Connect with us

Svijet

Ukrajinci prodrli duboko u Rusiju, nova karta otkriva dokle su stigli

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.

Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.

“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.

“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.

“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.

Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.

Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.

Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.

Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.

Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.

Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.

Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.

Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.

Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.

Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.

Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.

“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.

Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.

Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.

“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.

“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.

Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.

“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.

Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.

nače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.

Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.

Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.

Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.

Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.

Šta kaže Zelenski
Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.

“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.

Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.

“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.

Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.

(Jutarnji list)

Related Topics:

Svijet

UPOZORENJE EU: BiH bi mogla ostati bez naših sredstava

Ako Bosna i Hercegovina i dalje ne bude u mogućnosti isporučiti finalni Program reformi, predviđaju se daljnja progresivna umanjenja ukupnih izdvajanja za BiH, upozorili su iz Delegacije EU u BiH.

U izjavi za Fenu pojašnjavaju da će nova podrška EU za investicije u drugim sektorima biti dostupna isključivo putem Plana rasta, konkretno putem Instrumenta za reforme i rast, a koji osigurava investicije u zamjenu za provođenje reformi usaglašenih u okviru Programa reformi.

Iz Delegacije EU u BiH ponovili su da se od BiH očekuje provođenje niza reformi utvrđenih u Programu reformi, koji bh. vlasti trebaju usaglasiti i predstaviti da bi mogle u potpunosti iskoristiti ove prilike.

“Shodno tome, bez Programa reformi, Evropska komisija neće moći provesti procjenu nijednog novog investicijskog projekta u sklopu Investicijskog okvira za zapadni Balkan za područje cijele BiH, s izuzetkom projekata u oblasti zaštite okoliša”, poručili su iz Delegacije EU.

Podsjećaju da BiH već snosi posljedice neusvajanja Reformske agende te je, budući da Evropska komisija nije dobila konačni i usaglašeni Program reformi BiH, donesena odluka o izmjeni iznosa izvorno predviđenog za BiH u Planu rasta za zapadni Balkan.

“Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH u iznosu od deset posto, odnosno, sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje od dodatnih deset posto ako BiH ne dostavi finalizirani Program reformi do 30. septembra”, upozorili su.

Takođe ukazuju na to da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine te da stoga sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti provedene do navedenog roka, koji je povezan sa istekom važećeg višegodišnjeg finansijskog okvira EU i ne može se mijenjati.

Podsjećanja radi, zbog političke paralize unutar BiH, ne postoji spremnost da se pronađe kompromis i usaglasi lista reformi koje su potrebne za odobravanje sredstava za BiH.

Nastavi čitati

Svijet

CRNA PREDVIĐANJA ANALITIČARA: Vještačka inteligencija će “pojesti” ove poslove za 5 godina

Sve industrije još uvijek pokušavaju da razumeju kakav će uticaj vještačka inteligencija imati na poslove

Za pet godina nećete moći da razdvojite IT od vještačke inteligencije, predvidjeli su iz kompanije Gartner na simpozijumu koji je održan 8. septembra.

Potpredsjednici i analitičari kompanije – Alisija Maleri i Deril Plamer su izneli ovu tvrdnju tokom svog uvodnog obraćanja na Gartnerovom IT simpozijumu u Australiji. Gartner veruje da će do 2030. sav posao koji obavlja ovaj sektor uključivati korišćenje vještačke inteligencije. To je vrlo drugačije u odnosu na 81 odsto IT posla koji se danas obavlja bez ikakvog korišćenja vještačke inteligencije, kaže Maleri.

Ne samo da će sav IT posao zavisiti od vještačke inteligencije do 2030. godine, već će veliki dio obavljati botovi bez pomoći ljudi, rekli su Gartnerovi analitičari. Oni predviđaju da će za pet godina 25 odsto IT posla u potpunosti obavljati botovi, dok će 75 odsto zadataka obavljati ljudi uz pomoć veštačke inteligencije.

Ovo nije prijatna prognoza za skeptike prema vještačkoj inteligenciji, koji često ukazuju na moguće gubitke poslova kao razlog za sumnju u vještačku inteligenciju. Mnoge organizacije već koriste AI za zadatke koje su ranije obavljali ljudi u drugim industrijama, uključujući razgovore za posao, korisničku podršku, pa čak i posalove influensera na društvenim mrežama.

IT industrija se već pripremila za gubitak na hiljade radnih mjesta. Ipak, ako se Gartnerova predviđanja pokažu kao tačna, vještačka inteligencija će postati nešto sa čim će svako u IT sektoru morati da bude upoznat. Uprkos sve većoj ulozi automatizovanih poslova u ovom sektoru, Gartner ne očekuje da će tehnologija izazvati „izumiranje radnih mesta“, rekao je Plamer. Trenutno je, prema Gartnerovim podacima, samo 1 odsto gubitaka poslova posljedica upotrebe vještačke inteligencije.

Plamer i Maleri veruju da će AI najpre ukinuti početničke pozicije. To je u skladu sa onim što se već sada dešava. Prema podacima istraživačke firme Revelio Labs, „ broj početničkih pozicija smanjen je za više od 40 odsto“ od januara 2023. do jula 2025. U avgustu je Goldman Sachs Research predvideo da bi vještačka inteligencijaI „mogla da zamijeni 6 do 7 odsto američke radne snage ukoliko se široko usvoji“, ali je napomenuo da bi taj efekat verovatno bio „privremen“, jer će doći do stvaranja novih radnih mjesta.

Sve industrije još uvek pokušavaju da razumeju kakav će uticaj vještačka inteligencija imati na poslove. Postoji i rašireno mišljenje da će AI na kraju postati koristan alat koji će zaposlenima omogućiti da obavljaju različite vrste poslova, pa ih neće potpuno zamijeniti.

Neki očekuju da će vještačka inteligencija na kraju stvoriti više radnih mesta nego što će ih ukinuti. Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o budućnosti poslova iz 2025. godine, objavljen u januaru i zasnovan na podacima iz hiljadu kompanija koje zapošljavaju 14 miliona radnika širom svijeta, pokazao je da bi do 2030. veštačka inteligencija mogla da stvori 78 miliona više radnih mjesta nego što će eliminisati.

Još je rano da se razumije da li će vještačka inteligencija biti pozitivna ili negativna kada su prilike za zapošljavanje u pitanju. Gartnerovi analitičari istakli su izazove sa kojima se kompanije suočavaju u upravljanju troškovima povezanim sa vještačkom inteligencijom, a trenutno 65 odsto kompanija gubi novac na investicije u vještačku inteligenciju.

Prosječan Amerikanac je i dalje skeptičan po pitanju toga da li vještačka inteligencija može da poboljša njegov život. U anketi u kojoj je učestvovalo 5.410 građana, a koju je Pew Research Center objavio u aprilu, 51 odsto je reklo da su više zabrinuti zbog vještačke iteligencije nego što su uzbuđeni. Među najčešće pominjanim brigama bili su gubitak posla, lažni sadržaji i dezinformacije.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U MEKSIKU: Voz prepolovio autobus, najmanje 10 mrtvih

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 61 je povrijeđena kada je voz naletio na autobus u oblasti Atlakomulko u Meksiku, saopštili su lokalni zvaničnici.

Državno tužilaštvo saopštilo je da je poginulo sedam žena i tri muškarca, prenosi Rojters.

Nesreća se dogodila u ponedjeljak kada je teretni voz udario i prepolovio autobus na sprat, prenio je Pais.

Do nesreće je došlo kada je vozač autobusa pokušao da pređe pružni prelaz u industrijskoj zoni Atlakomulko.

Na mjestu nesreće intervenisali su pripadnici hitnih službi, Crvenog krsta, policije i nacionalne garde

Nastavi čitati

Aktuelno