Connect with us

Društvo

U GRČKOJ PROMOCIJA FILMA o porodicama koje su spasavale djecu iz Srpske

Na grčkom ostrvu Tinos u srijedu, 16. oktobra, biće promovisan dokumentarni film “Spasavanje prekinutog djetinjstva: Tinos – 30 godina poslije”, kojim se iskazuje zahvalnost grčkom narodu i stanovnicima ostrva za nesebičnu podršku i utočište koje su pružili djeci iz Republike Srpske tokom 1994. godine, potvrdio je Srni autor filma Mladen Kojić iz Srebrenice.

Ovaj dokumentarni film, koji je emotivna priča o prijateljstvu grčkog i srpskog naroda prožeta empatijom, ljubavlju i solidarnošću, snimljen je povodom 30 godina od boravka 90 djece i pet učiteljica iz Vlasenice, Bratunca, Skelana i Srebrenice na grčkom ostrvu Tinos.

U središtu ove priče od 62 minuta je sudbina djece iz Republike Srpske čije je djetinjstvo naglo prekinuto početkom ratnih sukoba.
Djeca su ostala bez svojih domova, članova porodice, slobode i bezbrižnosti u kojoj su dotad živjela i rasla.

Film je ratna priča ispričana kroz sjećanja i lične doživljaje tadašnje djece iz osnovne škole, danas odraslih ljudi. Oni su, uprkos ratnim strahotama, izbjeglištvu i gubitku najmilijih, imali sreću da u tim izuzetno teškim vremenima osjete svjetliju stranu života – daleko od rata, okruženi ljubavlju, sigurnošću i srećom.

Univerzalna poruka filma jeste iskrena zahvalnost grčkom narodu za sve što je učinio za srpsku djecu, ali i podsjećanje da se tako veliki gest prijateljstva, ljubavi i solidarnosti nikada ne zaboravlja.

Film jasno prenosi poruku da svaki rat uništava živote svih ljudi, a najviše pogađa one najranjivije – djecu, koja uz sve druge gubitke ostaju uskraćena za djetinjstvo.

Kojić je naveo da su u filmu izjave, fotografije i sjećanja više od 30 osoba koje su te ratne 1994. godine boravile na ostrvu Tinos u Grčkoj, među kojima je bio i on.

“Naša grupa bila je među prvima i boravila je u Grčkoj pet mjeseci, a tu smo imali nastavu na našem i grčkom jeziku i druge edukativne i zabavne sadržaje, među kojima je bilo i krstarenje kruzerom”, rekao Kojić.

On je dodao da je ovo njegov način odavanja zahvalnosti pravoslavnom grčkom narodu, koji je pokazao da je prijateljstvo Grka i Srba veliko i trajno, iskreno i srdačno.

“Većina djece koja su tada boravila na Tinosu jesu djeca bez jednog ili oba roditelja, djeca ratnih invalida, izbjegli kojima je bezbrižnost djetinjstva i odrastanja prekinuta ratom, stradanjem najbližih, raseljavanjem i svim traumama koje nastaju u takvom okruženju”, rekao je Kojić.

Prema njegovim riječima, oni koji su učestvovali u stvaranju filma potvrdili su da je zahvaljujući ljubavi, brizi i iskrenosti Grka, njihovo djetinjstvo barem malo popravljeno i spaseno.

Kojić kaže da je na ideju za film došao prije više godina, a da je prošle godine počeo pripreme i snimanje, te da je premijera zakazana baš na mjestu koje je djeci ostalo nezaboravno i koje je “popravilo” djetinjstvo, na ostrvu Tinos.

“Već nekoliko godina imam želju da se ponovo vratim na to ostrvo, sretnem drage prijatelje koji su i nakon našeg boravka u Grčkoj srdačno i sa mnogo ljubavi podržavali mene i moju porodicu, kao i mnogu drugu djecu, čineći naš život ljepšim jer smo znali da imamo prijatelje koji su uz nas. Tako sam odlučio da okupim ljude koji su te godine bili na tom putovanju, snimim film i odem ponovo tamo”, dodao je on.

Sa Kojićem na premijeru na Tinos sutra putuje još desetoro njegovih vršnjaka da zahvale domaćinima za gostoprimstvo i pomoć kada im je bila najpotrebnija, u teškim ratnim godinama kada su ostajali bez najdražih i bez hranilaca.

Kojić kaže da ne bi bilo lako sve to uraditi da izradu filma nisu pomogli, između ostalih, Predstavništvo Republike Srpske u Grčkoj, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Organizacija porodica poginulih, zarobljenih i nestalih civila Srebrenice, Republička organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, opštine Bratunac i Vlasenica.

Troškove organizacije puta u Grčku podržala je predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić, a podrška je najavljena i iz Kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Snimanje filma pomogle su i pojedina preduzeća.

Osim prikazivanja filma na Tinosu u Grčkoj, naredne projekcije planirane su u Bratuncu, Vlasenici, a nakon toga i širom regiona.

Stotine srpske djece boravilo je u Grčkoj tokom ratnih godina, a pomoć iz te pravoslavne zemlje stizala je u Republiku Srpsku i niz godina nakon rata, najviše posredstvom pravoslavne crkve i ovo je jedinstven način zahvalnosti grčkom narodu nakon 30 godina za humanost, solidarnost i dobročinstvo prema srpskom narodu i dokaz da se to pamti i nikad ne zaboravlja, prenosi Srna.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva u nižim predjelima, posebno po kotlinama i uz riječne tokove, biće maglovit.

Vjetar će u Bosni puhati slabog intenziteta, uglavnom iz sjevernog smjera, dok će u Hercegovini dominirati jugo.

Najniža jutarnja temperatura zraka iznosiće većinom između 10 i 15 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i do 20°C.

Najviša dnevna temperatura kretala bi se između 24 i 30°C, a u južnim krajevima ponegdje i do 32°C.

Pred nama je još jedan topao septembarski dan, idealan za boravak na otvorenom, uz preporuku vozačima da u jutarnjim satima budu oprezni zbog moguće magle.

Nastavi čitati

Društvo

ALARM u dobojskoj bolnici! MEDICINARI MASOVNO ODLAZE, radnika sve manje!

Mjesecima pa i godinama se prepričavaju problemi u bolnici Sveti Apostol Luka, a da je stanje zaista alarmantno pokazuje i to da radnici poslijednjih mjeseci o tim problemima govore javno i pored svih pritisaka koje imaju. Iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara navode da je položaj medicinskih tehničara u bolnici veoma ugrožen.

Navode da trenutno u bolnici “Sveti apostol Luka” ima oko 210 tehničara, a oko 170 ljekara, i po standardu 1:4 fali oko 200 medicinskih tehničara.

“Mi non stop ukazujemo na taj problem međutim ništa se po tom pitanju ne rješava, radnici rade premoreni, neki se zovu sa bolovanja, sa godišnjih odmora, da dolaze da rade i naravno pod samim tim osjećaju se poniženo i napuštaju našu zdravstvenu ustanovu, odlaze u privatne ustanove, odlaze u Federaciju koja je veoma blizu za platu veću do 1000 maraka.

Zadnjih 2 mjesevca smo imali konkretan slučaj odlazak dva vrhunska anestetičara, znači u najboljim godinama koji su obučeni apsolutno za sve operacije,” navodi Goran Bačić, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Iz sindikata navode i da je u bolnici jedinstveni slučaj da su pedijatrija i urgentna psihijatrija na istom spratu.

“Skoro smo imali slučaj prije mejsec i po dana da je paciujent pokuša samoubistvo metalnim stalkom za infuzije, da razbije prozor da skoči, spriječen je u tome i onda je nastavio da na medicinsko osoblje da pokuša da povrijedi da ugrozi, bukvalno su se ljudi borili za život.

Ja samo postavljam pitanje šta da je on uspio da savlada medicinsko osoblje i da je došao do odjeljenja pedijatrije gdje su smještene djeca i majke, kakve bi to nesagledive posledice I katastrofalne bile,” kaže Bačić.

Medicinski tehničar navodi da je kažnjen što je išao hodnikom i pjevušio.

“Ja sam imao smiješnu stvar,bavim se znači muzikom i išao sam pjevušio kad se njima bilo plakalo očigledno ja sam tad potrefio loš dan onaj da sam kažnjen od strane poslodavca tri mjeseca sa 20% skidanje plate, što je smijesno, kome god sam rekao kaže tuži ih, nađi advokata,brani se, međutim ja nisam htio, ja sam ovdje samo da pričam zaista o problemima koji su znači problemi bijelog mantila, odlazak radnika u zemlje EU, napuštanje radnih odnosa, sve manje medicinskog kadra u bolnici Apostol Luka,” navodi Dejan Kopić, medicinski tehničar u bolnici.

Novinar Ljubinko Đurić navodi da svi problemi bolnice u Doboju imaju političku pozadinu:

“Do nekih 2013 godine, nekad sam bio potparol, a za 6,5g, toga zaista nije bilo kao što je sad, međutim dolaskom istaknutog kadar SNSD-a Sanje Vulić to se odsta promijenilo i mislim da je baza opšta bolnica sa tolikim brojem zaposlenih, a to je gotovo 900, zaista jedna velika baza kada je u pitanju glasačko tijelo, tako da i među tome treba tražiti nekakve razloge ili čak nekakvu pozadinu.”

Radnici bolnice kažu da je zgrada veoma savremena, lijepa i funkcionalna ali da zidovi i aparati ne liječe ljude već medicinsko osoblje i da ljekari i tehničari savjesno i vrhunski odgovorno obavljaju svoj posao, a da je rukovodeći kadar kriv za sve lošije upravljanje bolnicom i da za to treba da snosi odgovornost.

Direktor bolnice na naše telefonske pozive, na sms, kao ni na službeni mail koji smo poslali nije odgovarao.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SUPERĆELIJSKE OLUJE HARAJU Evropom! Sve jači udari tek dolaze

Nova istraživanja otkrivaju kako klimatske promjene pojačavaju superćelijske oluje u Evropi. Studija objavljena u časopisu Science Advances upozorava da će Alpi, dijelovi centralne i istočne Evrope bilježiti značajan porast aktivnosti oluja
Ako globalna temperatura poraste za 3°C u odnosu na predindustrijski nivo, učestalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi da se poveća i do 50%.

Šta je superćelijska oluja?
Za razliku od tipične grmljavine, superćelija ima duboku, rotirajuću kolonu vazduha – mezociklon. Upravo ta rotacija daje oluji snagu i dugotrajnost – dok obične grmljavine brzo nestaju, superćelije mogu trajati satima i pokrivati ogromna područja.

Nastaju kada se topli i vlažni vazduh blizu tla sudari sa hladnijim na visini, uz vetar koji mijenja pravac sa visinom. Ljeti donose snažne vjetrove, obilne padavine i krupan grad koji mogu pričiniti veliku štetu, piše Euronjuz.

Rastući rizik i ekonomske posljedice
Superćelijske oluje i drugi oblici jakih oluja izazvali su sve više štete posljednjih godina. U 2023. one su bile najskuplja prirodna katastrofa u svijetu, a gubici su iznosili gotovo 55 milijardi evra.

Primjeri su Francuska, gdje je u junu grad veličine 6 cm oštetio imovinu i vozila, i Italija, gdje su u avgustu oluje rušile drveće, uništavale usjeve i remetile željeznički saobraćaj.

Kako naučnci prate superćelijske oluje u Evropi?
Praćenje je dugo bilo teško zbog razlika u nacionalnim radarskim sistemima. Naučnici sa Univerziteta u Bernu i ETH Cirih razvili su model visoke rezolucije koji simulira razvoj oluja u mnogo preciznijim detaljima nego ranije.

Alpi kao “žarište” superćelijskih oluja
Modeliranje je pokazalo da Alpi već sada bilježe prosječno 38 superćelijskih oluja na sjevernoj strani planinskog lanca i 61 na južnoj. Uz porast temperature od 3°C, broj bi mogao da se poveća za 50%, posebno ugrožavajući Švajcarsku, Austriju, sjevernu Italiju i južnu Njemačku.

Pirinejsko poluostrvo i jugozapad Francuske, međutim, mogli bi da zabilježe pad učestalosti oluja. Generalno, za Evropu se predviđa porast od oko 11%.

Istraživači naglašavaju da Evropa mora da se pripremi za sve češće i intenzivnije oluje.

To podrazumijeva prilagođavanje infrastrukture, poljoprivrede, službi za hitne intervencije i osiguravajućih sistema. Razumijevanje uslova nastanka superćelijskih oluja ključno je za bolju spremnost.

(Euronews)

Nastavi čitati

Aktuelno