Connect with us

Svijet

Ukrajinci prodrli duboko u Rusiju, nova karta otkriva dokle su stigli

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.

Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.

“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.

“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.

“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.

Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.

Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.

Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.

Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.

Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.

Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.

Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.

Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.

Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.

Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.

Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.

“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.

Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.

Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.

“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.

“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.

Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.

“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.

Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.

nače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.

Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.

Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.

Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.

Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.

Šta kaže Zelenski
Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.

“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.

Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.

“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.

Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.

(Jutarnji list)

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno