Ministarstvo prodice omladine i sporta je bez obrazloženja odustalo od Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome se prvi put spominje i termin femicid, objavile su Mirna Savić Banjac i Tanja Vukomanović, poslanici Kluba PDP-a u NSRS.

“Dok broj ubistava žena raste, a načini postaju sve suroviji, pokušaj da Republika Srpska dobije Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome se prvi put spominje i termin femicid je propao, jer je Ministarstvo prodice omladine i sporta, bez obrazloženja, odustalo od njega”, rečeno je na današnjoj pres konferenciji poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanje Vukomanović i Mirne Savić-Banjac.

Napomenule su da je Poslovnikom o radu NSRS predviđen rok od šest mjeseci koje predlagač ima od nacrta do prijedloga zakona, te da je taj rok istekao 3. maja.

“To znači da je ovaj zakon bačen u vodu. Osim što je najteži oblik nasilja nad ženama nazvan pravim imenom, najveća novina jeste regulisanje postupka hitne mjere zaštite, a sve kako bi se obezbijedila brža reakcija nadležnih i da bi se spriječio upravo taj najteži oblik nasilja, odnosno ubistvo”, rekla je Vukomanović.

Dodaje da je najviše bure na javnim raspravama bilo upravo oko člana 6. ovog zakona, koji definiše šta je femicid, u čemu, tvrdi ona, nema ništa sporno.

“To što ministarstvo ćuti daje nam prostora da naslutimo da su popustili pod pritisokm onih koji tvrde da će uvođenje termina femicid ugroziti tradicionalnu prodicu i diskriminisati muškarce. To nije tačno, osim ako se nasilje u porodici smatra tradicionalnim. Neshvatljivo je da u 21. vijedu sabotira borba protiv nasilja i da se prokocka šansa da Republika Srpska ode korak naprijed kada je u pitanju borba protvi nasilja u porodici, koje je u preko 90 odsto slučajeva nasilje nad ženama”, navodi Vukomanović.

Ona je postavila pitanje da li su u međuvremnu riješeni problemi nasilja u porodici “pa nam zakon više ne treba” i kako to odjenom u Vladi uvažavaju glas javnosti, “koga nisu čuli kada su po hitnom postupku kriminalizovali klevetu”.

“Bilo im je važnije zaštititi sebe od novinara, nego žene od nasilnika. Da li Vlada čeka još jedno ubistvo da opet najavi novi zakon? Statistika je crna, a realnost još crnja, jer niko ne zna koliko žena ćuti i trpi nasilje, a sa ovakvim odnosom vlasti ćutaće i dalje”, poručila je Vukomanović, dodajući da se ni postojeći mehanizmi koje zakoni u Srpskoj omogućavaju ne koriste dovoljno, za ubistva žene kojima je prethodilo nasilje u pordici dobijaju se minimalne zatvorske kazne, jer pravosudna zajednica još nema senzibilitet prema ovom obliku ubistva.

Zašto je Vlada Srpske bacila vrijeme i novac na zakon od koga će na kraju odustati – upitala je Savić-Banjac podsjećajući na crnu statistiku kada je u pitanju nasilje nad ženama.

“Prošle godine u BiH je ubijeno deset žena uz sedam pokušaja ubistava. Od broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, procesuirano je 35 odsto, u 10 odsto su izrečene predviđene mjere. Skoro 1.500 žena i djece zbrinuto je u sigurnim kućama, a Vlada Republike Srpske se igra sa zakonima”, navodi Savić-Banjac.

Dodaje da je poražavajuće to da su poslanici iz medija saznali da od zakona neće biti ništa.

“Ako je već bila problem forma, moglo se pristupiti izmjenama zakona i da on bude usvojen u formi koja je prihvatljiva za sve, jer je u ovom slučaju važna suština, a ne forma. Naš prijedlog je bio da se, za početak u zakonodavstvo uvede termin femicid, pa u nekim sljedećim koracima to bude i posebno krivično djelo. Umjesto da idemo ka tome da femicid bude tretiran kao teško ubistvo, mi smo zapeli i kod samog uvođenja termin”, navodi Savić-Banjac.

Ističe da su ovo teme u kojima je savki sat bitan, te postavlja pitanje efekta i ranije preduzetih mjera.

” Tražićemo izvještaj od resornog ministratva koje su mjere urađene do sada i kakav su efekat dalje. Voljela bih da čujemo i koji su rezultati uvođenja eksperimantalnog predmeta humanost i bezbjednost? Da li se djeca od ranog doba uče da imaju nultu stopu toleranicje na nasilje? I najvažnije, da li uopšte imaju namjeru da prave novi zakon ili je sve bila predstava?”, upitala je ona.

Savić-Banjac zaključuje da pored navedenog neće odustati od namjere da se u zakonodavstvu Srpske femicid tretira kao teško ubistvo, za koje bi sankcije bile propisane i do 45 godina zatvora.

Centralna izborna komisija BiH za danas je najavila konferenciju za novinare posvećenu raspisivanju i održavanju predstojećih lokalnih izbora u oktobru.

CIK odluku o raspisivanju izbora treba da donese do 9. maja, odosno 150 dana prije dana održavanja izbora.

Po Izbornom zakonu BiH, izbori u BIH se održavaju prve nedjelje u oktobru, osim ako taj dan ne pada u dan vjerskog praznika.

Nakon što CIK raspiše izbore, počinju da teku izborni rokovi.

Centralna izborna komisija izbore će raspisati po Izbornom zakonu BiH koji je nametuno Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne prizaje za visokog predstavnika u BiH.

Nakon što je Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona, Republika Srpska donijela je svoj Izborni zakon, međutim on još uvijek nije stupio na snagu.

Ranije, iz Republike Srpske su rekli da će lokalne izborne organizovati po pravilima Izbornog zakona Republike Srpske, međutim kako vrijeme odmiče sve manje se o tome govori, a ni lokalne izborne administracije nisu poslušale Vladu Republike Srpske koja ih je pozvala da podnesu ostavke na te funkcije jer kako im je tada rečeno, sertifikati CIK-a im neće vrijediti ništa.

Građani BiH su već sedmicama sluđeni zbog radikalnih poruka političara, do te mjere da neki strahuju i od novih sukoba, što je, smatraju upućeni, zapravo namjerno dizanje tenzija, kako bi se pažnja skrenula sa suštinskih nagomilanih problema u zemlji.

“Šta se ovo sprema”, “Hoće li biti belaja”, “Samo da se ne zakuva”, glase dijalozi koji se ovih dana mogu čuti u narodu, što je dokaz da namjera onih koji vedre i oblače na političkoj sceni i te kako uspijeva.

Danijal Hadžović, novinar iz Sarajeva, poručuje građanima da ne moraju brinuti i da mirno spavaju.

– Ova priča o sukobima odgovara političarima zbog ličnih problema u kojima su se našli. Imamo Milorada Dodika koji je pod velikim pritiskom zapadnih sila, kojem su blokirani računi… Takođe, političari iz FBiH su krajnje neozbiljni kada na sve te njegove najave i poteze najavljuju mogućnost rata i da će oni nekoga napasti.

Prvo nije jasno čime će napasti? To su neodgovorne politike preko kojih se pokušava skrenuti pažnja sa istinskih problema s kojima se suočavamo, kao što je, recimo, to što BiH nije povukla milijardu evra sredstava koja je mogla dobiti od EU. Zbog vlastite nesposobnosti nisu u stanju uzeti pare koje im se nude, a najavljuju da će voditi nekakve ratove – kaže Hadžović za Nezavisne novine.

Dejan Šajinović, novinar iz Banjaluke, poručuje da političari u BiH namjerno dižu tenzije i govore o ratu, jer im je tako najlakše da skrenu pažnju sa veza politike i kriminala, korupcije i enormnog bogaćenja pojedinaca koji lično ili preko svojih članova porodica ili fiktivnih poslovnih saradnika vode raznorazne firme koje uglavnom posluju sa državom.

– Najbolji način da se o tome ne priča je da se dižu tenzije. Ne odgovara ni da se priča o akciji hapšenja visokih policijskih zvaničnika u FBiH i o fijasku koji se desio nakon što je većina puštena iz pritvora, a visoki zvaničnici FBiH se s njima slikali kao da se radi o herojima.

Ne odgovara ni da se priča o sve većem dugu i sve težem isplaćivanju plata, sankcijama i izolaciji. Ono što je jedino dobro u tome je što je građanima na svim stranama sjećanje na rat još svježe i sumnjam da bi se tako lako dali nagovoriti da ponove grešku iz početka devedestetih godina prošlog vijeka – ističe Šajinović.

On je optimističan i vjeruje u razum našeg stanovništva.

– Mislim da su ljudi dovoljno mudri da će pročitati ove providne poruke koje im šalju političari i da neće dozvoliti da ih ponovo izmanipulišu – ocjenjuje Šajinović.

Zoran Krešić, novinar iz Mostara, podsjeća na rečenicu Bahrudina Kaletovića, mladog vojnika JNA u Sloveniji 1991. godine, koji je izjavio “Koliko ja kužim, oni kao hoće da se otcjepljuju, a mi im kao ne damo.”

– Ta rečenica i danas, nažalost, najbolje opisuje stanje u kojem se nalazimo – ističe Krešić za Nezavisne novine.

Samo su se, dodaje Krešić, uloge promijenile.

– U Jugoslaviji su separatisti bili Hrvati, Slovenci i Bošnjaci, unitaristi Srbi. U današnjoj BiH su Srbi separatisti, a Bošnjaci unitaristi. I problem je gotovo identičan. Većinski nacionalizmi imaju ambiciju realizirati se u dominaciju. Svako onaj ko danas ratom želi rješavati ove sporove, uvodeći ga u svakodnevni narativ zaslužuje zatvor.

I to kao u Titovo vrijeme, po hitnom postupku. Licemjerno je, da ne upotrijebim kakvu težu riječ, da o tome šute i stranci koji su, eto, u BiH da očuvaju taj isti mir. Građani, kao što sam i ja, s pravom su zabrinuti – ističe Krešić.

Da li prate dešavanja u javnom prostoru, gdje pojedini politički zvaničnici i brojni građani pričaju o potencijalnim ratnim sukobima, te da li tim povodom nešto preduzimaju, pitanje je koje smo poslali Tužilaštvu BiH, ali odgovor novinari nisu dobili do zaključenja teksta.

Nezavisne novine