Connect with us

Svijet

UBIO UJAKA, pa pobjegao u Crnu Goru?

Italijanska policija ovih dana traga za Đakomom Bocolijem, muškarcem osuđenim na doživotnu robiju zbog ubistva svog ujaka Maria.

Italijanski mediji spekulišu da je Bozoli pobjegao u pravcu Crne Gore ili Albanije, a tamošnja policija nije ni demantovala niti potvrdila ove navode.

Đakomo Bocoli, osuđeni za ubistvo svog ujaka pobegao nakon izricanja presude, pišu italijanski mediji.

Bocoli je trebalo da provede čitav život iza rešetaka jer je ubio svog ujaka Marija Bocolija u oktobru 2015. godine. Navodno je ujaka ubio zbog svađe oko novca i položaja u porodičnoj firmi.

Posljednjih dana Bocoli je navodno viđen u Marbelji u Španiji, ali ni to nije još potvrđeno. Sumnja se da je Bocoli pobjegao iz svog doma na jezeru Garda u sjevernoj Italiji sa partnerkom i devetogodišnjim sinom u svom Maseratiju, nekoliko dana prije nego što su sudije Vrhovnog suda izrekle presudu za ubistvo ujaka.

Kada je policija stigla u Bocolijevu kuću da ga odvede u zatvor, u njoj nikog nije bilo, pa je za njim raspisana međunarodna potjernica. Njegova partnerka i sin su se navodno vratili u Brešu u petak, dok se za Brazolijem i dalje traga.

“Možda je imao za cilj da se sakrije u zemljama koje nisu članice EU u kojima izručenje nije omogućeno. Posljednjih dana kruže glasine svih vrsta, uključujući i onu da bi bjekstvo u Španiju bilo razrađena šema, radi obmane kako bi se umjesto toga prikrilo Bocolijevo bjekstvo prema Crnoj Gori ili Albaniji. Pošto je bio u Španiji, mogao je i lako da krene automobilom, pa brodom u Maroko, da nestane lakše nego što bi to u Evropi”, piše Italijanski Today Cronaca.

Takođe, vjeruje se da Bazoli ima sklonjenu veću količinu novca, koja bi mu omogućila da se godinama uspješno skriva bilo gdje u svijetu, prenosi Telegraf.rs.

Related Topics:

Svijet

RUSKI ŠPIJUNI PRAVE HAOS: Sajber napadi, požari i dronovi – uzbuna u Evropskoj uniji

EU uvodi nova ograničenja ruskim diplomatama zbog sumnje za sabotažu.

Evropska unija uvodi nova ograničenja i sistem pravila za kretanje ruskih diplomata u Evropi zbog sumnje na akcije sabotaže i špijunaže, piše “Fajnenšel Tajms”. Ova odluka dolazi nakon posljednjih izvještaja evropskih obavještajnih službi u kom upozoravaju na koordinisanu kampanju destabilizacije evropskih saveznika Ukrajine.

To se odnosi na sajber napade, podmetanje požara, sabotažu infrastrukture i neovlašćene upade dronovima. Evropske tajne službe su optužile pojedine ruske diplomate da djeluju pod pokrićem diplomatije, da to koriste kao paravan.

Prema tim novim pravilima, ruske diplomate koje se već nalaze u nekoj od prijestonica članica Evropske unije, moraju unaprijed da najave svaki službeni put. Moraće da detaljno navedu kuda putuju prije napuštanja države u kojoj inače borave.

Ovu novu mjeru najviše podržava Češka republika. Pored ovoga, usvojen je i novi paket sankcija Rusiji zbog rata sa Ukrajinom.

“Raspoređeni su na jedno mjesto, ali djeluju na drugom”, rekao je visoki zvaničnik Evropske unije koji je ostao anoniman.

“Ne postoji ‘Šengen za Rusiju’ “, rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski za “FT”.

Češka republika je već zabranila brojnim diplomatama ulazak u državu. Zabrana je uvedena svim diplomatama za koje se sumnja da podržavaju ruske obavještajne operacije.

Nastavi čitati

Svijet

NAPADNUT AUTOMOBIL PREDSJEDNIKA EKVADORA: Ostali tragovi od metaka i kamenja (VIDEO)

Grupa od oko 500 ljudi napala je sinoć automobil u kojem se vozio predsjednik Ekvadora Danijel Noboa, preneo je Rojters.

Kako je navela ministarka za životnu sredinu i energetiku Ines Marcano, grupa ljudi bacala je kamenje na predsjedničko vozilo dok se Noboa približavao mjestu u provinsiji Kanjar, gdje je trebalo da prisustvuje unapred zakazanom događaju.

Prema njenim riječima, na automobilu su primijećeni i tragovi od metaka.

Ministarka je kasnije zvanično podnela izvještaj o pokušaju atentata na Nobou.

Predsjednik nije povrijeđen, a pet osoba je privedeno, dodala je Marcano, prenosi Tanjug.

Prije samo tri dana, ekvadorski predsjednik Danijel Noboa proglasio je vanredno stanje u deset provincija u toj zemlji, od ukupno 24, usled unutrašnjih nemira izazvanih protestima zajednice starosjedilaca zbog rasta cijena dizela.

Kako je Noboa naveo u dekretu, ovi protesti postali su nasilni, pa je vanredno stanje uvedeno da bi se izbjegla njihova dalja radikalizacija.

On je dodao da su tokom nasilnih demonstracija pripadnici policije i vojske napadnuti, a da su neki čak i oteti i fizički zlostavljani.

Noboa je zbog toga zabranio javna okupljanja, dodajući da će mirni protesti biti dozvoljeni pod uslovom da ne ugrožavaju prava i slobode drugih građana.

Među razlozima za uvođenje ovih mjera, koje će važiti 60 dana, on je naveo nedavne izjave predsjednika Nacionalne konfederacije starosjedilačkih naroda Marlona Vargasa, koji je upozorio da bi protesti mogli da eskaliraju i dovedu do zauzimanja prestonice Kita ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Federalni radnici na PRINUDNOM ODSUSTVU nemaju pravo na zaostale plate

Federalni radnici koji su poslati na prinudno odsustvo tokom obustave rada vlade Sjedinjenih Američkih Država možda neće automatski dobiti nadoknadu, navedeno je u nacrtu memoranduma Bijele kuće u koji je Aksios imao uvid.

Prema dokumentu, Bijela kuća smatra da zakon poznat kao Zakon o fer tretmanu državnih službenika (GEFTA) iz 2019. godine ne garantuje automatsku isplatu zaostalih plata zaposlenima koji su bili na prinudnom odsustvu, osim ako Kongres posebno ne odobri sredstva kada se obustava rada završi.

Ovaj stav mogao bi dodatno da poveća pritisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa na demokrate u Senatu da podrže takozvanu “čistu” rezoluciju o finansiranju vlade, bez uslova koji se odnose na subvencije za zdravstvenu zaštitu, prenosi Tanjug.

Zakon GEFTA, koji je Tramp potpisao tokom rekordne obustave rada 2019. godine, prvobitno je tumačen tako da radnicima na prinudnom odsustvu garantuje naknadu po okončanju budućih obustava rada.

Međutim, novi memorandum Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB) navodi da je zakon pogrešno protumačen, jer je njegova verzija izmenjena devet dana kasnije i dodata formulacija da će radnici biti plaćeni “pod uslovom donošenja zakona o aproprijacijama kojim se okončava zastoj”.

Po mišljenju Bijele kuće, to znači da Kongres mora posebno da odobri sredstva za isplatu zaostalih plata.

Ova analiza OMB-a u suprotnosti je sa stavovima Saveta ekonomskih savjetnika i Kancelarije za upravljanje kadrovima, koje su ranije saopštile da bi radnici na prinudnom odsustvu trebalo automatski da dobiju nadoknadu.

Nastavi čitati

Aktuelno