Novi izvještaj o klimatskim promjenama je “uputstvo za preživljavanje čovječanstva”, rekao je Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih Nacija (UN).

Korištenjem čiste energije i tehnologije mogu se izbjeći klimatske katastrofe, navodi se u izvještaju.

Naučnici koji proučavaju klimatske promjene bili su saglasni na sastanku u Švajcarskoj i upozorili su da je ključno da se ne poveća globalna temperatura.

U izvještaju UN-a prikazano je kako brzo odustajanje od fosilnih goriva može uticati na klimatske promjene.

U odgovoru na nalaze, generalni sekretar UN-a kaže da bi sve zemlje trebalo da iznesu neto nulte planove za 10 godina. Ti ciljevi trebalo bi da brzo smanje uticaj staklene bašte koja zagreva atmosferu planete.

“Brzo se zatvaraju mogućnosti kojima se obezbjeđuje mogući život i održiva budućnost za sve”, navodi se u izvještaju.

Vlade svih država su prethodno dogovorile kako da spriječe povećanje svjetske temperature za 1,5 stepen Celzijusa. Međutim, planeta je već toplija za 1,1 stepen i stručnjaci navode da je moguće da se granica od 1,5 dostigne već za 10 godina.

Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, naučno tijelo koje savjetuje UN, prihvatile su sve vlade koje učestvuju. U njemu se navode značajni uticaji klimatskih promjena koje se već sada osjećaju i objašnjava da će se oni znatno pogoršati.

Očekuje se da će se do 2100. godine ekstremne poplave koje su se dešavale jednom u 100 godina postanu češće i da izbijaju jednom godišnje na polovini svjetskih lokacija za mjerenje plime i osjeke – na mjestima gdje se mjere nivoi mora.

Bogate zemlje obećale su da će plaćati siromašnijim zemljama 100 milijardi dolara godišnje kako bi im pomogle da se lakše nose sa posljedicama klimatskih promjena.

Koncentracija ugljen-dioksida, gasa koji izaziva zagrevanje, u atmosferi je na najvišem nivou u posljednja dva miliona godina.

Svijet je sada topliji nego u posljednjih 125.000 godina, a sigurno će se biti gore u narednoj deceniji.

“U narednom periodu, globalno zagrijevanje sigurno neće dostići 1,5 stepeni Celzijusa i u scenario kada bi efekat staklene bašte bio najniži”, navodi se u izvještaju.

“Ako ciljamo na 1,5 stepeni Celzijusa i postignemo 1,6 stepeni, to je i dalje mnogo bolje nego da kažemo da je prekasno, da smo osuđeni na propast, a ništa ni ne pokušavamo”, rekla je doktorka Frederike Oto, sa Imperijal koledža, članica glavni tim za pisanje ovog izvještaja, za BBC.

I dok izričito ne pominju nove projekte kao što su Vilou Ojl u SAD ili rudnik uglja Kumbrija u Velikoj Britaniji, naučnici koji su učestvovali u pisanju izvještaja zabrinuti su zbog njihovog uticaja.

“Ne postoji određeni rok (za fosilna goriva), ali je jasno da će infrastruktura fosilnih goriva koju već imamo proći kroz taj ugljenični budžet”, rekao je dr Oliver Geden iz Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove i član glavni tim za pisanje izvještaja.

“Preostali ugljenični budžet koji nastaje otvaranjem nove infrastrukture fosilnih goriva zasigurno nije kompatibilan sa ciljem od 1,5 stepeni Celzijusa”, navodi on.

U izvještaju je jasno pokazano da zagrijavanje iznad 1,5 stepeni neće izazvati kraj svijeta, mada će donijeti “privremeno prekoračenje”.

Autori istraživanja kažu se dramatične promjene mogu brzo osjetiti, ukazujući na ogroman pad cijene energije proizvedene od sunca i vjetra. Oni, takođe, tvrde da promjene koje pokreću potrošači u pogledu ishrane, bacanja hrane i prelaska na transport sa niskim sadržajem ugljenika mogu postići značajno smanjenje emisija iz mnogih sektora.

Međutim, u izvještaju se takođe navodi da će osim dostizanja neto nulte emisije što je prije moguće biti potrebna velika upotreba tehnologije uklanjanja ugljen-dioksida.

Naučnici kažu da je ovo realan plan da se temperatura Zemlje vrati pod kontrolu i zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa.

Neki od njih sumnjaju, govoreći da ovakve tehnologije nisu dovoljno istražene.

“Znamo šta treba da se desi, ali dio za uklanjanja ugljenika i ideje za hvatanje i skladištenje ugljenika su ogromna distrakcija. Mislim da će zagovornici ovih tehnologija to okrenuti i reći da je ovo ogroman poziv za ulaganje u uklanjanje ugljenika”, rekla je Lili Fur, iz Centra za međunarodno pravo životne sredine, koja je prisustvovala sednici na kojoj je prihvaćeno ovo istraživanje.

Odgovarajući na poziv izvještaja na hitnije mjere, generalni sekretar UN poziva zemlje da iznesu planove za narednu deceniju.

“Lideri razvijenih zemalja moraju da se obavežu da će dostići neto nulu što je prije moguće do 2040, kada bi trebalo da bude usvojena svuda”, rekao je on u saopštenju.

On, takođe, poziva zemlje poput Indije i Kine koje su najavile planove sa nultom neto za period poslije 2050. da pokušaju da je sprovedu 10 godina ranije.

(Nezavisne novine)