Connect with us

Svijet

Ukrajinci prodrli duboko u Rusiju, nova karta otkriva dokle su stigli

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.

Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.

“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.

“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.

“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.

Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.

Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.

Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.

Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.

Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.

Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.

Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.

Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.

Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.

Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.

Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.

“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.

Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.

Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.

“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.

“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.

Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.

“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.

Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.

nače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.

Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.

Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.

Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.

Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.

Šta kaže Zelenski
Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.

“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.

Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.

“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.

Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.

(Jutarnji list)

Related Topics:

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SE VRAĆA KUĆI! Otkazao sastanak sa Trampovim pregovaračem

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američke delegacije, u kojoj su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Kušner i koji je trebao da bude održan u Briselu, otkažan je, saznaje Kijev post.

„Prema izvorima, sastanak u Briselu je otkažan. Zelenski se vraća kući“, naveo je novinar Kijev posta, Aleks Raufoglu.

On je takođe, pozivajući se na saopštenje Kremlja, prenio da su Vitkof i Kušner „obećali“ odlazak u Vašington nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako je jedan izvor rekao za Rojters, Zelenski se vraća u Kijev nakon evropske turneje tokom koje je posjetio Pariz i Dablin, prenosi TANJUG.

Agencija Tass prenila je, pozivajući se na evropskog kontrolora leta, da je let u kojem su bili Vitkof i Kušner preleteo Evropu i noću ušao u kanadski vazdušni prostor.

„Volstrit žurnal“ je takođe objavio da sastanak predstavnika Rusije i SAD nije doveo do rješenja glavne prepreke u mirovnim pregovorima – teritorijalnog pitanja.

Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je da je to jedno od najvažnijih pitanja za Moskvu i da kompromis još nije postignut.

Dopisnik Skaj njuza iz Moskve Ajvor Benet ocjenio je da je Rusija namjerno objavila „zauzimanje“ Pokrovska uoči pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi potvrdila svoju dominaciju i ojačala pregovaračke zahtjeve.

Nastavi čitati

Svijet

BILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora

Prije oko 56 miliona godina Zemlja je ušla u period naglog i snažnog zagrijavanja tokom kojeg se u svega nekoliko hiljada godina količina ugljenika u atmosferi znatno povećala, a prosječna temperatura porasla za oko 6 °C.

Studija objavljena 27. novembra u časopisu Nature Communications pokazuje da su tadašnje klimatske promjene imale snažan učinak na vegetaciju, što je dodatno produžilo trajanje toplotnog talasa koji je potrajao više od 100.000 godina.

Geonaučnici Vera Korasidis sa Univerziteta u Melburnu i Džulijan Roger sa Univerziteta u Bristolu objašnjavaju da su mnoge biljne vrste zbog naglog porasta temperature izgubile sposobnost uspješnog rasta, pa su iz atmosfere upijale znatno manje ugljenika. Time je oslabio proces sekvestracije ugljenika, ključan za regulaciju klime.

Slab kapacitet
Istraživači su nastojali rekonstruisati reakciju vegetacije tokom paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma (PETM-a), brzog globalnog zagrijavanja koje se dogodilo prije 56 miliona godina.

Razvili su računarski (kompjuterski) model koji simulira evoluciju biljaka, njihovo širenje i kruženje ugljenika te rezultate uporedili s fosilnim polenom i biljnim osobinama s tri paleolokacije: Bighorn Basinom u SAD-u, područjem Sjevernoga mora i Arktičkim krugom.

Posebno su se usredsredili na fosilni polen jer se proizvodi u velikim količinama, lako ga prenose vazduh i voda, i dobro se očuva u geološkim naslagama. Podaci iz srednjih geografskih širina, uključujući Bighorn Basin, ukazuju da je vegetacija tamo imala znatno manju sposobnost regulisanja klime.

Dominirati su počele manje, otpornije biljke poput palmi i paprati, dok su listopadna stabla opadala, a količina organskog ugljenika u tlu se smanjila. Takva vegetacija imala je slab kapacitet za pohranu ugljenika.

Deset puta brže promjene
Suprotno tome, na visokim geografskim širinama Arktika bilježi se porast visine i biomase vegetacije nakon zagrijavanja. Polen pokazuje da su crnogorične šume zamijenjene listopadnim močvarnim vrstama, a opstale su i neke suptropske biljke poput palmi. Model i podaci upućuju na to da su te regije imale veću sposobnost prilagođavanja, pa čak i povećanu produktivnost u toplijim uslovima.

Prema zaključcima istraživanja, poremećaj vegetacije tokom PETM-a vjerovatno je 70.000 do 100.000 godina smanjivao kapacitet kopna da sekvestrira ugljenik. Biljnim zajednicama koje su efikasnije u regulisanju klime trebalo je veoma dugo da se ponovo uspostave, što je produžilo razdoblje globalnog zagrijavanja.

Autori istraživanja upozoravaju da je tadašnje zagrijavanje od više od 4 °C već premašilo sposobnost vegetacije srednjih širina da se prilagodi, dok se današnje, čovjekom izazvano zagrijavanje odvija deset puta brže.

„Što se dogodilo na Zemlji prije 56 miliona godina naglašava potrebu da razumijemo koliko se biološki sistemi mogu nositi s brzim klimatskim promjenama i održati efikasnu sekvestraciju ugljenika“, poručuju Korasidis i Rogger, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno