Connect with us

Svijet

Ujedinjene nacije objavile “uputstvo za PREŽIVLJAVANJE čovječanstva”

Novi izvještaj o klimatskim promjenama je “uputstvo za preživljavanje čovječanstva”, rekao je Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih Nacija (UN).

Korištenjem čiste energije i tehnologije mogu se izbjeći klimatske katastrofe, navodi se u izvještaju.

Naučnici koji proučavaju klimatske promjene bili su saglasni na sastanku u Švajcarskoj i upozorili su da je ključno da se ne poveća globalna temperatura.

U izvještaju UN-a prikazano je kako brzo odustajanje od fosilnih goriva može uticati na klimatske promjene.

U odgovoru na nalaze, generalni sekretar UN-a kaže da bi sve zemlje trebalo da iznesu neto nulte planove za 10 godina. Ti ciljevi trebalo bi da brzo smanje uticaj staklene bašte koja zagreva atmosferu planete.

“Brzo se zatvaraju mogućnosti kojima se obezbjeđuje mogući život i održiva budućnost za sve”, navodi se u izvještaju.

Vlade svih država su prethodno dogovorile kako da spriječe povećanje svjetske temperature za 1,5 stepen Celzijusa. Međutim, planeta je već toplija za 1,1 stepen i stručnjaci navode da je moguće da se granica od 1,5 dostigne već za 10 godina.

Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, naučno tijelo koje savjetuje UN, prihvatile su sve vlade koje učestvuju. U njemu se navode značajni uticaji klimatskih promjena koje se već sada osjećaju i objašnjava da će se oni znatno pogoršati.

Očekuje se da će se do 2100. godine ekstremne poplave koje su se dešavale jednom u 100 godina postanu češće i da izbijaju jednom godišnje na polovini svjetskih lokacija za mjerenje plime i osjeke – na mjestima gdje se mjere nivoi mora.

Bogate zemlje obećale su da će plaćati siromašnijim zemljama 100 milijardi dolara godišnje kako bi im pomogle da se lakše nose sa posljedicama klimatskih promjena.

Koncentracija ugljen-dioksida, gasa koji izaziva zagrevanje, u atmosferi je na najvišem nivou u posljednja dva miliona godina.

Svijet je sada topliji nego u posljednjih 125.000 godina, a sigurno će se biti gore u narednoj deceniji.

“U narednom periodu, globalno zagrijevanje sigurno neće dostići 1,5 stepeni Celzijusa i u scenario kada bi efekat staklene bašte bio najniži”, navodi se u izvještaju.

“Ako ciljamo na 1,5 stepeni Celzijusa i postignemo 1,6 stepeni, to je i dalje mnogo bolje nego da kažemo da je prekasno, da smo osuđeni na propast, a ništa ni ne pokušavamo”, rekla je doktorka Frederike Oto, sa Imperijal koledža, članica glavni tim za pisanje ovog izvještaja, za BBC.

I dok izričito ne pominju nove projekte kao što su Vilou Ojl u SAD ili rudnik uglja Kumbrija u Velikoj Britaniji, naučnici koji su učestvovali u pisanju izvještaja zabrinuti su zbog njihovog uticaja.

“Ne postoji određeni rok (za fosilna goriva), ali je jasno da će infrastruktura fosilnih goriva koju već imamo proći kroz taj ugljenični budžet”, rekao je dr Oliver Geden iz Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove i član glavni tim za pisanje izvještaja.

“Preostali ugljenični budžet koji nastaje otvaranjem nove infrastrukture fosilnih goriva zasigurno nije kompatibilan sa ciljem od 1,5 stepeni Celzijusa”, navodi on.

U izvještaju je jasno pokazano da zagrijavanje iznad 1,5 stepeni neće izazvati kraj svijeta, mada će donijeti “privremeno prekoračenje”.

Autori istraživanja kažu se dramatične promjene mogu brzo osjetiti, ukazujući na ogroman pad cijene energije proizvedene od sunca i vjetra. Oni, takođe, tvrde da promjene koje pokreću potrošači u pogledu ishrane, bacanja hrane i prelaska na transport sa niskim sadržajem ugljenika mogu postići značajno smanjenje emisija iz mnogih sektora.

Međutim, u izvještaju se takođe navodi da će osim dostizanja neto nulte emisije što je prije moguće biti potrebna velika upotreba tehnologije uklanjanja ugljen-dioksida.

Naučnici kažu da je ovo realan plan da se temperatura Zemlje vrati pod kontrolu i zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa.

Neki od njih sumnjaju, govoreći da ovakve tehnologije nisu dovoljno istražene.

“Znamo šta treba da se desi, ali dio za uklanjanja ugljenika i ideje za hvatanje i skladištenje ugljenika su ogromna distrakcija. Mislim da će zagovornici ovih tehnologija to okrenuti i reći da je ovo ogroman poziv za ulaganje u uklanjanje ugljenika”, rekla je Lili Fur, iz Centra za međunarodno pravo životne sredine, koja je prisustvovala sednici na kojoj je prihvaćeno ovo istraživanje.

Odgovarajući na poziv izvještaja na hitnije mjere, generalni sekretar UN poziva zemlje da iznesu planove za narednu deceniju.

“Lideri razvijenih zemalja moraju da se obavežu da će dostići neto nulu što je prije moguće do 2040, kada bi trebalo da bude usvojena svuda”, rekao je on u saopštenju.

On, takođe, poziva zemlje poput Indije i Kine koje su najavile planove sa nultom neto za period poslije 2050. da pokušaju da je sprovedu 10 godina ranije.

 

(Nezavisne novine)

Related Topics:

Svijet

CIJENE SU PAPRENE: Kompanije plaćaju milione da zaobiđu Ormuski moreuz

Dok se prolazak kroz kanal uobičajeno naplaćuje po fiksnoj tarifi putem rezervacija, firme bez rezervisanog termina mogu proći tako što plate dodatnu naknadu na aukciji za slobodne slotove, koji se dodjeljuju najvišem ponuđaču, umjesto da danima čekaju ispred obala Panama Sitija.

Ta cijena je u proteklim sedmicama naglo skočila kako su Iran i Sjedinjene Američke Države stvorili usko grlo na ključnoj brodskoj ruti, moreuzu Ormuz, pa je potražnja za tim terminima eksplodirala.

Brodovi sve češće prolaze kroz Panamski kanal jer se pošiljke preusmjeravaju, a kupci naručuju robu iz drugih zemalja kako bi izbjegli trgovinu preko sada izuzetno rizičnog Bliskog istoka.

Sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal

“Uz sva bombardovanja, projektile, dronove… kompanije kažu da je sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal”, kaže Rodrigo Noriega, advokat i analitičar u Panama Sitiju i dodaje da “sve to utiče na globalne lance snabdijevanja”.

Istovremeno, Noriega navodi da panamska vlada maksimalno koristi ono što može da zaradi od Panamskog kanala.

Prosječna cijena

Prosječna cijena prolaska kroz kanal kreće se između 300.000 i 400.000 dolara, u zavisnosti od plovila. Ranije su kompanije, kako bi došle na red ranije, plaćale dodatnih 250.000 do 300.000 dolara.

U posljednjim sedmicama prosječan dodatni trošak skočio je na oko 425.000 dolara.

Ricaurte Vaskez, administrator kanala, rekao je da je jedna kompanija, čije ime nije otkrio, platila dodatnih četiri miliona dolara kada je njen tankerski brod s gorivom morao da promijeni odredište zbog aktuelnih geopolitičkih tenzija.

“Bio je to brod koji je prevozio gorivo za Evropu, pa su ga preusmjerili za Singapur, i morao je što prije stići jer Singapuru ponestaje goriva”, rekao je. Druge naftne kompanije platile su i više od tri miliona dolara povrh osnovne naknade za prolazak, kako bi ubrzale tranzit u situaciji naglog rasta cijena nafte.

Privremena taksa

Vaskez je naglasio da se brodovi ne gomilaju u čekanju na kanal te da se visoki iznosi više mogu objasniti naglim promjenama ruta i većom hitnošću da plovila što brže stignu od jedne do druge tačke usred većeg trgovinskog haosa. On ističe da ti troškovi nisu nova opšta tržišna cijena, već privremena taksa koju snose same kompanije.

“One same odlučuju koliko visoko će ići sa ponudom”, rekao je Vaskez.

Udarci zbog geopolitičkog nadmetanja

Dok zarađuje više novca od ovog novog talasa saobraćaa, panamska vlada istovremeno trpi i udarce zbog geopolitičkog nadmetanja. Tamošnje ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Iran da je nezakonito zaplijenio brod pod panamskom zastavom, italijanske kompanije MSC Francesca, u moreuzu Ormuz. Panama, zemlja s jednom od najvećih brodskih registracija na svijetu, saopštila je da je brod “silom preuzet” od strane Irana. Nije bilo odmah jasno da li se plovilo još nalazi u iranskom pritvoru.

“Ovo predstavlja ozbiljan napad na sigurnost na moru i nepotrebnu eskalaciju u trenutku kada međunarodna zajednica zagovara da moreuz Ormuz ostane otvoren za međunarodnu plovidbu bez prijetnji ili bilo kakve prisile”, navedeno je u saopštenju, prenosi Telegraf.

Noriega smatra da bi iznosi koje kompanije plaćaju za prolazak kroz Panamski kanal mogli još rasti ukoliko se sukob nastavi, s obzirom na to da cijene nafte već dramatično rastu. Cijena barela Brent nafte ove sedmice je nakratko skočila iznad 107 dolara, sa oko 66 dolara po barelu prije godinu dana.

“Niko zapravo nije predvidio potencijalne efekte koje će rat imati na globalnu trgovinu”, rekao je Noriega.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON NAJAVIO povlačenje iz politike

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da se neće baviti politikom nakon što 2027. godine završi svoj mandat u Elizejskoj palati, nakon dva odrađena predsjednička mandata.

Tokom razgovora sa studentima u Nikoziji, Makron je rekao da prije predsjedništva nije bio aktivan u politici i da se u nju neće vratiti nakon isteka mandata.

Osvrnuo se i na izazove svog posljednjeg mandata, ističući da je najteže bilo balansirati između postignutih rezultata i nedovršenih reformi.

Nastavi čitati

Svijet

LAVINA ZATRPALA NAJMANJE ČETVORO TURISTA: Spasioci intenzivno tragaju za nestalima

Najmanje četvoro turista zatrpano je u lavini u planinskom vijencu Munku-Sardik u ruskoj republici Burjatiji, a spasioci intenzivno tragaju za nestalima, saopštile su lokalne vlasti.

Prema preliminarnim podacima, sedmočlana grupa nije bila registrovana kod Ministarstva za vanredne situacije, prenio je TASS.

Povrijeđeno je troje člana grupe, koji su bili izvan glavne putanje lavine. Oni su uspjeli da prijave nesreću, a vjeruje se da su ostali zatrpani pod snijegom.

U potrazi učestvuje više od 20 spasilaca i volontera, a dodatni timovi poslati su u teško pristupačno područje.

Incident se dogodio u području poznatom po rizičnim uslovima za planinare.

Planina Munku-Sardik, visine 3.491 metara, najviši je vrh u Istočnim Sajanskim planinama i popularna je destinacija za penjače, posebno tokom proljećne sezone.

Nastavi čitati

Aktuelno