Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kao stranka u postupku dao je mišljenje da visoki predstavnik po Ustavu BiH nije nadležan za donošenje zakona, međutim to mišljenje za sam Ustavni sud BiH nije obavezujuće, a ako je suditi po ranijim odlukama, ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit neće biti dovedena u pitanje

“Parlamentarna skupština BiH je strana u postupku. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma samo je neko ko u ime Doma se izjašnjava. Ovo je prvi put da Predstavnički dom daje jedno ovako mišljenje”, rekao je za “Nezavisne” Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti
Podsjećanja radi, poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona. Radi se o izmjenama po kojima je osuđen Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, a koje se odnose na to da je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo. Nakon što je taj zahtjev stigao u Ustavni sud BiH, on je zatražio mišljenje Predstavničkog doma, a Kolegijum Predstavničkog doma kao nadležnu odredio je Ustavnopravnu komisiju.

U Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika
U samom zahtjevu poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, između ostalog, naveli su da u Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika, niti ovlaštenje da donosi zakone.

“Ustav BiH (Aneks 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH) iscrpno nabraja organe vlasti na nivou BiH. To su Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, Savjet ministara, Ustavni sud i Centralna banka. Razumno je zaključiti da nametanje člana 203 a KZ BiH predstavlja uzurpiranje isključive nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Svaka uzurpacija sadrži elemente protivpravnosti inače ne bi bila uzurpacija”, piše u zahtjevu SNSD-ovih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Dalje, u zahtjevu se navodi da Aneks 10 na koji se poziva OHR nema hijerarhijsku prednost nad Ustavom BiH. Naveli su da se iz sadržine Ustava BiH vidi da je jedino Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda hijerarhijski nadležna Ustavu BiH.

“Dakle, Aneks 10 ne sadrži odredbu da visoki predstavnik može donositi zakone, a pogotovo ne krivične norme”, naveli su poslanici SNSD-a u svom zahtjevu.

Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN
U zahtjevu se ističe i to da Kristijan Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN i da samim tim formalno pravno ne ispunjava minimalne uslove da obavlja funkciju visokog predstavnika.

“Ako lice nije visoki predstavnik, njegove odluke nemaju relevantan pravni status, a član 203 a se obara ex fundamento”, piše u zahtjevu.

Kada je riječ o mišljenju Ustavnopravne komisije, odnosno Predstavničkog doma, do sada se nikada nije desilo da oni izađu sa mišljenjem da visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona. Na samoj sjednici Ustavnopravne komisije BiH Albin Muslić (SDP), predsjedavajući, po ranijoj praksi, predložio je da se Komisija ne izjašnjava i da sve proslijedi Ustavnom sudu BiH, međutim na insistiranje Petkovića, koji je i formulisao zaključak, na kraju se ipak glasalo.

Osim Petkovića, za mišljenje po kojem visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona glasali su i Mladen Bosić (SDS), Marinko Čavara (HDZ) i Darijana Filipović (HDZ), dok su protiv bili Muslić, Šerif Špago (SDA) i Predrag Kojović (Naša stranka).

Pozitivna atmosfera sa Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska i brojni korisni zaključci za građane, posebno sam ponosna što se među zaključcima našla i inicijativa za zakon o nacionalnoj penziji za majke djece sa poteškoćama u razvoju.

Poručila je ovo član Predsjedništva PSS, Milada Šukalo, koja je dodala da je tim Draška Stanivukovića i do sada davao prioritet brizi i mjerama za porodicu a ova inicijativa je na tragu do sada urađenog.

– Porodice djece sa poteškoćama u razvoju su godinama bile na margini a kroz podršku dnevnim centrama, udruženjima koja brinu o licima sa poteškoćama i kroz izgradnju Kuće Predah pokazali smo istinsku namjeru da pomognemo ovu populaciju. Zakon koji ćemo uputiti u proceduru je samo jedan od zakona kojim želimo brigu o porodici, djeci i našem cijelom društvu staviti u fokus pažnje javnosti i sistemskog rješavanja – navela je ona.

O poljoprivredi i izboru potpredsjednika Vlade.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske trebalo bi danas da na odvojenim posebnim sjednicama razmatraju situaciju u mljekarstvu i poljoprivredi, i izbor potpredsjednika Vlade, nakon čega će će nastaviti redovno zasjedanje razmatranjem izvještaja o radu Pravobranilaštva 2024. godinu.

Prva posebna sjednica počeće u 10.00 časova, a predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić ranije je rekao da predložena tačka dnevnog reda koja se odnosi na situaciju u mljekarstvu neće dobiti podršku.

Nakon sjednice o izboru potpredsjednika Vlade trebalo bi da uslijedi nastavak 17. redovnog zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske razmatranjem izvještaja o radu Pravobranilaštva 2024. godinu.

Na dnevnom redu je i izvještaj o poslovanju Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i fondova za 2024. godinu, sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora.

Biće razmatran i zahtjev Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske za donošenje odluke o vršenju posebne revizije Zavoda za izgradnju Banjaaluka.

Poslanici će razmatrati i izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji Republičke uprave civilne zaštite za period za 2023. godinu.

Na dnevnom redu su i izvještaji Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provednoj finansijskoj reviziji gradova Bijeljina, Banjaluka i Prijedor za 2023. godinu.

Poslanici će razmatrati i izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provednoj finansijskoj reviziji “Apoteka Foča” i “Apoteka Gradiška” za 2023. godinu.

Sedamnaesta redovna sjednica Narodne skupštine počela je 16. decembra 2025. godine, a njen prvi nastavak okončan je 24. decembra.