Na Odjeljenju neurologije bijeljinske bolnice za devet mjeseci liječeno je 179 pacijenata sa moždanim udarom, od kojih je 11 bilo mlađe od 65 godina, što ukazuje na porast broja oboljelih u radno aktivnoj populaciji, saopšteno je iz Bolnice “Sveti vračevi”.

Kod 154 pacijenta je u roku od tri sata od prijema urađen je CT ili MR glave, čime je omogućeno brzo postavljanje dijagnoze i pravovremeni početak liječenja.

Trombolitičku terapiju primili su svi pacijenti kod kojih je postojala medicinska indikacija — unutar 4,5 sata od nastanka simptoma, što predstavlja 100 odsto sprovođenje preporučenog terapijskog protokola.

Rana fizikalna terapija započeta je kod 154 pacijenta, čime se značajno doprinosi bržem oporavku i smanjenju trajnih posljedica bolesti, navedeno je u saopštenju.

Kako ističu, Odjeljenje neurologije raspolaže savremenom dijagnostičkom opremom za EEG, EMNG i kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata i mozga, a stručni tim čine iskusni neurolozi i medicinsko osoblje posvećeni stalnom unapređenju dijagnostike, terapije i rehabilitacije pacijenata.

U susret Svjetskom danu moždanog udara, koji se obilježava 29. oktobra, Odjeljenje za neurologiju Bolnice “Sveti vračevi” u Bijeljini organizovalo je ovog vikenda dodatne kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata za 50 pacijenata koji imaju potrebu za ovom dijagnostičkom metodom.

Na ovaj način omogućena je brža dostupnost pregleda i ukazano na značaj redovne kontrole i ranog otkrivanja faktora rizika koji mogu dovesti do moždanog udara, bolesti koja predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta u svijetu.

U selu Ratkovo kraj Odžaka živi šestočlana porodica Krstić u kući koja se raspada i tone pod težinom vremena. Četvoro mališana odrasta okruženo vlagom i svakodnevnim nevoljama, dok roditelji pokušavaju da prežive i sačuvaju djecu od svega što kuća i život donose.

Iako nemaju ni osnovne uslove za život, a zima im se približava, djeca i dalje pronalaze načine da se igraju i sanjaju, dok roditelji ulažu sve što imaju da porodicu održe na okupu. Njihova svakodnevica je borba za osnovno – ali i priča o upornosti, ljubavi i nadi koja ne prestaje.

– Imamo miševe, one velike crne bube što smrde i bubašvabe, a nekad se u vodi pojave i crvi. Ali ne bojimo se, navikli smo – jako dugo živimo tako… Meni najteže pada što nosim jednu te istu trenerku tri dana, pa kad ne idem u školu mama opere i onda nosim opet tu trenerku. A nemam ni majica – dve tri, tako – tužno je započeo priču Rado Nikola (11), grleći sestricu Milenu (6).

Pored Nikole i Milene, porodicu Krstić čine još Radoslav (2), Rade Rajko (13), majka Mira i otac Danijel. Stariji sinovi iz porodičnih razloga nose po dva imena, a najmlađi je ime dobio na radost, jer su prije toga, nažalost, izgubili blizance u sedmom mjesecu trudnoće.

– Prije par meseci jaka oluja je oborila kalkan koji je povukao i dio krova na ulicu, prava je sreća da niko nije poginuo. Pomogli su nam da nekako zakrpimo, ali nije bezbijedno – u toj sobi spavamo, pa strahujemo od svakog vjetra. Kad ležim, čujem kako to krcka… Zbog ogromne vlage na par mjesta kuća propada u zemlju i tone, ne znam kako to da objasnim, a prozori pucaju od napregnutosti – nadovezao se najstariji sin Rade Rajko. Sve je krenulo nizbrdo pre šest-sedam godina kad su krenuli očevi zdravstveni problemi. Jedna operacija, druga, treća, bruh, tumor, štitna žlijezda, slabljenje vida, depresija…Majka čak kaže da ona ne smije ni da ode kod doktora, boji se šta će joj sve naći jer se osjeća jako loše već neko vrijeme.

– Bio je planina od čoveka, ali se prelomio. Iako ne bi smio, radi i dalje šta god može – kosi, malteriše, kreči, pomaže u crkvi… Ja radim u autoindustriji, šijemo sjedišta. Plata je mala, a sad je i ne primam jer je banka uzima. Imamo i nešto životinja u dvorištu, bez toga ne bismo mogli da preguramo. Stvarno se borimo oboje, ali sve je teže i teže. Koliko puta djeci damo da jedu, a mi kad legnu uzmemo hljeba i masti – ispričala je majka Mira koja je prošla kroz četiri carska reza i pobačaj s posljedicama. Otac Danijel je imao jako teško djetinjstvo. Odrastao je u selu pored Brčkog, a rat je počeo kad je bio prvi razred. Uslijedilo je svašta, što možda najbolje oslikava njegova priča kako su se igrali s gelerima i praznim čaurama.

Doživio je da mu danas djeca nemaju ni makar svoje krevete. Najteže je zimi, još kad ponestane drva, pa se skupe svi u istoj prostoriji oko smederevca, a on legne u svoju vojničku vreću.

– Svaki dan sam ustajao u pet, jurio, radio, činio ljudima u nevolji, nikad nisam tražio pomoć, ali sad više nemamo gdje. Prinuđen sam da molim za svoju djecu – njima je hitno potrebno da se urade te zidine. Daće dragi Bog, živimo za to da ne budemo više u ovoj ruševini – ispričao je on. Najmlađi Krstići su prepametna djeca. Uprkos ogromnoj nemaštini, imaju razna interesovanja i velike snove. Najstariji Rade Rajko obožava pecanje, dok se ostali igraju u pijesku i dijele jedan mobilni telefon.

– Od igračaka imamo samo polomljenu biciklu i jednu gumu – rekla je Milena.

Pomozimo porodici Krstić
Humanitarna organizacija Srbi za Srbe poziva dobre ljude širom svijeta da podrže novu akciju pomoći – za porodicu Krstić kod Ratkova. Hajde da mališanima obezbijedimo siguran krov nad glavom prije zime, piše Blic.

Srbija

SMS na 7763 (200 dinara)

Račun: 160-0000000279491-71

Pay Pal

Devizni račun

Republika Srpska

Poziv na broj 17763 iz fiksne i mobilne telefonije (3 KM)

Račun: 56201281300241-58 (NLB razvojna banka)

Pay Pal

Crna Gora

Račun: 510-91548-03 (Crnogorska komercijalna banka)

Pay Pal

SAD

Donatorska platforma (kreditne kartice, tekući račun)

Pay Pal

ZELLE: szsamerika@gmail.com

Lični ili biznis ček na: Serbs for Serbs, Po Box 34206 Chicago, IL 60634

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Kanada

Pay Pal

Putem čeka na: Serbs for Serbs Canada, 635 The Queensway, Lower Level, Toronto, ON, M8Y 3B3

E-transfer na: donate@serbsforserbs.ca

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Njemačka

IBAN: DE97 7606 9559 0002 7519 92

Pay Pal

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Patreon platforma

Prikupljanje preko Fejsbuka

Bitkoin i Etereum

(Srbi za Srbe)
Srpskainfo

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju veliki praznik – Svetu Petku, zaštitnicu žena, djece, starih i bolesnih. Vjeruje se da čim se ustane na Svetu Petku, svaki vjernik treba da joj se pomoli za zdravlje i blagostanje, kako sebe, tako i svoje porodice.

Na današnji dan upokojila se prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka – velika zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih.

Mnogobrojni vjernici Svetu Petku obilježavaju kao krsnu slavu, dok je drugi poštuju kao preslavu. Na ovaj veliki praznik vjernici je prizivaju u pomoć, pale tamjan i zalivaju slavski hljeb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu. Nakon toga, popiju vodu sakupljenu sa izvora uz manastire posvećene njoj. Tom vodom u ponoć treba ugasiti i svijeću koja se tog dana drži upaljena 24 sata. Svijeća se čuva do naredne slave, jer ima svojstvo zaštitnika.

Baš zato što je Sveta Petka toliko cijenjena, postoje brojni običaji i vjerovanja koja bi valjalo ispoštovati.

Narodna vjerovanja i običaji

Narodna vjerovanja kažu da se danas ne smiju raditi teži poslovi – da se pere veš, šije, mijesi, čisti, kako u kući tako i napolju. Ovo važi za sve, a posebno za žene.

Vjeruje se da se na Svetu Petku dešavaju čuda, pa ljudi sa zdravstvenim problemima ovaj dan čekaju vjerujući da će im svetiteljka pomoći.

Prema starom običaju, mlade djevojke treba da naberu cvijeće kojim će ukrasiti dom, da bi u njemu vladali harmonija, ljubav i mir. Vjeruje se i da na ovaj praznik djevojčicama treba obući nove haljinice, kako bi ih u narednoj godini pratila radost.