Ako ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak ili bilo ko drugi pokuša bilo koju protivpravnu radnju, biće uhapšen i procesuiran, rekao je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, reagujući na izjave Isaka koji ponavlja da će, ukoliko Tužilaštvo BiH naredi hapšenje predsjednika Srpske Milorada Dodika, on izdati nalog za hapšenje pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH.

Istakao je da Isak ne zna elementarne stvari.

– Ustav BiH je jasan. MUP FBiH ne može preći na teritoriju Republike Srpske. Isak ne može hapsiti nikoga u Srpskoj – izjavio je Nešić za RTRS.

Naglasio je da oni ne mogu vršiti bilo kakve aktivnosti u Srpskoj.

– Ako pokuša neko nešto, neka očekuju odgovor – rekao je Nešić.

Naveo je Isak daje neodgovorne izjave.

– Građani su zabrinuti, ali ne trebaju nasjedati na izjave Isaka. Rata neće biti. Naš zadatak je da štitimo mir i bezbjednost – izjavio je Nešić.

Istakao je da je proces protiv Dodika u Sudu BiH lakrdija.

– Tužilaštvo ne zna šta radi. Pokazuju veliko neznanje. Nema dokaza, nema pravne pozadine, a imaju za cilj da osude Dodika. Sud BiH ipak ima šansu da donese normalnu odluku, a to je da Dodik nije kriv – poručio je Nešić.

Udruženje “Majke Srebrenice” uputilo je pismo brojnim međunarodnim organizacijama uključujući NATO, EUFOR, PIK i OHR gdje su se osvrnuli na djelovanje Srbije povodom rezolucije o Srebrenici.

U pismu koje su uputila udruženja, ističe se kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da će se svim silama suprotstaviti rezoluciji.

– S obzirom na to da predsjednik Srbije tvrdi da će se Srbija suprotstaviti svim silama rezoluciji o Srebrenici, te kako je ponosan na rezultate kampanje protiv prijema KiM u Savjet Evrope i rezolucije o Srebrenici, nagovještajući kako će usvajanje rezolucije o Srebrenici “otvoriti Pandorinu kutiju bez presedana”. Pitamo se šta znači otvaranje “Pandorine kutije”? Otvaranje plana “Srpskog svijeta” sa oružjem dobijenim od Rusije i Kine? Znači li to novi rat ili nastavak neostvarenih snova predsjednika Srbije iz devedesetih – navodi se u pismu, prenosi RTRS.

Poručili su i kako je svaka prijetnja miru ozbiljno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Sama najava predsjednika Srbije o “otvaranju” nečeg je poziv garantima mira u BiH da zaštite mir. Pozivamo sve predstavnike međunarodne zajednice da najozbiljnije shvate prijetnje Aleksandra Vučića i da hitno rasporede NATO snage na granici BiH i Srbije – ističe se u pismu.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) pisaće Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi dodatni novac za predstojeće lokalne izbore, a što će morati da bude i urađeno s obzirom na Izborni zakon BiH i Zakon o finansiranju institucija BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Kako saznajemo u CIK-u, zahtjev će biti upućen u narednim danima, a još nije poznato koliko će se dodatno novca tražiti. Ranije, Ministarstvo finansija i trezora BiH, po zahtjevu CIK-a, obezbijedilo je 7,4 miliona KM, međutim to je zahtjev iz avgusta prošle godine, a u međuvremenu su se pojavile nove obaveze, CIK-u su nametanjem Izbornog zakona BiH dodijeljene nove nadležnosti, a i stanje na tržištu, u smislu javnih nabavki itd. je drugačije nego prije.

“Naša nadležna služba je pripremila draft s obzirom na to da imamo nove nadležnosti i potrebe, i stanje na tržištu je dosta drugačije u odnosu na vrijeme kada je išao proračunski zahtjev. Neće i ne smije biti ugrožena organizacija izbora u finansijskom smislu i 7,4 miliona već imamo na raspolaganju”, rekao je Željko Bakalar na sjednici Centralne izborne komisije BiH, koja je održana u petak prošle sedmice.

Inače, i novom zahtjevu CIK-a za budžetskim sredstvima će se morati udovoljiti s obzirom na Zakon o finansiranju institucija BiH koji je nametnuo Šmit još u 2022. godini. Tada je Šmit precizirao da za vrijeme privremenog finansiranja, rashodi predviđeni za finansiranje izbora koje sprovodi Centralna izborna komisija, a koji se pokrivaju iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u skladu sa Izbornim zakonom BiH, smatraju se tekućim rashodima i realizuju u skladu sa budžetskim zahtjevom CIK-a.

“Za izvršenje zahtjeva CIK-a nadležno je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Izuzetno od odredaba bilo kojeg drugog zakona, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra finansija i trezora BiH će izvršiti takav zahtjev narednog dana po isteku navedenog roka”, piše u nametnutom Šmitovom zakonu.

U slučaju da ne postupe po zahtjevu CIK-a, predviđene su kazne za ministra i zamjenika ministra od 5.000 do 20.000 KM.

“Neophodno je da čim prije akt ode prema Ministarstvu finansija. Moramo osigurati sredstva za održavanje lokalnih izbora, bez obzira na to što budžet nije usvojen, i to nam daju direktno ovlaštenja i Izborni zakon. Molim da nadležna služba hitno pripremi i uputi akt i da uđemo u proces osiguranja sredstava za lokalne izbore u kompletnom iznosu”, rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Na sjednici CIK-a istaknuto je i da, prema zakonima, Savjet ministara BiH u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora mora obezbijediti novac. S obzirom na to da će Centralna izborna komisija BiH vjerovatno iduće sedmice raspisati izbore, Savjet ministara BiH, najkasnije do 21. maja, moraće da im obezbijedi novac koji su tražili.

Osim po nametnutom Zakonu o finansiranju institucija BiH i po nametnutom Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, odnosno Savjet ministara BiH, mora udovoljiti zahtjevima CIK-a.

U članu 2. Izbornog zakona BiH Šmit je nametnuo da se “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

Podsjećanja radi, CIK je nedavno usvojio i dokument okvirnog budžeta za period od 2025. do 2027. godine prema kojem će im trebati u te tri godine čak 139 miliona KM, a nedugo nakon toga zvaničnici Republike Srpske rekli su da neće pristati na to, jer u tom slučaju Republika Srpska treba da da svojih oko 50 miliona KM. Većina ovog novca potrebna je sa softver i opremu za nove tehnologije koje su nametnute Šmitovim izmjenama Izbornog zakona.