Connect with us

Svijet

U SAD se u utorak održavaju parlamentarni izbori

Da li će predsjednik SAD Džo Bajden i njegove demokrate uspjeti zadržati slabašne većine u Kongresu? Ili će kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom preuzeti republikanci i pokušati omesti njegovu politiku?

Odgovor na ta pitanja stiže 8. novembra, kada se održavaju “midterm” izbori za novi saziv parlamenta, nazvani tako jer se odvijaju na polovini predsjedničkog mandata. Potpuni saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata te guvernere 36 od 50 saveznih država Amerikanci će birati u utorak.

Ti izbori mogu se promatrati kao referendum o Džo Bajdenu i gotovo je pravilo da stranka koja je na vlasti u Bijeloj kući na “midterm” izborima gubi vlast u Kongresu.

Novi poslanici i senatori
Ove jeseni, predsjednik SAD neće biti na glasačkim listićima. Svih 435 parlamentaraca Poslaničkog doma će biti na listićima.

Inače, u Senatu mandat traje šest godina pa se sada bira nešto više od trećine od stotinu poslanika, njih 35.

Novi poslanici i senatori započeće mandat 3. januara sljedeće godine.

Amerikanci biraju i dio guvernera te niz lokalnih funkcionera koji će odlučivati o politikama svojih saveznih države kada se radi o abortusu, ekologiji i drugim temama.

Rezultat ovih izbora osjetiće se u čitavoj zemlji. Džo Bajden moli Amerikance da mu povjere dovoljnu većinu kako bi zaobišao parlamentarna pravila koja mu trenutno onemogućavaju legalizaciju abortusa u cijeloj zemlji ili zabranu jurišnih pušaka.

Amerikanci imaju izbor – rekao je predsjednik u nedavnom govoru.

– Na glasačkim listićima nalaze se i abortus, vatreno oružje, zdravstveni sistem – dodao je Bajden.

Žestoka borba
Republikanci, ipak, obećavaju da će voditi žestoku borbu protiv inflacije i krize zavisnosti o opioidima te nastaviti ofanzivu protiv transrodnih sportista.

Obećali su i otvoriti seriju parlamentarnih istraga o Džo Bajdenu, njegovom savjetniku iz pandemije Entoniju Faučiiju i ministru pravosuđa Meriku Gerlendu , dobiju li većinu u Zastupničkom domu.

Takođe planiraju staviti tačku na rad vijeća koje istražuje napad na američki Kongres pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trampa .

Po istraživanjima javnog mnijenja, republikanska opozicija ima velike izglede oteti demokratima najmanje deset do 20 mjesta u donjem domu, što bi joj bilo dovoljno za većinu, ali sve je i dalje vrlo neizvjesno.

Još je neizvjesnije kada se radi o Senatu. Ankete prognoziraju da bi demokrate ondje mogli tijesno odbraniti većinu.

Dvostruki referendum
Iako se ime Džo Bajdena ne nalazi na glasačkim listićima, brojni Amerikanci vide ove izbore kao referendum o predsjedniku.

Ali oni su i veliki test političke budućnosti Donalda Trampa, koji se sav daje u kampanji Republikanske stranke i organizuje brojne skupove širom zemlje.

Za njih dvojicu, koji razmišljaju o ponovnoj kandidaturi na izborima 2024., rezultati “midtermsa” značiće vjetar u leđa za jednom i splašnjavanje entuzijazma drugom, prenosi Dnevni avaz.

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno