Connect with us

Društvo

Učenici sve češće napuštaju škole: Brak i sportska karijera preči od diplome

Sportska karijera, maloljetnička trudnoća, brak, siromaštvo ali i loše ocjene samo su neki od motiva zbog kojih su 222 učenika školske 2021/2022. godine prekinula srednjoškolsko obrazovanje, što je za 26 odsto više u odnosu na godinu ranije, a prema riječima stručnjaka, ovakav trend je nedopustiv jer u modernom društvu ni diploma fakulteta nije garant kvalitetnog života.

Prema  podacima Zavoda za statistiku RS, srednju školu tokom prethodne školske godine napustilo je 149 dječaka i 73 djevojčice, a obrazovanje su najčešće prekidali odmah u prvom razredu. Statističari su izračunali da je loš uspjeh u školi primorao 76 učenika da se ispišu iz škole, siromaštvo je bilo razlog kod osam đaka, dok je zbog nedostatka podrške u porodici jedna djevojčica bila primorana da napusti srednju školu.U toku 2021/2022. godine, prema podacima Zavoda, u 61,7 odsto slučajeva srednjoškolci su obrazovanje najčešće napuštali zbog bolesti, trudnoće, braka i drugih ličnih razloga. 

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija Duško Đurić kaže za “Glas” da je broj đaka koji prekinu obrazovanje svake godine približno isti, te da nema drastičnog odstupanja.

– Srednju školu često napuste đaci koji se ozbiljno bave sportom jer ne mogu uskladiti obaveze. Smatraju da će se kroz te druge vidove životnih izbora ostvariti kao ličnost i napredovati u karijeri. Privatne srednje škole kasnije budu njihov čest izbor, kao i vanredno sticanje diplome – rekao je Đurić.

– Sklapanje braka bio je motiv jedne Gačanke da prethodne školske godine okonča srednjoškolsko obrazovanje – priča direktor Srednjoškolskog centra “Pero Slijepčević” u Gacku Aleksandar Purović, navodeći da ova pojava nije česta na jugu Srpske.

– Posljednjih desetak godina školovanje su prekinula tri učenika, a sklapanje braka bio je razlog u sva tri slučaja. Smatram da je prekid srednjoškolskog obrazovanja nedopustiv, jer se i visoko obrazovanje u današnjem vremenu nameće kao obaveza. Tu je najviše zakazala porodica koja je develvirana u modernom društvu – ističe Purović.

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije Ljuban Bajić, tvrdi da ova pojava nije česta u školama koje gravitiraju ovom aktivu, ali prvi čovjek Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole (UTTŠ) u Banjaluci Boris Spasojević navodi da su lani imali đake koji su prekinuli obrazovanje.

– U pitanju su bili sporadični slučajevi, a razlozi su odlazak u inostranstvo i loše ocjene. Oni koji su napustili školu zbog odlaska u inostranstvo ne znam da li su tamo otišli da rade, nastave školovanje ili radi spajanja s porodicom – rekao je Spasojević.

Komentarišući ovu društvenu pojavu sociolog Drago Vuković smatra da je ona posljedica globalnih ideologija, koje ljudima daju lažnu nadu da mogu uraditi i postići sve što požele.

– Tako se čovjek stimuliše da uradi loše stvari, a napuštanje srednje škole je baš to, jer postavlja se pitanje šta će biti s tim mladim ljudima koji prekinu srednjoškolsko obrazovanje, kako će opstati u društvu jer danas je visoko obrazovanje postalo osnovni uslov za kvalitetno življenje. Takođe, mladi koji ne završe srednju školu mogu biti pogodni za razne manipulacije, na štetu društva i svoje porodice – kazuje Vuković.

Dodaje da su ambicije o uspješnoj karijeri, mimo školskog obrazovanja, samo lažna nada.

– Afirmacija prema sportu, muzici i slično treba da postoji, ali na to gledam isključivo kao zabavu i zdrav život. Napustiti školu radi sportske karijere i te­ kako je pogrešno, jer vrhunske rezultate ostvari tek mali broj ljudi – kategoričan je Vuković.

Inostranstvo

Prema podacima Zavoda za statistiku, tokom školske 2021/2022. godine 389 učenika promijenilo je srednju školu i to mahom unutar Republike Srpske. Na školovanje u inostranstvo otišla su 92 srednjoškolca, dok je 23 njih prešlo u neku od srednjih škola na području FBiH.

(BL portal)

Društvo

UTICAJ POVEĆANOG MINIMALCA? Statistički veći promet u trgovinama u Srpskoj

Statistički je zabilježen povećan promet u trgovini na malo hranom, pićima, duvanom i gorivom u odnosu na prethodni period.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu 2024. godine u Republici Srpskoj u odnosu na februar 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama veći je za 16,4 odsto, dok je u stalnim cijenama veći za 15,2 odsto.

Promet u trgovini na malo hranom, pićima i duvanom, posmatran u tekućim cijenama, veći je za 14,2 odsto, dok je promet u trgovini gorivima i mazivima veći za 15,1 odsto, objavio je Zavod za statistiku.

“Indeks prometa trgovine na malo u periodu januar-mart 2024. godine u odnosu na isti period 2023. godine nominalno je veći 11,4%, dok je realno veći za 10,4%. Ukupan desezonirani promet u trgovini na malo u martu 2024. godine, u odnosu na februar 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama manji je za 1,8%, u stalnim cijenama manji je za 2,1%”, navodi se u objavi.

Ekonomisti su predvidjeli da će povećanje minimalca u Republici Srpskoj dovesti do povećane prosječne plate, potrošnje u maloprodaji, a samim tim i povećanih poreskih prihoda.

Poreska uprava Republike Srpske prikupila je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Srpske 1,048 milijardi KM, što je za 123,6 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na prva tri mjeseca lani.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom i lokalnim pljuskovima, sa temperaturom vazduha do 18 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne biće pretežno oblačno uz mjestimično slabu i povremenu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće promjenljivo uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, na jugu i zapadu povremena kiša, a u poslije podne slaba kiša ili kraći pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do osam, na jugu do 10, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stepeni Celzijusovihg.

Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica minus tri, Kalinovik i Čemerno jedan, Livno četiri, Gacko pet, Sokolac, Han Pijesak, Kneževo i Mrkonjić Grad šest, Šipovo sedam, Ribnik, Bihać, Bugojno, Široki Brijeg i Tuzla osam, Srbac, Novi Grad i Sanski Most devet, Banjaluka, Doboj, Prijedor, Mostar i Zenica 10, Sarajevo 11, Zvornik, Foča, Bijeljina i Bileća 12, Srebrenica, Trebinje i Neum 13, Rudo 16, Višegrad 18 stepeni Celzijsuovih.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

Prva žena u Hercegovini koja vozi šleper: ANA (23) SE ODLUČILA ZA “MUŠKI POSAO”

Ana je prva žena u Hercegovini koja vozi šleper.

Mlada Trebinjka Ana Kisić, iako ima samo 23 godine, prva je žena vozač šlepera u istočnoj Hercegovini i, kako kaže, iako trenutno vozi putnički automobil u jednoj kompaniji u Trebinju, jedva čeka da izađe na drum ovim moćnim vozilom.

Iako je završila i za kuvara i turističkog tehničara, pa je i u praksi počela da se bavi kuvarstvom, priželjkivala je, kako kaže, da postane vozač, pa se prebacila najpre na posao dostavnog vozača, a onda, nakon devet mjeseci prešla u kompaniju gdje se sada nalazi.

“S obzirom na to da volim i duga putovanja i duge vožnje, a volan mi jednostavno predstavlja izazov, odlučila sam da polažem i CE kategoriju vožnje, iako sam inače u, takozvanom, muškom poslu, gdje radi malo žena, imala sam punu podršku muških kolega koji su se u početku vjerovatno samo šalili, ali je ta misao u meni oživjela, pa sam položila i kategorije A – za motor, C – za kamion i E za kamione sa prikolicama”, kaže Ana za Nezavisne.

Kako je navela, iako još nema iskustva na dugim turama, priželjkuje da se šleperom zaputi na otvoreni drum, koji, takođe, ima svoju prednost, s obzirom na to da je kabina, odnosno upravljačko mjesto, na dosta većoj visini, sa dosta većom preglednošću.

“Samim tim, to je osjećaj sigurnosti, jer je većina vozila ispod vas, ali sa druge strane, to izaziva i strah šta sve može tako velika mašina učiniti onom malom putničkom automobilu, mada je najbolje o tome ne razmišljati i koncentrisati se maksimalno na put, odnosno na ono u čemu smo mi u kabini u prednosti – preglednost”, kaže Ana.

Napominjući da je u auto-školi vozila poprilično sigurno i na otvorenom putu, ali i po samom gradu, kaže da je početnička vožnja bolje išla na otvorenom, što je ipak relevantna stvar, jer, s obzirom na to da je kao dostavljač i taksista najčešće vozila po gradu, sada već ne vidi veliku razliku između ove dvije vožnje.

Dalje, kaže da je na polaganju CE kategorije prošla iz prvog pokušaja, ali je kod C kategorije prvi put pala, jer se zbunila na semaforu, s obzirom na to da je imala prednost prolaza, ali je stala jer je u blizini bio pješak kojem je bilo crveno svjetlo i nije ni imao namjeru da pređe ulicu.

Njen instruktor vožnje Petar Butulija, koji je prije Ane obučavao još jednu Hercegovku za vožnju kamiona, ali za C kategoriju, naglašava, međutim, da je Ana skromna i da je, u stvari, bila odlična na polaganjima, ali je jednostavno trema uradila svoje, pa je instinktivno reagovala kada je stala na pešačkom.

“Sigurno da će ona, kada danas-sutra izađe na put, biti dobar vozač, tako da mislim, s obzirom na to da početnici uvijek na početku idu na kraće ture i sa iskusnim šoferima koji im pomažu, njoj neće trebati mnogo da se osamostali i stekne jednu rutinu u ovom poslu”, kaže Butulija.

Dodaje da mu nije poznato da je još neka žena, izuzev djevojke koja je za potrebe Oružanih snaga BiH položila za vozača kamiona, do sada završila obuku za vožnju šlepera, što ženstvenu i pomalo krhku Anu čini još jedinstvenijom.

Taksi kao druga kuća
Ana Kisić kaže da se u ovoj kompaniji jednostavno “srodila” sa svim kolegama, mada ima i nekoliko koleginica, te da su svi kao jedna šira familija.

“Kao žena, vozim samo preko dana, po osam do devet časova, zavisno od posla, tako da se ja sada osjećam sigurnije u vozilu nego da hodam pješice, jer realno, najviše vremena provedem za volanom, više nego što spavam, pa mi se desi da mi je nakon vožnje i malo neobično da hodam, iako je olakšavajuće nakon dugog sjedanja za volanom”, kaže Ana.

Nastavi čitati

Aktuelno