Connect with us

Zdravlje

U BiH raste broj pogođenih moždanim udarom, PACIJENTI SVE MLAĐI

I dok se u razvijenim zemljama broj osoba koje obolijevaju od moždanog udara smanjuje, kod nas je u porastu, što nas svrstava u zemlje s najvećim brojem moždanih udara u svijetu.

Širom planete 29. oktobar se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv moždanog udara, a prema riječima profesora doktora Siniše Miljkovića, načelnika Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednika Udruženja neurologa Republike Srpske, razlog ovakvog stanja jeste loša kontrola faktora rizika, nepridržavanje terapija, ne dolaženje na kontrolu, kao i stresne situacije.

“I dalje smo mi područje sa visokim učešćem stresa u riziko-faktorima. Nivo obolijevanja od moždanog udara je na nivou ratnog i poratnog perioda. Ne uspijevamo da riziko-faktore dovedemo u normalu”, ističe Miljković za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ako se kontrolišu glavni faktori rizika, broj moždanih udara se može smanjiti za trećinu, a ključ svega je dobra prevencija.

Prema riječima doktora Miljkovića, ranije je bilo rijetko da osoba od 40 godina ima moždani udar, dok je sada situacija drugačija.

“Granica se pomjerila. Na sedmičnom nivou sada imamo dva ili tri pacijenta između 40 i 50 godina. Sada možemo reći da je to, maltene, bolest srednje životne dobi”, kaže Miljković.

Dodaje i da je ove godine promovisana i krilatica SMART koja zapravo govori da je potrebno ostaviti pušenje, jesti zdravo, povećati fizičku aktivnosti, ići redovno na kontrole i pridržavati se terapije.

Docent doktor Olivera Pilipović Spasojević, diplomirani fizioterapeut, ističe da posljedice moždanog udara zavise od lokacije dijela mozga gdje je došlo do začepljenja ili prsnuća krvnog suda i područja i površine povrede mozga, te vrste moždanog udara. Stoga, priča o oporavku je vječita tema razgovora, nekad i razočarenja kako pacijenta, tako i porodice, jer proces oporavka traje nekada veoma sporo, dugo, nekada nikako, a nekada za nekoliko mjeseci.

“Posljedice sa kojima se susreću naši pacijenti su zaista različite, no sigurno je jedno: trajno je izmijenjena percepcija života kako pacijenta, tako i cijele porodice, jer i u najsretnijem ishodu uvijek će postojati doza straha koja će smanjiti kvalitet života pojedincu”, navodi ona za “Nezavisne novine” i dodaje da posljedice mogu da se svedu na smanjenje snage i funkcionalnosti jedne strane tijela u vidu hemipareze, zatim jednog ekstremiteta do potpune oduzetosti jedne strane tijela i lica ili jednog ekstremiteta.

“U nekim slučajevima, kada biva pogođen centar za ravnotežu, imamo trajno onesposobljenog čovjeka koji, iako ima mogućnost pokretanja dijelova tijela, nije u stanju da sjedi, stoji ili hoda”, objašnjava Pilipović Spasojevićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da postoji i grupa čija je onesposobljenost vezana za nerazumijevanje govora i slično.

Kada je riječ o rehabilitaciji osoba sa moždanim udarom, ona je timski rad i počinje od prvog dana kada se unesrećeni smješta u neurološku kliniku.

“Rehabilitacija različito dugo traje i krajnji ishodi zaista zavise kako od stepena oboljenja, tako i od svjesnosti pacijenta, njegove upornosti, ali i uključivanja porodice i prijatelja”, navodi Pilipović Spasojevićeva i dodaje da se nakon moždanog udara mijenja svijest o načinu dotadašnjeg života.

Nebojša Aleksić, predsjednik Udruženja građana za kvalitetniji život nakon moždanog udara “M’udar”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni kao udruženje daju do znanja ljudima da i nakon moždanog udara mogu da nastave da žive i naprave sebi kvalitetniji život koji im se pruža nakon moždanog udara, a da onima koji su u riziku predstave opasnosti koje se kriju i da preventivno na vrijeme djeluju.

“Moždani udar je u nekom slučaju opomena za osobu da se nešto desilo sa njegovim tijelom i životom, tako da poslije toga može da promijeni način razmišljanja, način ponašanja, način organizacije i da napravi sebi bolji sistem života, da bude kvalitetniji, da mnoge stvari eliminiše, a da uvede neke nove stvari koje će pružiti bolje uslove za život”, ističe Aleksić.

Ovaj značajan dan koji se obilježava širom svijeta Udruženje “M’udar” obilježava nizom događaja, pa je tako 26. oktobra u Narodnom pozorištu Republike Srpske održan koncert Simfonijskog orkestra iz ciklusa “Introdukcije” pod nazivom “Neuroni – muzički impulsi”.

Takođe, sinoć je održana i panel-diskusija “Spona – put oporavka” na kojoj su učešće uzeli panelisti: Sofija Vučićević, osoba koja je doživjela moždani udar, prof. dr Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju, Marko Mihajlović, član porodice u kojoj je osoba imala moždani udar, dr Sanja Lolić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, i dr sci. Dijana Đurić, doktor psiholoških nauka iz Udruženja psihologa RS.

“Danas će članovi Udruženja ići i u Institut ‘Dr Miroslav Zotović’ da posjetimo ljude koji su preživjeli moždani udar, da sa njima porazgovaramo, da se družimo”, navodi Aleksić za “Nezavisne”, dodajući da je oporavak lakši uz iskustva onih koji su već prošli kroz sve to.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno