Connect with us

Društvo

U Srpskoj kroz cijevi i krađe “iscuri” 40% pitke vode

Ukupni gubici u vodovnoj mreži u Republici Srpskoj su iznosili 41.351.000 kubnih metara ili 41,2 odsto od ukupno zahvaćene vode, a dok se aktivnije ne bude radilo na rješavanju problema, ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou, ističe Predrag Duduković, direktor banjalučkog “Vodovoda”.

Ovo su podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, a iako su određeni gubici opravdani, kako za “Nezavisne” kažu iz banjalučkog “Vodovoda”, ovaj procenat bi mogao biti značajno manji izgradnjom cjevovoda i boljom kontrolom krađe vode.

Kako je kazao Duduković, njihovi gubici za 2021. godinu su za 0,62 odsto manji u odnosu na godinu prije, no, kako kaže, oni su i dalje preveliki.

“Uspjeli smo smanjiti gubitke za 0,62 odsto, što, iako ne zvuči mnogo, ipak iznosi 200.000 kubnih metara vode, što svakako nije beznačajno”, kazao je Duduković.

Kako je dalje istakao, problem prevelikih gubitaka vode je nešto sa čim se nosi cijela Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, a ni susjedne zemlje ga nisu najbolje riješile.

“Prvi i možda najznačajniji razlog prevelikog gubitka vode su stare ili dotrajale cjevovodne mreže”, ističe Duduković.

Prema standardima Evropske unije svake godine bi trebalo rekonstruisati dva odsto postojeće mreže, što, kako kaže Duduković, mi ne poštujemo, jer nam je oduvijek bio fokus da provedemo vodu u naselja koja je nemaju, te kada dođe do sanacije postojećih cijevi nemamo više sredstava.

“Sve dok aktivnije ne uzmemo učešće u rješavanju ovog problema ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou”, zaključuje Duduković.

Drugi razlog, kako ističe, je učestala krađe vode na naših područjima, što podrazumijeva potrošače koji se direktno i nelegalno priključe na cijev i na taj način kradu vodu.

“Zbog ovoga je i došlo do suše u ljetnom periodu, jer kradu radi navodnjavanja, što iziskuje velike količine vode”, kaže direktor “Vodovoda”.

Treći razlog su određene radnje koje preduzeće sprovodi u sklopu redovnih procesa, kao što su dezinfekcija cijevi, dostavljanje cisterni stanovništvu bez vode te otpuštanje određenog dijela vode radi boljeg pristiska u cijevima.

“Na smanjenje gubitka se značajno može uticati. Primjer su nam države koje su svoje gubitke uspjele svesti na pet do osam odsto i to zamjenom i rekonstrukcijom cjevovoda”, kazao je Duduković.

Prema njegovim riječima, kod nas je praksa da popravljamo kvarove na dotrajalim cijevima, ali kada se svaki dan dešavaju kvarovi popravljanje više nema smisla te je potrebna potpuna rekonstrukcija.

Za rješenje ovog problema je potrebno izdvojiti značajna sredstva, kako kod rekonstruisanja mreže, tako i kod otkrivanja nevidljivih kvarova, koji takođe utiču na gubitke.

“Kada ne vidimo kvar, nismo ni svjesni vode koja se gubi. Prošle godine smo uspjeli duplo smanjiti potrošnju vode samo vodeći računa o nevidljivim kvarovima”, kazao je Duduković.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, javni vodovodi su prošle godine zahvatili ukupno 100.373.000 kubnih metara vode, što je za 1,2 odsto više nego u 2020. godini.

“Prošle godine je ukupna količina isporučene vode veća za 4,9 odsto u odnosu na godinu prije, a samo je domaćinstvima ustupljeno 4,7 odsto više nego 2020. godine”, saopšteno je u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

U 2021. godini je zabilježeno 279.982 vodovodnih priključaka, 32 uređaja za pripremu vode za piće, 30 taložnika, 54 filtera, 142 hlorinatora i sedam ostalih uređaja.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa padavinama, OČEKUJE SE I SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH narednih dana očekuje se hladno vrijeme sa padavina, kišom i snijegom, uz porast snježnog pokrivača.

Meteorolozi su najavili oblačno i vjetrovito vrijeme sa padavinama koje će već u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka ostalim predjelima.

Ujutru će padati kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg uz formiranje snježnog pokrivača na planinama, ali i u nižim predjelima, posebno u Krajini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na jugu se očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Padavine će biti obilnije u Krajini i Hercegovini.

Očekuje se da u nižim predjelima padne uglavnom do pet centimetara snijega, kojeg neće biti na krajnjem sjeveru. Na planinama će napadati od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima će mećava stvarati snježne nanose.

Temperatura vazduha u padu, a najhladnije će biti uveče.
Temperatura vazduha ujutro od pet do devet, u višim predjelima od dva stepena. Minimalna temperatura vazduha uveče od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Vjetar će ujutro biti umjeren i pojačan južnih smjerova. U nastavku dana u jačanju i skretanju na sjeverne smjerove. Biće jakih, u Hercegovini i olujnih udara bure.

Temperatura vazduha nastaviće da pada i u subotu, 21. decembra. Tokom noći i dalje će biti vjetrovito i pretežno oblačno s padavinama, koje će biti češće na istoku. Padaće uglavnom susnježica i snijeg uz porast snježnog pokrivača na planinama na istoku.

Tokom dana postepeno će se razvedriti sa sjeverozapada, te će popodne i uveče biti pretežno vedro.

Najviša temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do sedam, u višim predjelima minus četiri stepena Celzijusova.

Veoma hladno sa često pojavom mraza biće u nedjelju ujutro, 22. decembra. Na planinama će biti umjeren do jak mraz, a magla se očekuje uz rijeke i po kotlinama.

U nastavku dana jačaće naoblačenje sa zapada koje će se širiti ka svim predjelima, te će u popodnevnim časovima početi padavine koje će se premještati od zapada preko sjevera ka istoku. Padaće uglavnom kiša koja će ponegdje preći u susnježicu i snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do minus dva, na jugu do jedan, u višim predjelima minus 12, a najviša dnevna od jedan do šest, na jugu do devet, u višim predjelima minus dva stepena Celzijusova.

Padavine su najavljene i za ponedjeljak, 23. decembar, koje će u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka svim predjelima.

Padaće kiša koja će brzo preći u susnježicu i snijeg u svim predjelima izuzev na krajnjem jugu, gdje će biti kiše i pljuskova s grmljavinom uz moguće obilnije padavine i jak vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do nula, na jugu do tri, u višim predjelima minus sedam, a najviša dnevna od minus jedan do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

KAD JE LJUBAV JAČA OD ŽIVOTA! Slobodan OSTAO BEZ VIDA, ali radi tri posla i uveseljava mališane

Ako ikada pomislite da vam je nešto teško u životu, da vam se nešto ne da, da ne imate inspiracije ili volje, ovim prazničnim danima životna priča Slobodana Kesića će vam biti svakako motiv i podsticaj da ostvarite ono što ste možda mislili da nikad nećete. Slobodan Kesić je ostao bez vida prije četiri godine, iako je vid imao od djetinjstva. Još uvijek nije utvrđen tačan razlog a Slobodan Kesić se ne predaje i radi tri posla.

Radi u Domu zdravlja u Banjaluci, radi kao maser i radi kao Sveti Nikola, odnosno kao Djeda Mraz, nosi maskote. Banjalučani ga se sjećaju kao čovjeka koji nosi maskote za rukometni klub, za košarkaški klub Borac, plivao je za Časni Krst.
“Radim kao maskota za rukometni i košarkaški klub Borac i za košarkaški klub invalida. Između ostalog, obavim se i humanitarnim radom. Trčim, trenutno sam počeo ljeti da trčim trke u sklopu polumaratona od 10 kilometara“, priča Slobodan.
“I ovim putem da kažem ljudima da borba za tih pet bolesnih mališana još uvijek traje. Tako da, ukoliko ste u mogućnosti, pomozite“, rekao je Slobodan.

Ne smetaju mu ni kiša i ružno vrijeme, Slobodan svoj posao radi srcem.

“Sve svoje barijere pravite u glavi. Ja se trudim da budem motivacija i nadam se da u tome uspijevam. Jer vrlo često ljudi kažu, kaže pogledaj njega, drugar kaže nemamo posla, on radi tri posla“, kaže on.

Poručuje da je sve u glavi.

“Vaš mozak je prepreka, vjerujte da ne postoji nemoguće. Naravno, s vjerom u Boga i sa vjerom u samog sebe, to je otprilike najbitnije“, dodao je.
ATV

Nastavi čitati

Društvo

FANTASTIČNA IDEJA! Kuvar Goran pravi čips od šarana! SVE “PLANULO” U JEDNOM DANU

Veliki broj Srba danas slavi, ali takođe veliki broj ide u goste. Sveti Nikola jedna je od najrasprostranjenijih slava kod Srba, a ono što je nepisano pravilo jeste da je slavska trpeza posna.

Na meniju nikako nisu pečenje, čvarci i ruska salata već riba, povrće i posni kolači. Kako bi trpeza bila bogata, u jednoj ribarnici u Čačku osmislili su nesvakdašnji specijalitet čips od šarana.

“Čips od šarana je ovih dana u postu zadivio naše građane koji je izuzetnog kvaliteta, a mi dugo radimo ovaj posao odlučili smo se da umjesto čvaraka Čačku u postu ponudimo čips. Ovaj specijalitet se može služiti na slavskoj trpezi i kao predjelo i kao glavno jelo, ali može i uz neko piće. Imamo naše posebne soseve i začine koje služimo uz ove čvarke od šarana”, rekao je za RINU Goran Perendija, profesionalni kuvar iz ribarnice u Čačku.
On je istakao da je prepoznao potrebu da grad na Moravi dobije nešto novo, imajući u vidu da su kroz njegove ruke prošle i riječne i morske ribe koje su, možda i nepoznate ovom podneblju.

“Dugo godina sam u ovom poslu, radio sam kao profesionalni kuvar od Grčke, preko raznih ostrva, kao što je ostrvo Sveti Nikola, brojna mjesta u Crnoj Gori, a u Italiji sam se izuzetno usavršio kada su u pitanju riblji specijaliteti. Napomenuo bih da se ovdje koriste brancin, orada što me zaista zadivilo. Brancin je izuzetnog kvaliteta, kao i orada, ljudi vole morske ribe čime sam pozitivno iznenađen, jer nemaju cijenu kada je u pitanju dobrobit za ljudsko zdravlje, takođe i losos se dosta koristi u Čačku. Kroz svoju karijeru u restoranima, imao sam priliku da spremam i ajkulu u čemu sam uživao, to je golf, jedna manja vrsta ajkule od nekih 30 kilograma”, pojasnio je Goran.

Imajući u vidu da je post, da je danas i jedna od najvećih slava Sveti Nikola, potražnja za ribom u Čačku je ogromna, ali može se reći i da je cena pristupačna.
Linker
“Imam utisak da je u posljednje vrijeme sve veća potražnja za svim vrstama ribe, čini se da su ljudi sve više počeli da brinu o tome da se zdravije hrane. Što se tiče šarana, mi ovdje imamo šaran koji košta 790 dinara i to očišćen, inače sva riba u našoj ribarnici je očišćena”, zaključio je Goran.

Dakle, ono što su čvarci, odnosno bombone od praseta na mrsnoj, to je sada čips od šarana na posnoj trpezi, piše Rina.

Nastavi čitati

Aktuelno