Svijet
Ukrajinci prodrli duboko u Rusiju, nova karta otkriva dokle su stigli

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.
Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.
Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.
Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.
“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.
“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.
“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.
Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.
Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.
Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.
Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.
Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.
Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.
Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.
Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.
Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.
Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.
Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.
“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.
Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.
Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.
“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.
“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.
Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.
“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.
Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.
nače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.
Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.
Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.
Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.
Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.
Šta kaže Zelenski
Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.
“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.
Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.
“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.
Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.
(Jutarnji list)
Svijet
NOVI SASTANAK TRAMPA I ZELENSKOG zakazan za srijedu

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednika SAD Donalda Trampa zakazan je za sredu na marginama samita NATO-a u Hagu, izjavio je danas za ukrajinske medije neimenovani visoki ukrajinski zvaničnik.
On je potvrdio da će u fokusu razgovora biti kontinuirani pritisak Zapada na Rusiju, uključujući sankcije i snižavanje prodajne cijene ruske nafte koja je ključni izvor prihoda za Moskvu i izvor iz kojeg Moskva finansira rat sa Ukrajinom, prenosi Ukrinform.
Na dnevnom redu razgovora Zelenskog i Trampa biće i kupovina američkog naoružanja, uključujući i američke PVO sisteme Patriot neophodne za efikasnu odbranu ukrajinskih gradova od ruskih vazdušnih udara.
Od dolaska Donalda Trampa u Belu kuću SAD nisu pružile gotovo nikakvu novu vojnu pomoć Ukrajini, podsetio je neimenovani ukrajinski zvaničnik.
Svijet
Blumberg izračunao koliko bi SVIJET PLATIO RAT RUSIJE I NATO?

Ruski rat protiv NATO-a, čak i u početnim fazama, rezultirao bi mnogim smrtnim slučajevima i vjerovatno izazvao priliv izbjeglica. Takođe bi prouzrokovao značajnu ekonomsku štetu, objavio je danas Blumberg.
Direktni gubici od razaranja u ratnoj zoni, rast cijena energije zbog prekida isporuke iz Rusije i kolaps na finansijskim tržištima mogli bi da dovedu do smanjenja globalne proizvodnje za 1,3 odsto (ili 1,5 biliona dolara) u prvoj godini, procijenila je američka agencija.
Napominje se da je ovo gotovo jednako posljedicama potpune ruske invazije na Ukrajinu, a da bi gubici bili mnogo veći ako bi se sukob proširio na druge evropske zemlje.
Da bi procijenio troškove prve godine rata, Blumberg je koristio skup modela za procjenu uticaja izgubljene proizvodnje u zoni sukoba, posljedica po evropske lance snabdijevanja, smanjenja ruskog izvoza nafte i gasa, proširenja kreditnih raspona na evropskim tržištima, povećanja evropskih izdataka za odbranu i rastuće globalne neizvesnosti.
Samo u baltičkim državama, ekonomija bi pretrpjela pad od 43 odsto tokom prve godine sukoba, što bi se podudaralo sa padom proizvodnje na teritorijama Ukrajine koje je aneksirala Rusija.
Druge evropske zemlje koje bi mogle da uđu u sukob, uključujući Finsku, Švedsku, Poljsku i Nemačku, pretrpjele bi manji, ali i dalje značajan udarac od raketnih napada, piše novinska agencija.
Za Evropsku uniju u cjelini, izdaci za odbranu će donekle ublažiti udarac od rasta cijena energije, tržišnih previranja i uništavanja infrastrukture, ali će se BDP ipak smanjiti za 1,2 odsto, a dug će krenuti strmijom uzlaznom putanjom, navodi Blumberg.
Ruska ekonomija trpi gubitak od jedan odsto, što je relativno mali udarac, jer su sankcije izolovale zemlju od spoljnih pritisaka, a veća potrošnja na odbranu stvara iluziju ekonomskog zdravlja.
Velika Britanija koja troši više na odbranu, trpi pad BDP-a od samo 0,2 odsto. Tržišna previranja smanjuju BDP Sjedinjenih Američkih Država za oko 0,7 odsto, dok stroži finansijski uslovi i više cene energije smanjuju BDP Kine za oko 0,9 odsto.
Blumberg navodi da bi Rusija mogla da pokrene invaziju insceniranim incidentom ili hibridnim napadom, a jedna od ranjivih tačaka je željeznička pruga Moskva-Kalinjingrad, koja prolazi kroz Viljnus bez zaustavljanja.
Danska je saopštila da bi Rusija mogla da pokrene lokalni rat sa susjednom zemljom u roku od šest mjeseci i da predstavlja realnu prijetnju jednoj ili više zemalja NATO-a u roku od dve godine.
U takvom scenariju, navodi agencija, Estonija, Letonija i Litvanija na severoistočnom krilu Alijanse postale bi najverovatnije “žarište”. Tri baltičke zemlje čine mali udeo evropske ekonomije, ali su ključno važne sa strateške tačke gledišta.
Napominje se da bi bez trenutnog odgovora SAD, rat mogao da ekskalira, jer bi Rusija odgovorila na raketne napade napadima na evropske gradove i usmjerila više resursa u borbu, povećavajući vjerovatnoću širenja rata van baltičkog regiona.
Blumberg piše da se evropski zvaničnici koji prate jačanje vojske ruskog predsjednika Vladimira Putina bore sa prijetnjom koja bi prije nekoliko godina bila jedva vjerovatna: ratom sa Rusijom.
Rusija proizvodi artiljerijske granate, dronove i rakete brzinom koja će uskoro premašiti potrebe njenih trupa u Ukrajini.
Napad SAD i Izraela na Iran, saveznika Kremlja, zadao je još jedan udarac globalnoj stabilnosti, čak i kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio privremeni prekid vatre.
Dok se lideri saveznika okupljaju na samitu u Hagu koji je počeo danas, očekuje se da će Tramp potvrditi posvećenost SAD klauzuli o uzajamnoj odbrani NATO-a, barem prema nacrtu saopštenja saveznika NATO-a pre sastanka.
Zvaničnici Trampove administracije su takođe više puta rekli da će braniti svaki centimetar njene teritorije.
Ali bez obzira na to šta Tramp kaže, evropski lideri nisu uvjereni da mogu da računaju na njegove obaveze, budući da je predsjednik SAD na samitu Grupe sedam u Kanadi ovog meseca, pitao zašto Rusija ne prisustvuje.
Rat na teritoriji NATO-a ostaje malo vjerovatan, ne samo zato što Rusija, za sada, nema kapacitete i vjerovatno ne bi željela rat na dva fronta. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nagovijestio je da bi Rusija mogla da bude u poziciji da razmotri takav napad na alijansu u roku od pet godina, ponavljajući procjene njemačkog kancelara Fridriha Merca i nekoliko evropskih obaveštajnih agencija.
Upozorenja dolaze u trenutku kada NATO, pod pritiskom Trampa, podstiče članice da povećaju vojne izdatke na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija.
Svijet
Oglasio se iranski predsjednik “Poštovaćemo PRIMIRJE ako isto učini i IZRAEL”

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da će ta zemlja poštovati primirje koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, pod uslovom da se i Izrael pridržava njegovih uslova.
Ako cionistički režim ne prekrši primirje, ni Iran ga neće prekršiti – rekao je Pezeškijan tokom telefonskog razgovora sa malezijskim premijerom Anvarom Ibrahimom, navodi se u saopštenju iranskog predsjedništva, prenosi portal Al Arabija.
Tramp je danas saopštio da je primirje između Izraela i Irana od sada na snazi i zamolio obje zemlje da ga ne krše.
Srpskainfo
-
Svijet3 dana ago
AMERIKA NAPALA IRAN: Tramp dao zeleno svjetlo, SAD gađale 3 nuklearna postrojenja
-
Politika3 dana ago
DODIK TVRDI “Grupa iz Konjica UCIJENILA MOJU GLAVU na milion evra!”
-
Zanimljivosti2 dana ago
TURISTIČKI BUM SKUPO KOŠTA: Hoteli u Dubaiju jeftiniji nego u BiH
-
Svijet21 sat ago
IZRAEL POTVRDIO PRIMIRJE S IRANOM! Netanjahu: “Snažno ćemo odgovoriti na svako kršenje”
-
Svijet3 dana ago
MEDVEDEV “ZATRESAO” SVIJET! “Postoje zemlje spremne da isporuče nuklearno oružje Iranu”
-
Svijet3 dana ago
Ako Iran blokira Ormuski moreuz, POČEĆE HAOS U CIJELOM SVIJETU
-
Svijet2 dana ago
AMERIČKA AMBASADA U KATARU poručila svojim građanima “NE IZLAZITE IZ KUĆA”
-
Politika1 dan ago
SRPSKA DOBIJA POMOĆNI SASTAV POLICIJE, evo šta planira Federacija