Sazan, mali stijenoviti masiv u Jadranu, posljednjih mjeseci postao je poznat kao „Trampovo ostrvo“.

Ovo parče zemlje albanska vlada sprema se da dodijeli Džaredu Kušneru, zetu američkog predsjednika Donalda Trampa, za turistički razvoj.

Kako navodi u opširnoj reportaži francuski Le Poen, na prvi pogled Sazan (Sason, nekada grčko ostrvo koje je dodjeljeno Albaniji) izgleda kao raj. Malo „kamenče“ na Jadranu, carstvo zmija, cvrčaka, ptica i, kako se kaže, čak i nekoliko medvjeda koji nalaze utočište u prirodnoj vegetaciji divlje lavande i borova starih trista godina.

Tokom ljeta, nekoliko gumenih čamaca prevozi turiste iz susjedne Valome na dvočasovno kupanje na velikoj plaži, prije nego što se upute ka pećini Hadži Alija, pirata iz 17. vijeka koji je, prema legendi, tamo sakrio sanduke sa zlatnim novčićima. Ostrvo je postalo i utočište morskih kornjača.

Šezdeset godina Sazan je bio tajna vojna baza, od koje danas postoje samo srušena utvrđenja i hiljade mina.

Enver Hodža bio je duboko nepovjerljiv. Komunistički diktator koji je vladao Albanijom gotovo četiri decenije plašio se iskrcavanja Italijana, Jugoslovena, Amerikanaca, ali i Rusa. Nakon pada režima, početkom devedesetih, Sazan se pretvorio u „no man’s land“, posljednje nenaseljeno ostrvo Jadrana.

Ljubav Ivanke prema Sazanu, ručak sa morskim plodovima i Edi Rama
„Ljubav“ Ivanke Tramp i njenog supruga Džareda Kušnera prema Sazanu ušla je gotovo u lokalnu istoriju. Dogodila se prije četiri godine, kada je par ljetovao sa djecom u Grčkoj. U Tirani, gdje vlada i biznismeni sanjaju o izgradnji luksuznih hotela, a broj turista se utrostručio za jednu deceniju, posjeta je dočekana kao prilika.

Auron Tare, bivši arheolog koji je upravo postao generalni direktor Nacionalne službe albanske obale, organizovao je posjetu skrojenu prema mjeri Tramp–Kušner para i još nekoliko potencijalnih investitora, među kojima su bili Naser al Kelaifi, šef kluba Pari Sen Žermen, i jedan preduzetnik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Stavljeni su im na raspolaganje helikopter i luksuzna jahta.

Tare poznaje najljepša mjesta u regionu. Pokazuje grupi spektakularnu vilu koju je izgradio Džordž Tenet, sin albanskih imigranata i bivši direktor CIA u vrijeme Bila Klintona i Džordža Buša. Organizuje ručak u najboljem restoranu sa morskom hranom, sa domaćinom, svojim starim saigračem iz košarke, premijerom Edijem Ramom. Na vlasti od 2013, Rama djeluje srdačno, mediteranski, neformalno – i lično poznaje Donalda Trampa, kojeg je sreo na međunarodnim samitima.

Sa svih strana ocijenjeno je da je događaj uspješan.

Ivanka Tramp i Džared Kušner počinju otvoreno da govore o tome šta bi mogli da urade na ostrvu koje je Albanija spremna da im dodjeli.

Aktiviraju arhitekte i pravnike. Sljedeće godine, Kušner se vraća u zemlju. Sa partnerima izjavljuje da je spreman da investira nešto više od milijardu dolara, ne samo u Sazan, već i u zaliv, u ogromnu traku zemljišta sjeverno od Valome, koja je danas neizgrađena. Prošlog decembra, mjesec dana nakon reizbora Donalda Trampa, Kušner potpisuje preliminarni ugovor o zakupu na 99 godina, prenosi Telegraf.

Srbija još jednom traži da Savjet bezbjednosti UN donese odluku da haški osuđenici kaznu izdržavaju u zemlji čiji su državljani, a pod nadzorom Mehanizma ili drugog tijela koje Savjet ovlastio, rekao je pomoćnik ministra pravde Srbije Branislav Stojanović.

On je posebno naglasio ozbiljno zdravstveno stanje generala Ratka Mladića, koji, kako je istakao, očigledno ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu.

Stojanović je u Savjetu bezbjednosti UN ukazao i na odbijanje Mehanizma da generala Mladića privremeno pusti na slobodu radi liječenja iz humanih razloga.

“Zato Srbija traži i dala je sve potrebne garancije za njegovo rano puštanje na slobodu”, istakao je Stojanović.

On je izrazio uvjerenje da je blagovremen završetak rada Mehanizma neophodan, ne samo za institucionalni integritet, već i za kredibilitet međunarodne pravde, saopšteno je iz Ministarstva pravde Srbije.

Stojanović je naglasio da trenutno, samo 15 osoba koje je osudio Haški sud, ostaje u pritvoru u osam zemalja.

On je ukazao da, uprkos značajnim resursima kojima Mehanizam raspolaže, osuđena lica nemaju adekvatan pristup pravnoj pomoći ili sredstvima neophodnim za pripremu sve složenijih zahtijeva za prevremeni ili uslovni otpust.

“U praksi se od njih očekuje da se oslone na besplatne profesionalne pravne usluge kako bi ostvarili zagarantovana prava”, naveo je Stojanović.

Stojanović je naglasio da bi svaka procjena ovog pitanja morala da uzme u obzir da je prošlo više od 30 godina od završetka oružanih sukoba u BiH i Hrvatskoj i 26 godina od završetka sukoba na teritoriji Srbije, kao i da su osuđena lica sada u poodmakloj životnoj dobi i pate od ozbiljnih, a u nekim slučajevima i neizlječivih bolesti.

“U praksi, Mehanizam je uslovni otpust odobravao tek u veoma kasnoj fazi, kada je životni vijek osuđenih lica izuzetno ograničen”, rekao je Stojanović i kao najnoviji primjer za to naveo je slučaj generala Nebojše Pavkovića, koji je preminuo za samo 21 dan nakon uslovnog puštanja na slobodu.

On je napomenuo i da ovaj pristup odstupa od višedecenijske prakse dosljednog postupanja sa slično situiranim zatvorenicima, te da pokreće legitimnu zabrinutost da li nova, restriktivna politika služi drugim svrhama, uključujući i efektivno produženje postojanja Mehanizma.

Osvrćući se na pitanje buduće lokacije haškog arhiva, Stojanoivć je naveo da dokumentacija ne obuhvata samo presude, naloge i odluke, već i ogromnu količinu dokumentacije koja nikada nije prihvaćena kao dokaz.

“Njihovo smeštanje u Beogradu, glavnom gradu bivše Jugoslavije, predstavljalo bi prirodno i praktično rešenje, osiguravajući da istraživači i javnost imaju pristup sveobuhvatnim zapisima na jednom mestu”, naveo je Stojanović.

On je ponovio spremnost Srbije da obezbijedi odgovarajuće objekte, bezbednosne aranžmane i uslove rada, uključujući privilegije i imunitete za osoblje UN, koje je uključeno u ovaj posao.

Stojanović je istakao čvrstu posvećenost Srbije punoj saradnji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u ispunjavanju njegovog mandata, napominjući da se taj mandat mora strogo sprovoditi u skladu sa namjerom, vremenskim okvirom i ograničenjima koje je utvrdio Savjet bezbjednosti UN.

Kada je riječ o aktivnosti Kancelarije tužioca, Stojanović je ocijenio da njegov Izvještaj opisuje glavni fokus kao “razmišljanje i planiranje budućnosti Mehanizma u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti 2740”, iako, kako je podsjetio, krivično gonjenje zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji više ne spada u njegov mandat.

On je rekao da u slučaju radikala “Radeta i Jojić” Srbija još jednom ponavlja svoju spremnost da preuzme nadležnost nad krivičnim gonjenjem i u ovoj stvari i poziva Mehanizam da preispita svoju odluku da ne ustupi slučaj nadležnim sudskim organima Srbije, prenosi SRNA.

Srbija je čvrsto privržena svom strateškom cilju – članstvu u EU i ostaje pouzdan i odgovoran partner Unije u svim procesima koji doprinose miru, stabilnosti i prosperitetu njenih građana, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Razgovarali smo i o momentumu u evropskoj politici proširenja, situaciji u regionu, kao i o mogućnostima za ubrzanje našeg evropskog puta”, naveo je Vučić.

On je ocijenio da je velika čast za Srbiju što je imao priliku da večeras u Briselu sa svojim sagovornicima razgovara o ključnim pitanjima bilateralnih odnosa i o evropskom putu.

“Zahvalan na njihovom gostoprimstvu i iskrenoj podršci našoj zemlji, našem evropskom putu, kao i našoj reformskoj i razvojnoj agendi”, napisao je Vučić na “Instagramu”.

On je naveo da je sa domaćinima razmijenio mišljenja o svim koracima koje je Srbija preduzela s ciljem sprovođenja reformi i ispunjavanja preuzetih obaveza.