Connect with us

Politika

„TURKOVIĆEVA ZAHTIJEVALA NEZAKONIT RAD“: Reagovao ambasador BiH u Sloveniji

Ambasador BiH u Sloveniji Milorad Živković izjavio je da je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković gotovo svakodnevno i njega i njegove kolege obasipala raznoraznim neprihvatljivim dopisima kojima je tražila da se ponašaju i djeluju protiv zakona, kako BiH, tako i Republike Srpske.

Živković je naveo da je u njegovom mandatu, a vjeruje i ostalih ambasadora koji dolaze iz Republike Srpske, imenovanih na prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, saradnja sa Turkovićevom bila nezadovoljavajuća iz više razloga.

– Iako smo od središta /Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara/ prozivani da vodimo paralelnu diplomatiju, odgovorno naglašavam da se u svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima /DKP/ gdje su postavljeni kadrovi iz Republike Srpske radilo profesionalno, po svim diplomatskim pravilima i pazilo da se ne ukalja ni lični obraz, ni obraz zemlje iz koje dolazimo – rekao je Živković.

Živković je istakao da su svakodnevno bili obasipani raznim nemuštim dopisima u kojima se od njih tražilo da obilježavaju na razne načine nepostojeće dane, takozvane „državne praznike“, i time da krše zakone zemlje iz koje dolaze.

Prema njegovim riječima, Turkovićeva je, istovremeno, tražila od ambasadora BiH da u „šihtaricu“ ne upisuju 9. januar Dan Republike Srpske, kao državni praznik i ostale neradne dane.

On je naglasio da su ambasadori iz Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske i relevantnim odlukama Vlade Srpske, bili jedinstveni i da su svaki put argumentovano odbili nametnute zahtjeve iz MIP-a.

– Svi naši dopisi o potrebi materijalno-tehničkih sredstava, neophodnih za rad DKP-a i poštovanja zakonitosti u radu, završavali su ili sa uobičajenim administrativnim odgovorima /nema novca, nije usvojen budžet/, ili u ladicama, a nerijetko i u korpama resornog ministarstva – objasnio je ambasador BiH u Ljubljani.

Živković je rekao da su, istovremeno, potrebe za ljudskim resursima, pogotovo u doba epidemije virusa korona, svjesno ignorisani i naknadno neadekvatno popunjavani, pogoršavajući nacionalni disbalans na štetu srpskih kadrova.

On je naveo da se uvidom u broj zaposlenih po DKP-u i brojem izvršenih usluga, ali i prihodom, lako može zaključiti da je DKP Ljubljana izvršila najveći broj usluga, prihodovala najviše novca računajući prema broju zaposlenih, što se drastično odrazilo na pogoršanje njihovog zdravstvenog stanja.

–  Da stvar bude zanimljivija, MIP u Savjetu ministara na te dopise odgovorio je slanjem Komisije za utvrđivanje zakonitosti u radu i finansijsku kontrolu u proljeće 2020. godine. Iako sam imao uvid, nakon kontrole, u njihove izvještaje, a na neke od njih stavio i paraf /svi su bili pozitivni i pohvalno se odnosili na rad DKP-a/, ni do dana današnjeg nismo dobili nikakvo obavještenje od resornog ministarstva – naveo je Živković.

On je naveo da su, sa druge strane, u prethodnom vremenu, opterećnom epidemijom i takozvanom „korona diplomatijom“, osim redovnih kontakata sa nadležnim institucijama uspjeli, zajedno sa partnerima, da nametnu temu promjene Sporazuma o zapošljavanju sa Slovenijom u dijelu smanjivanja obaveznog rada u trajanju od jedne godine kod istog poslodavca na najvišem nivou.

Živković je naglasio da je pitanje prava nacionalnih manjina, zajedno sa ostalima, stalno na dnevnom redu, ali i da u ovom momentu nema spremnosti sa slovenačke strane da se, po pitanju reciprociteta, što je osnov njihove politike, riješi ovaj problem koji opterećuje međudržavne odnose u regionu.

On je podsjetio da je ispregovaran i Sporazum o zapošljavanju članova porodice zaposlenih u DKP-ovima dvije zemlje, ali da taj dokument i dalje čeka na realizaciju, zbog opstrukcija u Ministarstvu inostranih poslova u Savjetu ministara.

– Ekonomska saradnja BiH i Slovenije se oporavlja i ima tendenciju da sustigne najbolje dane po pitanju izvoza u Sloveniju. Osim kontinuirane podrške našim privrednicima u osnivanju i podršci preduzećima ovdje, najnovije aktivnosti su promocija nove zimske sezone u saradnji sa Olimpijskim centrom `Jahorina` – naveo je ambasador BiH u Sloveniji.

Živković smatra da i česte posjete najviših zvaničnika Sloveniji /Bledskom forumu i Brdo-Brioni procesu/ pokazuju živu diplomatsku aktivnost pretočenu u dokumente koji ocrtavaju kontinuiranu podršku kandidatskom statusu BiH na putu ka EU.

– Za Republiku Srpsku važan je i svaki razgovor koji bi dodatno objasnio njen položaj, a istakao bih sigurno najvažniji sastanak koji je imao srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sa tadašnjim slovenačkim premijerom Janezom Janšom, ali i razgovore koje je vodila predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović pri nedavnoj posjeti Sloveniji –  zaključio je Živković.

(Srna)

Politika

STANIVUKOVIĆ SA VEBEROM! Evropski put BiH mora ići uz očuvanje Republike Srpske i njenih interesa

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastao se sa Manfredom Veberom, predsjednikom Evropske narodne partije (EPP), najveće političke porodice u Evropi, sa kojim je razgovarao o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ekonomskom razvoju i unapređenju životnog standarda građana.

Tokom sastanka posebna pažnja posvećena je realizaciji Plana rasta za Zapadni Balkan, privlačenju novih investicija i politikama koje mogu doprinijeti snažnijem ekonomskom razvoju i otvaranju novih prilika za građane.

Stanivuković je naglasio da evropske integracije moraju biti zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

– Razgovarali smo o evropskom putu Bosne i Hercegovine, novim investicijama, realizaciji Plana rasta za Zapadni Balkan i politikama koje mogu donijeti više prilika, snažniju ekonomiju i bolji životni standard za naše građane. Istakao sam da evropske integracije i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju ići zajedno, uz očuvanje ustavne pozicije Republike Srpske i njenih interesa – rekao je Stanivuković.

Jedna od važnih tema sastanka bili su i svakodnevni problemi sa kojima se građani suočavaju prilikom putovanja u zemlje Evropske unije, posebno višesatna čekanja na graničnim prelazima.

– Nedopustivo je da naši ljudi satima čekaju na granicama. Potrebno je pronaći rješenja koja će, uz puno poštovanje bezbjednosnih standarda, omogućiti brži i jednostavniji protok ljudi i robe. To je pitanje koje direktno utiče na kvalitet života građana i konkurentnost naše privrede – poručio je Stanivuković.

On je istakao da će saradnja sa evropskim partnerima biti nastavljena i u narednom periodu, naglašavajući da se budućnost gradi dijalogom, međusobnim poštovanjem i konkretnim rezultatima koji donose korist građanima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Sastanak sa Veberom predstavlja nastavak intenzivne međunarodne saradnje i razgovora o temama koje su od značaja za ekonomski razvoj, evropske integracije i unapređenje položaja građana na prostoru Zapadnog Balkana.

Nastavi čitati

Politika

“BLANUŠA JE SVOJE ŠANSE SMANJIO DO NEPREPOZNATLJIVOSTI!” Darko Momić surovo iskreno o haosu i kolebanju u SDS-u

Nakon višemjesečnih spekulacija, Glavni odbor SDS-a odlučio je da Branko Blanuša bude kandidat stranke za predsjednika Republike Srpske. O tome kakve posljedice ova odluka može imati po SDS i opoziciju u cjelini za Euronews BiH govorio je novinar Darko Momić Čkalja.

Euronews: Da li je sada jasno da će SDS imati kandidata za predsjednika Republike Srpske? Ko vlada tom strankom i koliko će je koštati premišljanje posljednjih mjeseci?

Momić Čkalja: Tako je. Sudeći po onome što se dešavalo u Glavnom odboru i Predsjedništvu SDS-a, nije bilo sigurno da će stranka imati kandidata. Šalu na stranu, Glavni odbor je juče definitivno odlučio da je gospodin Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske.

Međutim, zbog svega što se dešavalo, mislim da je svoje šanse ne samo prepolovio nego ih umanjio gotovo do neprepoznatljivosti. Onakvo kolebanje, posebno na prethodnom Glavnom odboru, gdje je praktično porekao nešto za šta je prethodno glasao na Predsjedništvu, uveliko mu je smanjilo šanse, pogotovo u borbi protiv kandidata vladajuće koalicije, ko god to bio.

Euronews: Prema nekim saznanjima, vrh stranke je ozbiljno razmatrao mogućnost saradnje sa PDP-om i kandidaturu Draška Stanivukovića. Šta je PDP nudio SDS-u i zašto bi SDS uopšte ulazio u takvu vrstu političkog povezivanja?

Momić Čkalja: Ranije sam govorio o tome. Ono što je Draško Stanivuković, u ime PDP-a, ponudio SDS-u bilo je, politički korektno gledano, veoma korektno.

Postojala su dva scenarija. Prema prvom, formirala bi se zajednička lista. Kasnije se otišlo i korak dalje, pa se govorilo čak i o tome da PDP postane dio šireg političkog projekta sa SDS-om. U varijanti da Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike, predsjednik SDS-a ostao bi na čelu tog novog političkog subjekta, SDS bi dao kandidata za premijera i imao dvije trećine kandidata i nosilaca lista.

U drugoj varijanti, ukoliko bi Stanivuković bio kandidat za člana Predsjedništva BiH, tada bi on bio na čelu tog novog političkog projekta, a mjesta na listama dijelila bi se pola-pola.

Dakle, SDS-u su ponuđene dvije opcije. Vidimo da su ih odbili. Nuđeno im je i da zadrže svog predsjednika kao kandidata za predsjednika Republike, dok bi PDP dao kandidata za člana Predsjedništva BiH. Mislim da bi se moglo pokazati da je to za SDS bio svojevrstan „plan Z-4“, koji je tada bio neprihvatljiv, a za kojim bi kasnije mogli žaliti.

Euronews: Posljednji događaji otkrili su postojanje dvije političke struje unutar SDS-a. Mediji o tome mnogo pišu. Koje su to struje i koliko su duboke podjele?

Momić Čkalja: Podjele su veoma duboke i traju već dugo vremena. One su bile privremeno prikrivene kandidaturom Branka Blanuše na prošlogodišnjim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Tada su se dvije struje usaglasile da je gospodin Blanuša kandidat koji je najmanje neprihvatljiv i jednima i drugima. Dobar rezultat koji je ostvario tada dao je nadu da SDS može očekivati solidan rezultat i na opštim izborima.

Međutim, ponovljeni izbori u februaru ove godine tu su nadu umanjili. Vidimo da do pomirenja nije došlo. Jednu struju uglavnom vežu za istočni dio Republike Srpske i Sarajevo, dok drugu predvode Milan Miličević, Ljubiša Petrović, Aleksandar Pandurević, Đorđe Radulović i još nekoliko istaknutih funkcionera. Sada je ta podjela ponovo kulminirala, što se vidi i kroz današnje objave visokih funkcionera stranke na društvenim mrežama.

Euronews: Može li Blanuša pobijediti i šta očekujete od ostatka opozicije – Draška Stanivukovića, Nebojše Vukanovića i Jelene Trivić?

Momić Čkalja: Neka mi gospodin Blanuša oprosti, ali njegove šanse su značajno umanjene zbog svega što je sam radio, a posebno ukoliko ne dobije podršku PDP-a.

U situaciji u kojoj se nalazi Draško Stanivuković, on sada ima puno pravo da kaže da nije razbijač opozicije i da ide sa kandidaturom za predsjednika Republike, uz svog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Šta će uraditi SDS u tom slučaju, da li će imati svog kandidata za člana Predsjedništva ili podržati Nebojšu Vukanovića, to zaista ne znam. Ali siguran sam da bi se takvom scenariju najviše radovali u vladajućoj koaliciji.

Euronews: Kada govorimo o vladajućoj koaliciji, koliko je SNSD jak bez Milorada Dodika u izbornoj trci? Čujemo ovih dana različita tumačenja da može obavljati gotovo sve funkcije osim funkcije predsjednika Republike Srpske. Da li je to politički spin?

Momić Čkalja: Mislim da jeste spin. Međutim, s druge strane, gospodin Dodik je predsjednik najjače vladajuće stranke i, s obzirom na to da trenutno nema zvaničnu izvršnu funkciju, potpuno je relaksiran i ima dovoljno vremena da se posveti partiji, njenoj organizaciji i pripremama za izbore.

Zašto još nije izašao sa kandidatima? Zato što nije morao. Opozicija je odradila sve što je mogla u njegovu korist.

Euronews: Koliko poslanika bi, prema vašoj procjeni, mogli imati SNSD, SDS i PDP? Da li postoje neka istraživanja?

Momić Čkalja: Nemam istraživanja i nezahvalno je spekulisati. Međutim, poslije svega što se dešavalo na organima SDS-a, mislim da se veliki broj opozicionih birača razočarao.

Ako su priželjkivali da opozicija zajedno osvoji broj mandata približan SNSD-u, sada je jasno da će to biti mnogo teže. Ne bih rekao da su se birači potpuno okrenuli od opozicije, ali vjerujem da bi značajan broj njih mogao ostati kod kuće na dan izbora.

Euronews

Nastavi čitati

Politika

SPREMA SE VELIKA PREKRETNICA! PSS u Gradišci zbio redove, Drinić najavio izbor novog rukovodstva!

U Gradišci je održan operativni sastanak sa povjerenicima Gradskog odbora PSS, na kojem su analizirane dosadašnje aktivnosti i definisani naredni koraci u susret Saboru stranke zakazanom za 12. jun.

Tokom sastanka razgovarano je o organizacionim pripremama za Sabor na kojem će biti izabrano novo rukovodstvo i predstavljene politike koje će usmjeravati djelovanje PSS-a u narednom periodu. Poseban akcenat stavljen je na jačanje stranačke infrastrukture, intenzivniji rad na terenu i direktnu komunikaciju sa građanima.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić istakao je da podrška koju stranka dobija u Gradišci nije rezultat slučajnosti, već povjerenja koje građani pružaju politici odgovornosti i konkretnih rješenja.

– Podrška PSS-u u Gradišci je ogromna i nije slučajna. Narod je umoran od praznih obećanja i politike koja godinama ne nudi odgovore na ključne probleme građana. Na svakom koraku vidljive su posljedice takvog djelovanja. Nedavni prekid saobraćaja na mostu preko Save, usljed urušavanja dijela konstrukcije, samo je posljednji u nizu primjera koji pokazuju svu slabost i neodgovornost aktuelne vlasti – poručio je Drinić.

On je naglasio da građani očekuju ozbiljan pristup, odgovornost i jasnu viziju razvoja, te da PSS upravo na tim principima gradi svoje djelovanje.

– Gradiška mora više. Zato nastavljamo dalje odgovorno, složno i sa jasnom vizijom razvoja. Naš cilj je da zajedno sa građanima stvaramo uslove za bolji život, snažniju privredu i sigurniju budućnost za sve generacije – zaključio je Drinić.

Iz PSS-a poručuju da će predstojeći Sabor biti važna prekretnica za dalji razvoj stranke, te da očekuju snažnu podršku članstva i građana širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno