Connect with us

Region

UHAPŠEN BJEGUNAC KOJI JE UBIO DOSTAVLJAČA U DRNIŠU: Policija satima tragala za naoružanim ubicom

U Drnišu uhapšen Kristijan Aleksić, osumnjičen za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača.

Kristijan Aleksić (50) upucao je tinejdžera Luku koji mu je dostavljao picu. Policija je u ponedjeljak rano ujutru saopštila da je osumnjičeni uhapšen.

Kako je saopštila hrvatska policija, Kristijan Aleksić je uhapšen.

“Osumnjičeni 50-godišnjak je uhapšen i priveden u službene prostorije policije na kriminalističko istraživanje koje je u toku – objavila je policija rano jutros, prenosi Jutarnji list.

Direktor policije pozvao je građane Drniša sinoć i okoline na maksimalan oprez i apelovao da se uopšte ne približavaju bjeguncu jer je osoba koja se sumnjiči za jezivo ubistvo nedužnog tinejdžera vjerovatno bila naoružana. Zbog vanrednog stanja i opsežne policijske operacije na terenu, stanovnicima se savjetovalo da ostanu u zatvorenom prostoru u Drnišu, a nastava u osnovnim i srednjim školama i vrtićima je otkazana.

Ubistvo nedužnog tinejdžera potreslo cijeli region

Ubistvo tinejdžera Luke M. dogodilo se u subotu uveče kada je devetnaestogodišnji student Luka M, koji je privremeno radio kao dostavljač hrane, došao u kuću osumnjičenog Aleksića da dostavi porudžbinu.

Kristijan Aleksić je mladića ubio sa više hitaca, nakon čega je napustio mjesto događaja. Prema riječima komšija, osumnjičeni je napustio kuću naoružan automatskom puškom, noseći kofer i ranac pun hrane.

Mještani kažu da je Aleksić nekoliko dana prije ubistva kupovao velike količine konzervirane hrane u lokalnoj prodavnici, što može ukazivati na to da je unapred planirao da se sakrije.

Ozbiljan krivični dosije ubice

Direktor policije Nikola Milina se osvrnuo i na brojne nezvanične informacije koje su se pojavile u javnosti, ističući da policija provjerava sve tragove, ali da su neki od medijskih navoda netačni.

Prema njegovim riječima, informacije da je Kristijan Aleksić imao spisak ljudi koje je planirao da likvidira, da je pisao grafite sa prijetnjama smrću ili da je učestvovao u fizičkom sukobu nekoliko dana pre ovog događaja nisu tačne.

Međutim, šef policije je potvrdio da osumnjičeni ima ozbiljan krivični dosije i da je policija protiv njega postupala u više navrata. Aleksić ima pet pravosnažnih presuda, od kojih su dvije spojene u kaznu zatvora od 15 godina koju je odslužio (za ubistvo 22-godišnje žene), dok su dve uslovne.

Podsjetimo se da je riječ o čovjeku koji je u maju 1994. godine brutalno ubio 22-godišnju djevojku sa 17 uboda nožem, a njegovi teški psihički problemi pominjani su i u ranijim postupcima. Milina je na kraju potvrdila da je policija prije tri godine kod Aleksića pronašla ilegalno oružje i podnijela krivičnu prijavu, nakon čega je podignuta optužnica, prema kojoj sudski postupak još nije počeo.

Odgovarajući na pitanja novinara o tome da li je policija mogla ranije da reaguje na ponašanje osumnjičenog, Milina je ponovio da policija nema informacije niti je dobila nijednu prijavu protiv Aleksića nakon slučaja iz 2023. godine, kada je kod njega pronađeno ilegalno oružje.

Istakao je da policija provjerava sve naknadne navode, ali da u zvaničnim evidencijama od subote uveče nema novih prijava o prijetnjama.

Region

DRAMA U BEOGRADU! Tužilaštvo traži najmanje tri godine zatvora za Šapića

Tužilaštvo u Beogradu zatražilo je najmanje tri godine zatvora za gradonačelnika Aleksandra Šapića, kojeg tereti za nanošenje teških tjelesnih povreda vijećnici opozicionog pokreta Kreni-Promjeni Tatjani Mićić.

Prema navodima Tužilaštva, incident se dogodio 28. septembra ove godine oko 21.15 sati na Novom Beogradu. Nakon kraće verbalne rasprave, Šapić je, kako se navodi u optužnom prijedlogu, uhvatio Mićić za ruku, a potom je udario zatvorenom šakom u lice.

Od siline udarca, prema saopćenju Tužilaštva, vijećnici su slomljeni nosna kost i dio gornje vilice. Ljekarskim pregledom evidentirane su i povrede vrata i desne ruke.

Osim zatvorske kazne od najmanje tri godine, Tužilaštvo je zatražilo i zabranu prilaska oštećenoj, kao i zabranu bilo kakve komunikacije s njom.

Šapić odbacuje krivicu

Nakon što su krajem septembra u javnost dospjeli snimci incidenta i svjedočenja o napadu, Šapić se suočio s pritiscima opozicije i javnosti da podnese ostavku ili bude razriješen dužnosti.

Pritisci su bili posebno izraženi tokom kampanje za prijevremene parlamentarne izbore održane 25. oktobra. Gradonačelnik Beograda je na vanrednoj konferenciji za medije kategorički odbacio krivicu i poručio da nema namjeru odstupiti s funkcije.

Šapić, bivši vaterpolski reprezentativac, član je Predsjedništva i potpredsjednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS), a na čelu Beograda nalazi se od 2024. godine, podsjeća Hina.

Nastavi čitati

Region

ČUPIĆ: “Predsjednički izbori će biti raspisani u narednih nekoliko dana”

Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić najavio je da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, najkasnije do 27. novembra, u skladu sa zakonskim rokovima.

Predsjednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić izjavio je danas FoNetu da će predsjednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, u roku predviđenom propisima.

“Rok je veoma kratak i izbori treba da budu raspisani do 27. novembra”, kazao je Čupić, koji obavlja i funkciju vršioca dužnosti predsjednika Srbije.

On je dodao da izbore neće raspisati danas, ali će ta procedura biti obavljena narednih dana, prenosi “Danas” pisanje FoNeta.

Aleksandar Vučić je ostavku na mjesto predsjednika Srbije podnio 27. septembra, a prema izbornim pravilima, izbori moraju biti održani u roku od tri mjeseca od prestanka mandata.

Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Izbore za predsjednika Republike raspisuje predsjednik Narodne skupštine.

Nastavi čitati

Region

DŽABA SU GMIZALI PRED HRVATIMA! Zagreb blokirao ulazak Crne Gore u EU

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Hrvatska je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) onemogućila Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo „stavila rampu“ na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika).

Vijesti“ pišu da jedan njihov neimenovani izvor tvrdi da Hrvatska nije dozvolila zatvaranje Poglavlja 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, s obzirom na to da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru, dok drugi izvor navodi da je razlog blokade energetski kabl, saznaju.

Navode i da u srijedu, 18. novembra, uveče nisu uspjeli zvanično da potvrde ove informacije, ali dodaju da im je sagovornik iz Vlade nezvanično rekao da pitanje energetskog kabla nije sporno.

Prevlaka sporna od raspada bivše Jugoslavije

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.

Iz Zagreba su 2014. godine tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine Odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za poslove mora i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.

Granica između Crne Gore i Hrvatske u području poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Nakon ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN, koji su tu bili od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.

Prema tom protokolu, Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku širine 550 metara, dok je dio morskog prostora uz lijevu obalu poluostrva proglašen „ničijim morem“. Takav status zadržan je do danas.

Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.

Dok su zvaničnici Zagreba poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahtjeve, iz Podgorice su odgovorili da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti za uslovljavanje završnice procesa pristupanja Evropskoj uniji.

„Zeleno svjetlo“ za jedno poglavlje

Od tri poglavlja Crne Gore koja su bila na dnevnom redu Komiteta stalnih predstavnika država članica EU – 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14 – „zeleno svjetlo“ dobilo je samo prvo.

Prethodno je saglasnost dobijena i za zatvaranje Poglavlja 16 (oporezivanje).

Hrvatska je i u julu spriječila zatvaranje Poglavlja 14, osporavajući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazduhoplovnih karata, prenosi Nova.

Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na položaj Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.

Hrvatska od decembra 2024. godine blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno mjerilo za njegovo zatvaranje. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina prošlog vijeka.

Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori i druga pitanja.

Među zahtjevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.

Dva zahtjeva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda „Jadran“ toj zemlji i razgraničenje između dvije države na području Prevlake.

Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.

Plenković: Nema popuštanja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva.

Govoreći o rješavanju pitanja nestalih, on je za N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da čekaju podatke o njima od Crne Gore.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze, koje uključuju i „vrijednosna pitanja“.

-Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja- poručio je on u Vukovaru, prenio je HRT.

Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. godine.

Nakon međuvladine konferencije 19. novembra, Crna Gora će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.
Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice
Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.

Naglasio je, kako je prenio RTCG, da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem roku pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.

Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.

Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnovu granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnovu za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.

Rekao je da bi, ukoliko dvije države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom institucijom.

Vlada Crne Gore je 12. marta formirala Komisiju za razgraničenje sa Hrvatskom.

Crna Gora i Hrvatska sporile su se oko granice isključivog hrvatskog privrednog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima zbog neutvrđene granice na moru.

Nastavi čitati

Aktuelno