Connect with us

Društvo

U Srpskoj kroz cijevi i krađe “iscuri” 40% pitke vode

Ukupni gubici u vodovnoj mreži u Republici Srpskoj su iznosili 41.351.000 kubnih metara ili 41,2 odsto od ukupno zahvaćene vode, a dok se aktivnije ne bude radilo na rješavanju problema, ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou, ističe Predrag Duduković, direktor banjalučkog “Vodovoda”.

Ovo su podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, a iako su određeni gubici opravdani, kako za “Nezavisne” kažu iz banjalučkog “Vodovoda”, ovaj procenat bi mogao biti značajno manji izgradnjom cjevovoda i boljom kontrolom krađe vode.

Kako je kazao Duduković, njihovi gubici za 2021. godinu su za 0,62 odsto manji u odnosu na godinu prije, no, kako kaže, oni su i dalje preveliki.

“Uspjeli smo smanjiti gubitke za 0,62 odsto, što, iako ne zvuči mnogo, ipak iznosi 200.000 kubnih metara vode, što svakako nije beznačajno”, kazao je Duduković.

Kako je dalje istakao, problem prevelikih gubitaka vode je nešto sa čim se nosi cijela Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, a ni susjedne zemlje ga nisu najbolje riješile.

“Prvi i možda najznačajniji razlog prevelikog gubitka vode su stare ili dotrajale cjevovodne mreže”, ističe Duduković.

Prema standardima Evropske unije svake godine bi trebalo rekonstruisati dva odsto postojeće mreže, što, kako kaže Duduković, mi ne poštujemo, jer nam je oduvijek bio fokus da provedemo vodu u naselja koja je nemaju, te kada dođe do sanacije postojećih cijevi nemamo više sredstava.

“Sve dok aktivnije ne uzmemo učešće u rješavanju ovog problema ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou”, zaključuje Duduković.

Drugi razlog, kako ističe, je učestala krađe vode na naših područjima, što podrazumijeva potrošače koji se direktno i nelegalno priključe na cijev i na taj način kradu vodu.

“Zbog ovoga je i došlo do suše u ljetnom periodu, jer kradu radi navodnjavanja, što iziskuje velike količine vode”, kaže direktor “Vodovoda”.

Treći razlog su određene radnje koje preduzeće sprovodi u sklopu redovnih procesa, kao što su dezinfekcija cijevi, dostavljanje cisterni stanovništvu bez vode te otpuštanje određenog dijela vode radi boljeg pristiska u cijevima.

“Na smanjenje gubitka se značajno može uticati. Primjer su nam države koje su svoje gubitke uspjele svesti na pet do osam odsto i to zamjenom i rekonstrukcijom cjevovoda”, kazao je Duduković.

Prema njegovim riječima, kod nas je praksa da popravljamo kvarove na dotrajalim cijevima, ali kada se svaki dan dešavaju kvarovi popravljanje više nema smisla te je potrebna potpuna rekonstrukcija.

Za rješenje ovog problema je potrebno izdvojiti značajna sredstva, kako kod rekonstruisanja mreže, tako i kod otkrivanja nevidljivih kvarova, koji takođe utiču na gubitke.

“Kada ne vidimo kvar, nismo ni svjesni vode koja se gubi. Prošle godine smo uspjeli duplo smanjiti potrošnju vode samo vodeći računa o nevidljivim kvarovima”, kazao je Duduković.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, javni vodovodi su prošle godine zahvatili ukupno 100.373.000 kubnih metara vode, što je za 1,2 odsto više nego u 2020. godini.

“Prošle godine je ukupna količina isporučene vode veća za 4,9 odsto u odnosu na godinu prije, a samo je domaćinstvima ustupljeno 4,7 odsto više nego 2020. godine”, saopšteno je u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

U 2021. godini je zabilježeno 279.982 vodovodnih priključaka, 32 uređaja za pripremu vode za piće, 30 taložnika, 54 filtera, 142 hlorinatora i sedam ostalih uređaja.

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno