Connect with us

Društvo

Udruženje “Roditelji za prava djece” protiv novog Porodičnog zakona RS: CENTAR ZA SOCIJALNI RAD IZNAD PRAVA RODITELJA

Udruženje građana “Roditelji za prava djece” reagovalo je na novi Porodični zakon, koji je u Srpskoj stupio na snagu od 1. septembra, u cilju ukazivanja na štetne odredbe koje su direktno usmjerene protiv porodice, te traže njegovo hitno ukidanje.

Iz Udruženja navode da je Zakon uveo mnoge novine u pogledu uloge Centra za socijalni rad, a koji se stavlja u položaj iznad roditeljskog prava i prava djeteta i dovodi u pitanje i sami Ustav Republike Srpske kao najviši pravni akt koji garantuje posebnu zaštitu porodice i djece.

“U javnosti se „podigla prašina“ oko odredbe prema kojoj roditelji ne mogu raspolagati štednjom djece bez saglasnosti Centra za socijalni rad, odnosno organa starateljstva. Ne dovodeći u pitanje značaj imovine i važnost ovog pitanja, ne možemo a da javno ne postavimo pitanje svima: Šta je sa odredbama u kojima Centar za socijalni rad preuzima ulogu roditelja i umjesto njih u slučaju nesaglasnosti, donosi odluke o bitnim pitanjima koja utiču na život djece (član 102. Zakona koji glasi: Pitanjima kojima bitno utiču na život djeteta, u smislu ovog zakona, smatraju se: obrazovanje djeteta, promjena ličnog imena, preduzimanje većih medicinskih zahvata nad djetetom, promjena prebivališta djeteta, izdavanje putnih isprava djetetu i raspolaganje imovinom djeteta velike vrijednosti)? Zašto se u javnosti ne diskutuje o ovoj odredbi?”, upitali su iz Udruženja.

Dalje navode da novi zakon propisuje i jednu potpunu novinu, a to je privremeno izuzimanje djeteta iz porodice bez odluke suda.

“Može li Ministar pravde ili neko iz zvaničnih instutucija pružiti javnosti odgovor na pitanje: „Ko može nekom roditelju oduzeti dijete (makar i privremeno) bez prethodno provedenog sudskog postupka utvrđivanja činjenica, okolnosti, izvođenja dokaza?“ Ovakva odredba sadržana u članu 119. Zakona derogira čitav pravni sistem na kojem počiva moderno pravo. Bez odluke suda, ljudima se ne može plijeniti ni pokretna imovina u izvršnom postupku, a novi zakon omogućava Centru za socijalni rad da dijete privremeno izdvoji iz porodice samo na osnovu Rješenja koje se ne može odložiti čak ni u slučaju žalbe. Kaže zakon da je ovo moguće samo u slučaju ugroženosti života i zdravlja djeteta, odnosno neposredne opasnosti za život i zdravlje djeteta”,

Iz Udruženja postavljaju pitanje šta se u Centru za socijalni rad može smatrati ugroženošću ili neposrednom opasnosti za život i zdravlje djeteta.

“Koliko je ovde prostora za razne zloupotrebe službenog položaja, kojih je u praksi ovog organa itekako bilo, o čemu mogu posvjedočiti mnogi roditelji koji su npr. zbog razvoda prošli torture od strane zaposlenih u ovom organu. Kako je jedan organ javne uprave kao što je Centar za socijalni rad kvalifikovan, dovoljno stručan, informisan da može ovako važnu odluku da donese bez sudskog postupka”.

Kao primjer navode član 119 u kojem je navedeno da rješenjem o privremenom izdvajanju djeteta iz porodice organ starateljstva će odlučiti o zbrinjavanju djeteta kod drugog lica u hraniteljskoj porodici, ustanovi socijalne zaštite ili drugoj ustanovi.

Iz Udruženja “Roditelji za prava djece” uputili su nekoliko pitanja pitanja na koje očekuju odgovor nadčežnih organa.

– Da li su djeca postala vlasništvo države?

– Da li roditelji više nemaju pravo da o bitnim pitanjima koja utiču na život djeteta odlučuju u okviru svoje porodice?

– Da li roditelji treba da budu u stalnom strahu ko će i kada u Centru za Socijalni rad posumnjati da je život i zdravlje djeteta ugroženo, pa će dijete smjestiti kod drugog lica ili u neku ustanovu bez odluke suda?

– Da li iko, ko je donosio ovakve odrebe zakona, imao u vidu šta će se desiti sa jednim djetetom koje Centar za socijalni rad „u slučaju sumnje“ privremeno izdvoji iz porodice? Koliki je to stres za dijete? Šta će takva djeca doživjeti – traumu za cijeli život?

– Da li smo porodicu kao osnovnu ćeliju društva razorili i Ustav Republike Srpske kao najviši pravni akt stavili van snage?

“Mi ćemo se za svoju djecu i očuvanje porodice boriti svim legitimnim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju, a protiv tiranije i nezakonitosti”, poručili su iz Udruženja.

Loading...

Related Topics:

Društvo

NE MOŽE NAMA BITI DOBRO! Monstrumi iz sela kod Prijedora BRUTALNO PREBIJALI SVEZANOG KONJA (VIDEO)

Policijska uprava Prijedor pokrenula je istragu o licima koja na video-snimku nastalom na području grada štapom tuku konja, rekla je Srni portparol Uprave Zvezdana Alendarević.

Na videu u trajanju od minut i dvadeset sekundi vide se dva mladića koji tuku konja štapom po slabinama i nogama.
Konj je na makadamskom putu u blizini kuća. U videu se pojavljuje i treći muškarac, maloljetan.

Kako nezvanično saznajemo riječ je o Milenku Babiću , Draženu Čavloviću i Bojanu Vokiću iz sela Miska glava.

Osim videa, društvenim mrežama šire se i komentari građana sa imenima i prezimenima lica koja muče konja i nazivom sela pored Prijedora u kojem se ovo desilo.

– Policijski službenici Policijske stanice Prijedor jedan vidjeli su snimak na društvenim mrežama i po službenoj dužnosti preduzeli mjere i radnje na identifikaciji lica – rekla je Alendarevićeva.

Rad na utvrđivanju okolnosti događaja je u toku, a o slučaju je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo Prijedor.

Nastavi čitati

Društvo

PRIJEDOR I DALJE “PLIVA”, nadležni nijemo posmatraju! JAVOR TVRDI DA JE OBIŠAO 200 DOMAĆINSTAVA?

Prijedorsko naselje Baltin Bare više je od 15 dana pod vodom. U dvorištima mulj, blato, žabokrečine…i neprijatan miris…. Zbog svega ovoga, kako sami kažu, prepušteni su sami sebi, zaboravljeni od nadležnih institucija. Strahuju od zaraznih bolesti…

Mještani ovog naselja apeluju na nadležne da im pomognu. Kažu da ne mogu vjerovati da je prošlo više od 15 dana i da im niko nije došao i donio bar kako kažu flašicu vode.

“Sad je najgore što su podzemne vode ovdje, ima fekalija, žabokrečina, septičkih jama, sve je tu…To je smrad, žabe po noću kreče. Ovako ako se nastavi ne znam šta da radim, vidite da bez čizama ne mogu ni na vrata izaći. Ako se nastavi zaključati, izaći…”, kaže Stevo Lazarević, mještanin Baltin Bara.

Dragana Vidičević iz ovog naselja za BN kaže da se bori kako zna i umije. Bez čizama veli ne može nikuda.

Nada se da će se voda povući kako bi dezinfikovala i kuću i dvorište. Strahuje od zarazne bolesti.

Nedavne poplave gore su od onih iz 2014. godine, poručuju mještani.

Pitaju se kroz koliko nedaća moraju još da prođu da bi vlast konačno shvatila da su svake riječi suvišne dok se ne uradi neko djelo.

Upitan da li je obišao sva poplavljena područja i da li je upoznat sa situacijom na terenu, gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor nedavno je priznao da nije obišao sve ugrožene građane ali će obećava, u nerednom periodu, ne navodeći kada.

“Od 880 poplavljenih, nisam bio u svakoj kući, prosto ne mogu fizički stići ali sam preko 200 domaćinstava posjetio i razgovarao sa mještanima. Razumijem negodovanje ljudi ali se neću upuštati u tu polemiku da li sam trebao doći u svaku kuću”, poručio je Javor.

Da li je Javor ili pak neko drugi trebao doći do svakog ugroženog građanina i ponuditi pomoć, procjenite sami.

Voda je progutala ulice, dvorišta i kuće, ostavljajući građane u očaju i neizvjesnosti. Ljudi su prepušteni sami sebi, boreći se s vodom kako znaju i umiju, dok nadležne institucije nijemo posmatraju katastrofu koja se mogla spriječiti.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

MARKO IZ PRNJAVORA OSVOJIO PMF! Student sa prosjekom 9,88 poručuje: “Planiranje prostora je umjetnost života!”

Iako ni sam nije znao mnogo o prostornom planiranju dok nije trebalo da upiše fakultet, Marko Kalaba iz Prnjavora, student četvrte godine ovog studijskog smjera na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, od prvog dana akademskog obrazovanja zavolio je svoj budući poziv i marljivim radom i trudom postao jedan od najboljih studenata sa prosjekom 9,88.

Kako kaže, prostorno planiranje zahtijeva znanje iz mnogih disciplina kao što su fizička i društvena geografija, sociologija, ali i tehničke nauke.

“Prostorno planiranje je u jednu ruku i umjetnost, jer zahtijeva jednu veliku kreativnost u rješavanju izazova i problema u prostoru i taj dio me je privukao”, priča on.

Za njega studiranje nije samo slušanje nastave i polaganje ispita i, kako kaže, ne bi se trebalo svesti samo na to.

“Jako je bitno da student kroz razne vannastavne aktivnosti svoje znanje koje stiče u učionici proširuje i nadograđuje, razmjenjuje mišljenja sa drugim studentima. Najbitnije je da se studenti međusobno upoznaju i povežu i da nauče kako da sarađuju, da su socijalni. Živimo u vremenu kada je sve manje zastupljena ta socijalna crta čovjeka i sve više prisutna individualizacija ličnosti. Takođe, živimo u vremenu kada je veliki stepen nezainteresovanosti kod mladih, te time gubimo na kvalitetu pojedinca, odnosno u ovom slučaju studenta”, ističe Marko za “Nezavisne novine”, dodajući da su pored učenja jako važni i druženje i izlasci jer je i to dio studentskog života.

On ističe da bi teorija i praksa trebalo da budu u simbiozi, ali da to nije tako.

“Smatram da je jako važno da studenti bilo kog fakulteta imaju praksu, jer se u praksi susrećemo sa realnim problemima i tek tada postajemo svjesni da to nije neka simulacija, nego da smo u stvarnom životu, gdje svaki naš učinjeni korak ostavlja posljedice koje mogu da budu jako katastrofalne”, navodi Kalaba i dodaje da je on već volontirao u Gradskoj upravi Prnjavora, gdje je, kako kaže, mnogo naučio.

Sa Markom smo razgovarali i o trenutnom stanju u prostornom planiranju, a prema njegovim riječima, Banjaluka je samo jedan od gradova koji se suočavaju sa savremenim problemima u planiranju, odnosno sa pojavom investitorskog planiranja.

“Osim Banjaluke, gradovi u regionu poput Beograda, ali i mnogi evropski gradovi suočavaju se sa degradacijom urbanog prostora. Glavni problem Banjaluke jeste što još uvijek nemamo usvojen urbanistički plan kao krovni dokument. Tome doprinosi i mala zainteresovanost javnog mnjenja za proces planiranja, te bi u budućnosti trebalo da poradimo na učešću javnosti, interesnih grupa, ali i pojedinaca u procesu planiranja na javnim raspravama”, ističe Marko za “Nezavisne novine” i dodaje da prostorno planiranje u Srpskoj bilježi pomake u posljednjim godinama, ali da još postoje problemi koje treba riješiti.

Prema njegovim riječima, potrebni su kvalitetniji planovi sa više stručnih analiza prostora.

Osim studiranja, Marko igra folklor, svira gitaru i često putuje, a kako kaže, voli putovati jer tako upoznaje nove kulture i nove ljude.

“Kada volite sve, ništa vam ne predstavlja teret. Samo dobra organizacija i ljubav prema tome što studirate i uspjeh je zagarantovan”, ističe Marko za “Nezavisne novine”.

Tokom studiranja Marko je učestvovao na brojnim konferencijama, a zahvaljujući njima uspio je razbiti svoje stereotipe o nauci, te se dodatno zainteresovati o tome.

“Ove vannastavne aktivnosti omogućile su mi da upoznam mlade ljude iz drugih država, sa drugih fakulteta, koji se bave naukom, da se uvežemo, da razmijenimo neko mišljenje, razmijenimo iskustva i ostanemo u kontaktu i stvorimo dobra prijateljstva. Dobro smo uvezani sa kolegama iz Finske, Poljske, Slovenije, Hrvatske, Srbije…”, ističe on.

Iako studira prostorno planiranje, plan njegove budućnosti je, kako kaže, i dalje dosta fleksibilan.

“Za sada bih želio da ostanem u Srpskoj i da doprinesem razvoju kako moje lokalne zajednice Prnjavora, tako i cjelokupne Srpske. Planiram upisati master na PMF-u, a vidjećemo u kom smjeru će me odvesti život i šta će se od toga svega i realizovati”, zaključuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

 

Nastavi čitati

Aktuelno