Pacijenti širom Republike Srpske posljednjih dana suočavaju se s nedostatkom vakcina protiv tetanusa, dok nadležni uvjeravaju da bi nove doze trebalo da stignu danas, u četvrtak, 6. novembra, ili najkasnije sutra.

“Vakcine protiv tetanusa, kojih nije bilo jedan kraći period, trebalo bi sutra, najkasnije prekosutra, da stignu u Institut i biće raspoređene zdravstvenim ustanovama prema planu. Ukoliko vakcina protiv tetanusa nije dostupna, može se kod odraslih dati vakcina protiv difterije i tetanusa za odrasle (dT vakcina), poštujuću pravila data u Instrukciji za sprovođenje imunizacije i hemioprofilakse, a u skladu sa vakcinalnim statusom osobe i tipom rane”, kazali su juče iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Iz Doma zdravlja Banjaluka ističu da već duži period postoji problem s kontinuiranom isporukom navedene vakcine.

“Tokom ove godine zaprimili smo ukupno 3.254 doze vakcine AnaTe, te Služba porodične medicine, kao i Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka trenutno ne raspolažu AnaTe vakcinom”, kazali su iz banjalučkog Doma zdravlja.

Dodali su da se vakcina protiv tetanusa nabavlja i distribuira isključivo putem Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, koji je nadležan za snabdijevanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

I iz Doma zdravlja u Bijeljini ističu da kod njih već izvjesno vrijeme nema vakcine protiv tetanusa.

Da je Dom zdravlja u Trebinju u sličnim problemima, kaže i Radovan Todorović, pomoćnik direktora Doma zdravlja Trebinje.

“Mi trenutno imamo vakcina protiv tetanusa, ali nisu na nekom zavidnom nivou. I ako nam se desi da u nekom momentu ne bude vakcina, mi se uvijek se na neki način snađemo, tako da pacijenti ne ostanu uskraćeni za tu vakcinu”, kazao je Todorović.

Da i u apotekama širom Republike Srpske vlada nestašica ovih vakcina, potvrdili su nam farmaceuti.

“Već duži period nemamo vakcine protiv tetanusa. Imali smo nekoliko upita od pacijenata koji su tražili ove vakcine, ali ih već neko vrijeme nije moguće nabaviti u našoj apoteci”, ističu iz jedne apoteke u Banjaluci.

Slična situacija je i u Gradišci, gdje navode da takođe nemaju vakcine protiv tetanusa.

Važnost vakcine protiv tetanusa
Tetanus je ozbiljna bakterijska bolest koja utiče na nervni sistem, što dovodi do bolne kontrakcije mišića, posebno u vilici i vratu. Može ometati sposobnost disanja i ugrožavati život. Ubod na zarđali ekser, komad metala ili bilo kakvu prljavu, oštru površinu nosi rizik od infekcije bakterijom Clostridium tetani. Nakon ulaska u organizam ova bakterija napada nervni sistem i može da dovede do smrti. Ako se vakcina ne primi, postoji rizik da se bakterija razvije u tijelu i uzrokuje tetanus, koji ima visoku stopu smrtnosti.

Mitrovdan, peta po značaju srpska slava, obilježava se 8. novembra u čast Svetog Dimitrija, poznatog i kao Mirotočivi. Po narodnom predanju, njegov grob je odisao bosiljkom i smirnom, što simbolizuje mir i blagostanje, pa se upravo zbog toga na Mitrovdan u kuću unosi svjež bosiljak.

Takođe, vjeruje se da se na ovaj dan ne treba grditi djecu, jer će u suprotnom biti nestašna tokom cijele godine, piše Naj Žena.

Jedan od glavnih običaja je svećenje vodice. Domaćica priprema vodu, bosiljak, malu svijeću, kadionicu sa tamjanom i spisak ukućana, a sveštenik dolazi da osveti vodicu. Ukućani popiju po malo sveta vode, a ostatak se koristi za slavski kolač.

Kolač se mijesi dan uoči slave od čistog pšeničnog brašna, uz dodatak osvećene vodice, i ukrašava se simbolima, pri čemu centralno mesto zauzima znak ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Mitrovdan je dan kada se završavaju veliki poslovi, pjeva se narodna pjesma „Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrovdana, hajdučki rastanak“, i vjeruje se da priprema i poštovanje običaja donosi sreću i mir u domaćinstvu.

Mitrovdan se u pravoslavnom kalendaru obilježava 8. novembra i posvećen je Svetom Dimitriju Solunskom, hrišćanskom mučeniku iz 4. vijeka i zaštitniku Soluna. Na ikonama se prikazuje kao mladi vojnik sa kopljem ili mačem.

U crkvenoj tradiciji, on se poštuje zbog istrajnosti u vjeri. Praznik sam po sebi nema propisane radnje vezane za porodicu ili brak. To je važno naglasiti kao početnu tačku: crkveno i narodno ne moraju biti isto.
U narodnoj tradiciji Srbije, Mitrovdan nosi dodatno značenje koje nije vezano za liturgiju, nego za način života u seoskim zajednicama. Smatralo se da je Mitrovdan granični dan: završava se ljetna polovina godine, počinje zimska. Ljetne doba vezuje se za Đurđevdan, zimsko za Mitrovdan. Postoji i stara izreka koja to sažima: Od Đurđevdana do Mitrovdana ljetne, od Mitrovdana do Đurđevdana zimsko.

U praksi, to je značilo da se završavaju poljski radovi. Život se iz bašte, dvorišta i polja seli u kuću. Porodica provodi više vremena zajedno u zatvorenom prostoru. Manje se izlazi. Ima manje fizičkih distrakcija. Sve što postoji u odnosima postaje vidljivije, jednostavno zato što je bliže, prisutnije i nema gdje da se “razliva”.

Zbog ovoga se u nekim krajevima Srbije razvilo narodno vjerovanje da stanje u kući oko Mitrovdana utiče na to kako će proteći zima. U zapisima Vuka Karadžića i kasnijim etnografskim bilješkama stoji izreka: Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime. Ovo nije bilo proročanstvo, nije magija, nije ideja da se “otkriva istina”. To je bilo čisto posmatranje života. Ako postoji napetost, ona se tokom zime pojača jer nema prostora da se izbjegne. Ako postoji mir, taj mir ostaje jer je porodica već u ravnoteži.

Važno je naglasiti i sljedeće: ovo nije crkveno učenje, niti je prisutno u svim krajevima Srbije. Najčešće je bilježeno u istočnim i južnim oblastima, gdje je struktura domaćinstva i ritam rada bili jaki i jasni. Takođe, vjerovanje ne podrazumijeva “sudbinu” niti “kaznu”.

Ne postoji nikakav religijski osnov za ideju da se na Mitrovdan “otkriva istina” ili “presijeca odnos”. To su kasnija internet nadograđivanja, a ne dio izvorne prakse.