Politika
UIO još nije odlučila DA LI KUPUJE ZGRADU od “Grand trejda”

Komisija za javne nabavke Uprave za indirektno oporezivanje BiH još nije odlučila da li prihvata ponudu kompanije „Grand trejd“ za kupovinu zgrade u Banjaluci vrijedne nepunih 100 miliona KM.
Portparol UIO, Ratko Kovačević, kaže za Srpskainfo da je tri mjeseca rok važenja ponude.
–To ističe 17. aprila, s tim da se može zatražiti i produženje roka ukoliko komisija do tada ne završi svoj posao. Takva je trenutna situacija – kaže Kovačević.
Podsjećamo, nakon isteka roka od mjesec dana od objave javnog oglasa za kupovinu objekta za smještaj Glavne kancelarije UIO u Banjaluci i objekta za smještaj Regionalnog centra Banjaluka, komisija UIO je 17. januara otvorila ponude. Konstatovano je da je u traženom roku stigla jedna ponuda i to od ponuđača „Grand Trade“ d.o.o. iz Banjaluke. Pri čemu je za potrebe kancelarijskog i višenamjenskog prostora (sale za sastanke, prostorije za smještaj servera…) ponuđač dostavio ponudu u količini od 12.280 metara kvaderatnih ukupne cijene u iznosu od 71.119.620 KM s PDV. Dok je za potrebe parking prostora ponuđeno 4.740 kvadrata ukupne cijene u iznosu od 27.451.710 KM s PDV. Dakle, ukupna ponuđena vrijednost je 98,5 miliona KM.

UIO je odlukom Savjeta ministara BiH iz ljeta 2023. odobreno nepunih 70 miliona KM, što uznači da će im, ako prihvate ponudu, trebati još više od 29 miliona maraka.
Međutim, UIO BiH je samo jedna u nizu institucija BiH, ili njihovih filijala, koje u Banjaluci nemaju svoje prostorije i koje uglavnom plaćaju „debelu“ kiriju. Firmamam ili čak institucijama Republike Srpske. Prema odluci Savjeta ministara, sve institucije na nivou BiH su u 2023. za kiriju platile oko osam miliona maraka, u čitavoj BiH.
Kako je objavio Capital u januaru ove godine, u svojim objektima u Banjaluci su Centralna banka BiH – Glavna banka RS za čije potrebe je izgrađena nova velelepna zgrada u najužem centru Banjaluke, zatim Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH koja je naslijedila prostor Obavještajno-bezbjednosne službe RS, Agencija za osiguranje depozita, te Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA) i Ombudsman za ljudska prava BiH koje su u svojim prostorijama u poslovnoj zgradi u blizini Merkatora u Banjaluci.

Pored ovih institucija, ni Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne plaća kiriju, ali ni UIO nije u svojoj zgradi, već u objektu Vlade Republike Srpske, dok sve ostale plaćaju kirije.
Među njima su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA), Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) i Komisija za koncesije BiH. Najinteresantnija je situacija sa IDDEEA, jer je izgradnja zgrade te agencije trebala da bude okončana 2014. godine, ali se rokovi za završetak izgradnje stalno produžavaju, a njeni temelji zarastaju u korov.
Pored UIO, kupovinu zgrade i useljenje u svoje prostorije u Banjaluci planira i SIPA, jer je Savjet ministara BiH ovoj policijskoj agenciji u junu prošle godine kroz Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2023.-2024. odobrio 5,8 miliona KM za kupovinu zgrade za smještaj Regionalne kancelarije SIPA u najvećem gradu Srpske.

-Početna zakupnina iznosila je 21.303 KM mjesečno bez PDV, da bi se u više navrata smanjivala i danas iznosi 15.977 KM bez PDV, zbog čega se SIPA u nekoliko navrata obraćala Savjetu ministara sa zahtjevom za kupovinu objekta za trajni smještaj – navedeno je u obrazloženju odluke Savjeta ministara.
Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH smještena je u objektu u neposrednoj blizini nekadašnjeg privrednog giganta „Incel“. Bivši direktor ove Agencije Aleksandar Zolak kratko je potvrdio da se kirija u visini od oko 10.000 evra po ugovoru sklopljenom prije njegovog dolaska na mjesto direktora plaćala Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA) od 2009. do 2019. godine plaćala je banjalučkoj firmi „Euromedic“ mjesečnu kiriju od nevjerovatnih 60.053 KM. Nakon isteka ugovora o zakupu, BHDCA je prešla u prostorije bivšeg „Krajinapremjera“, gdje plaća duplo manju kiriju.
Višegodišnji projekti
Inače, podugačak je spisak višegodišnjih kapitalnih projekata koje je u 2023. odobrio Savjet ministara BiH, a koji su u toku. Kada je riječ o institucijama BiH u Banjaluci, na spisku je pomenuta nabavka objekta za smještaj SIPA od 5,8 miliona KM. U 2024. godini bi trebalo da bude potrošeno 2,3 milona.

Istovremeno, spisak ranije odobrenih kapitalih projeklata koji su i dalje u fazi realizacije, još je duži. Na tom spisku je i nabavka objekta za smještaj UIO u Banjaluici, za šta na računu stoji 69,4 miliona KM. U okviru UIO, tu je i izgradnja i opremanje objekta za smještaj zaposlenih UIO i granične policije BiH na aerodromu Banjaluku, vrijednost 3,6 miliona maraka.
Na ovoj listi je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA). Za zgradu u Banjaluci davno je odobreno 22,5 miliona KM, a na računu na dan 31. januar 2024. imaju još 10 miliona KM.
Ukupno je institucijama BiH za višegodišnje projekte, koji su u toku, na raspolaganju 172,7 miliona KM.
Mnogo pitanja bez odgovora
U ovoj priči mnogo je pitanja bez odgovora. Zašto se sa trajnim smještajem institucija toliko čeka, dok se istovremeno daje ogroman budžetski novac za zakup poslovnih prostora? Zašto se, zajedno sa UIO, ne kupuje zgrada za smještaj svih, ili bar većine, institucije BiH u Banjaluci, kako bi bile na jednom mjestu? Zašto se, dok se gradila zgrada Centralne banke, nije sagradio veći objekat, na istoj parceli u strogom centru Banjaluke, koji je poželjan za sve institucije BiH? I zašto institucije ne grade objekte po mjeri, kako bi uposlile domaću građevinsku infrastrukturu, umjesto što kupuju gotove?
I papreno skupe!
U slučaju UIO, tvrdi se da godinama pokušavaju da sagrade svoj objekat, ali da nikako nismu mogli da nađu zemljište na lokaciji koja im odgovara. Direktor UIO Zoran Tegeltija nedavno je rekao da su u proteklim mandatima pitali Grad Banjaluku da li ima parcelu za njih, ali da odgovor nisu dobili. Sa istim pitanjem i Srpskainfo se davno obratila Gradu Banjaluka, ali smo takođe ostali bez zvaničnog odgovora.
„Zna se ko gradi i za koga“
–Potpuno je nevjerovatno da sve institucije traže da budu u centru grada. Nisu to sve institucije koje svakodnevno komuniciraju sa građanima. Recimo, gdje je sada smještena Direkcija za civilno vazduhoplovstvo? Nije ni potrebno da bude u centru grada. Takođe, i UIO može da ima neka odjeljenja u centru, ali postoji dovoljno prostora na širem području Banjaluke da se napravi zgrada za UIO. Recimo, Centralna banka ima svoju zgradu, ali koliko vidimo kao prolaznici, ta zgrada nije popunjena. Tu možda postoji mogućnost da se spoje bar uprave nekoliko institucija – kaže za Srpskainfo Mira Pekić, druga zamjenica predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH.

Ali, prema njenim riječima, ključ problema je u tome što vlast i privatnici naprave dogovor koji glasi: Napravićeš poslovni prostor, a ja ću ga kupiti!
-Iz budžeta BiH daju se milioni maraka za plaćanje zakupa. Za neke instucije je novac čak izdvojen za konačan smještaj, za kupovinu zgrade ili za izgradnju. Ali, iz dosadašnjih poteza SNSD-ove vlasti jasno je da se trošenje budžetskih para unaprijed dogovara. Zna se ko gradi i za koga. Zašto se kupuju gotovi objekti kada se novcem iz budžeta mogu graditi vlastiti? Naročito za institucije koje imaju smještaj u Banjaluci. Onaj ko želi dobro Republici Srpskoj treba da razmišlja nekoliko koraka unaprijed. S druge strane, novac poreskih obveznika u budžetu BiH je i novac iz Republike Srpske. Bilo bi logično da se gradi novcem poreskih obveznika u Banjaluci – zaključuje Pekićeva.
Stanić: Cijene podižu višestruko
Ekonomista Milenko Stanić kaže da zakup može da dođe u obzir samo u kraćem periodu, što nije slučaj za institucije jer su one nastale s ciljem da traju. Prema njegovim riječima, problem kod svih javnih nabavki u BiH je to što se pri raspisivanju tendera projektuju rješenja koja obično idu preko partijskih struktuira.

-I cijena se podiže višestruko. Vjerovatno bi, da se ta zgrada pravi od temelja, imali povoljnije uslove, odnosno koštala bi manje u odnosu na već izgrađeni poslovni objekat. Ali, dešava se to da se prvo izgradi zgrada, a onda se putem lobiranja kod vlasti i stranaka stvaraju uslovi da se ta zgrada proda po značajno većim cijenama u odnosu na neke normalne – kaže Stanić za Srpskainfo
Politika
TOMAŠ “ŠUKNUO” MINISTARKI! “Hvala, greške se svima dešavaju” (FOTO)

Darko Tomaš, gradonačelnik Prnjavora, zahvalio je Senki Jujić, ministarki uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske, na čestitki povodom slave grada, navodeći da se greške svima dešavaju.
Podsjetimo, ona je čestitala slavu Prnjavoru uz fotografiju Prijedora.
“Hvala ministrice za čestitke! Bez zamjerke, greške se svima dešavaju”, napisao je Tomaš na svom Instagram profilu uz ispravljenu i ponovo objavljenu čestitku ministarke Jujić.
Naime, Jujićeva je objavu u kojoj je, umjesto fotografije Prnjavora objavila fotografiju Prijedora, obrisala nakon pisanja “Nezavisnih novina”, te postavila novu čestitku.
Politika
DO KRAJA SEDMICE posebna sjednica NSRS – Stevandić: Srpska daje INSTITUCIONALNI ODGOVOR

Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi krajem sedmice da održi posebnu sjednicu na kojoj bi se prihvatila ostavka premijera Radovana Viškovića. Time bi se krenulo u proceduru imenovanja novog mandatara, izjavio je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.
Poslanici bi trebalo da usvoje i pravni osnov za pokretanje procesa referenduma na kojem bi se odbacio nedemokratski pokušaj oduzimanja mandata predsjedniku Miloradu Dodiku.
– Plan je da na već zakazanoj sjednici tražimo termin, poželjno da to bude ove sedmice, u četvrtak ili petak, kada dobijemo akt da je gospodin Višković podnio ostavku, da i ta tačka bude uvrštena u dnevni red, kako bismo pokrenuli proceduru imenovanja novog mandatara – pojasnio je Stevandić. Istakao je da Republika Srpska mora pokazati svoj stav i institucionalni odgovor, koji mora biti formalizovan i predstavljen kao rezultat rada Narodne skupštine.
– I u odnosu prema Šmitu i u pogledu funkcionisanja institucija, posebno u kontekstu nametnutih, nelegalnih odluka. Mora se pokazati odlučnost i razlika u odnosu na one u Federaciji koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti – naglasio je Stevandić.
Dodaje da je neophodno pokazati odlučnost i razliku u odnosu na vlasti u Federaciji BiH koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. – Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti. Vidjeli smo da se, na neki način, pozivalo na anarhiju – ako je Šmit kršio Dejton, da i mi učestvujemo u anarhiji – što bi dovelo do sukoba. Mi smo se potrudili da, zahvaljujući nama, u BiH nema sukoba, da smo sačuvali mir u BiH i oslanjali se na politiku Srbije i regionalni mir – kaže Stevandić.
Dodaje da oni koji žele da to onemoguće postupaju po odlukama Kristijana Šmita, koji donosi nelegalne odluke, jer je i sam nelegalno imenovan. Ističe Stevandić da donositi zakone koje ne potvrđuje parlament nije radio niko u Evropi – to je negiranje demokratije i evropske civilizacije.
– Neke zemlje su prihvatile to iz geopolitičkih interesa – na to imaju pravo, ali je to ujedno i sramota. Republika Srpska će se pozvati na međunarodno pravo i sačuvaće svoju suverenost, i sama će donositi odluke. Od trenutka kada su sudije i tužioci počeli da prihvataju odluke Šmita i donose presude na njihovoj osnovi, traje ustavna kriza – rekao je Stevandić.
Poručuje da Republika Srpska nije prihvatila da nelegalni čovjek donosi odluke, i dodaje da je na snazi sukob dva sistema. – Mi se trudimo da to ne izazove sukobe u BiH – za razliku od onih koji se trude da taj sukob izazovu i otvore put ka nekom novom ratu. Iznad svega stoje međunarodna prava – a jedno od njih je i pravo na samoopredjeljenje, koje je definisano od strane Ujedinjenih nacija. Republika Srpska će biti prinuđena da koristi starije i snažnije pravne mehanizme od Dejtona – koji je podjsećam, ugovor koji su potpisale Republika Srpska, Srbija i BiH. Taj ugovor se danas krši od strane potpisnika iz BiH, koji slušaju Šmita – naglasio je Stevandić.
Podsjetio je da Republika Srpska, prema tom sporazumu, ima pravo da pokrene procedure u skladu sa Bečkom konvencijom – uključujući i zamrzavanje sporazuma kada jedna strana krši njegove odredbe.
Kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj, Stevandić podsjeća da oni ne vode državu i ne snose odgovornost te da mogu govoriti sve što požele.
– Mi snosimo odgovornost za mir, napredak, stanje u zdravstvu, pravosuđu i drugim sistemima, i naša politika se ne zasniva na rijaliti pristupu. S druge strane u opoziciji ima čestitih ljudi i nadamo se saradnji sa njima – u mjeri u kojoj oni to mogu da prihvate. Ali nema smisla sarađivati sa onima koji su javno stali uz Konakovića i Šmita – jasan je Stevandić.
Dodaje da i pored toga vrata za sve relevantne faktore će biti otvorena kako bi svi mogli učestvovati u donošenju odluka Republike Srpske, i komunikacija će biti očuvana na civilizacijskom nivou.
Naglašava da je Ustavni sud taj koji je pokušao da oduzme mandat predsjendiku, iako po Ustavu Republike Srpske mandat prestaje isključivo odlukom samo predsjednika kada podnosi ostavku, ili u skladu sa propisanom procedurom – kada narod odluči na izborima.
– Ustav Republike Srpske je usklađen sa Ustavom BiH. Oni koji smatraju da Šmit može da donosi odluke umjesto tih institucija – direktno krše Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Narod će odlučiti. Mi ne možemo narodu soliti pamet. Postoje ljudi koji smatraju da je njihov lični komfor najvažniji, ali upravo odgovornost je ono što nas razlikuje od onih koji ne žele da je preuzmu – naglašava Stevandić.
Zaključuje da ko želi da doprinese – naći će način. Ko ne želi – naći će alibi.
– Na kraju, biće onako kako narod odluči. Narod nas je postavio na ova mjesta – i samo narod nam može oduzeti mandate. Ne neko drugi – zaključio je Stevandić.
Politika
DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati

Bivšem predsjedniku RepublikeSrpske Miloradu Dodiku se oduzima diplomatski pasoš
Dodik ima 15 dana da pasoš vrati ministarstvu spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, piše Klix.
U slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, iz Ministarstva spoljnih poslova će obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu BiH o činjenici da mu je pasoš poništen.
Podsjetimo, Dodiku je oduzet mandat odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koju je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.
Mandat mu je oduzet zbog pravosnažne presude zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika u BiH,koga RS ne priznaje, a koja je donesena u julu.
Dodik je dobio godinu dana zatvora, što je otkupio uplatom 36.500 KM, te šest godina zabrane političkog djelovanja. U skladu s drugim dijelom presude, oduzet mu je mandat te je on, od 18. augusta, izgubio mjesto predsjednika Republike Srpske.
-
Region3 dana ago
OGLASIO SE VUČIĆ “Maske su pale, dolazi VRIJEME ODGOVORNOSTI”
-
Politika2 dana ago
DRINIĆ “Tri decenije ćutali, a sada glume SAVJEST NARODA i napadaju izgradnju CENTRALNOG SPOMEN OBILJEŽJA”
-
Region2 dana ago
VUČIĆ BRUTALNO “Fakulteti su pretvoreni u SVINJCE”
-
Region1 dan ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Hronika3 dana ago
OSOBLJE HOTELA u BiH BACILO u smeće 47 PASOŠA turista iz IZRAELA!
-
Politika2 dana ago
DODIK O SITUACIJI U SRBIJI “Veoma sam ZABRINUT”
-
Politika2 dana ago
DODIK NE ODUSTAJE “Žele da me smjene prije nego što razgovaram sa Trampom”
-
Region2 dana ago
VUČEVIĆ ISTAKAO “Neće biti GRAĐANSKOG RATA – odgovaraće svi koji krše ZAKON!”