi ostali, da čuva svoje selo. Muž je morao na položaj, a Saša je otišao s njim – svjedoči Nevenka Dobrić.

Kad je granatiranje malo utihnulo, ljudi su se skupili u selu.

– Došli su komšije i rođaci i pitali: „Šta ćemo sad? Hoćemo li bježati?“ Na kraju smo odlučili da bježimo. Ja i mlađi sin Siniša, koji je imao 12 godina, pošli smo traktorom i prikolicom da odvezemo šta možemo – priča Nevenka.

Kolona je krenula, svi su se nadali da će se spasiti. Ali, nije bilo tako. – Odjednom je pored nas prošao auto. U njemu je bila žena koja je radila u prodavnici, s njenim sestrama i sinom. Odmah nakon što su prošli, počela je pucnjava. Metci prolijeću sa svih strana, a ja ne znam šta se dešava. Samo sam spustila glavu da ne dobijem metak u glavu. Ne znam ni ko puca, ni odakle – prisjeća se Nevenka Dobrić.

Kad je pucnjava prestala, podigla je glavu i vidjela jeziv prizor. – Auto je stao s desne strane, a žena puzi po asfaltu, ide četveronoške. Ništa mi nije bilo jasno. Moj svekar i sin su već bili mrtvi, a ja to još nisam znala. Traktor je silazio niz cestu, prikolica se prevrnula. Udarila sam glavom o zemlju, prikolica me pritisla preko stomaka, i dalje se ničega ne sjećam – svjedoči Nevenka Dobrić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još toplije, oprez sa izlascima napolje

U BiH i će biti pretežno sunčano i vruće, sa temperaturom vazduha i do 41 stepen Celzijusov.

Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini u noći i ujutro sjeverni, a tokom dana južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a maksimalna od 36 do 41, u višim predjelima od 30 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno