Connect with us

Svijet

Ukrajinci prodrli duboko u Rusiju, nova karta otkriva dokle su stigli

Novi geolokacijski snimci, ali i tvrdnje same ruske strane pokazuju da su ukrajinske snage nastavile brzo napredovati u Kurskoj oblasti.

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je Vladimira Putina i članove ruskog Savjeta bezbjednosti da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast.

Prema riječima Gerasimova, “neprijateljski gubici” iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, koji je danas urednik BBC-ja Moscow, Stiv Rosenberg, napisao je članak u kojem komentariše ukrajinski prodor na teritoriju Rusije.

“Rusija je svoju agresiju na Ukrajinu planirala kao kratku vojnu operaciju. Tiokom posljednjih 29 mjeseci često smo čuli visoke ruske zvaničnike kako tvrde da se operacija odvija ‘prema planu'”, piše Rosenberg.

“Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je to rekao u maju, uprkos svemu što se dogodilo u prethodne dvije godine: velikim ruskim gubicima na bojnom polju, uništenju više ruskih ratnih brodova u Crnom moru, napadima dronovima duboko u Rusiji (čak i na sam Kremlj), granatiranje ruskih gradova i sela blizu ukrajinske granice, pobune Vagnerovih plaćenika koji su marširali na Moskvu. Sad se na listi nalazi i napad na regiju Kursk”, napisao je Rosenberg.

“Iako nije sasvim jasno što se sada zbiva u Kursku, ali je sasvim jasno da ruska operacija ‘ne ide po planu, koliko god to u Moskvi ne priznavali”, dodao je on.

Ukrajinske snage su stigle do grada Koreneva u Kurskoj oblasti i to 48 sati nakon što su upale u tu zapadnu rusku regiju.

Otkako su Ukrajinci u utorak pokrenuli prekogranične napade na Kursk, navodno su zauzeli najmanje 11 naselja te plinsko postrojenje Sudža, preko kojeg ruski gas odlazi u Evropu.

Rusija je do srijede naveče izgubila punu kontrolu nad područjem od 350 kilometara kvadratnih, objavio je istraživački ruski list Agentstvo.

Ruski Telegram kanal “Dva majora” izvijestio je da su ukrajinske snage stigle do grada Korenevo, što je sedam do osam sati vožnje do glavnog grada Moskve, ali su ih ruske trupe potisnule nazad.

Kanal je takođe izvijestio da je u toku “bitka puškama” u selu Anastasjevka, koje se nalazi nekih 45 kilometara od nuklearne elektrane Kursk u Kurčatovu, gdje su se u srijedu čule eksplozije.

Neki ruski vojni blogeri, među kojima i ruski ratni izvjestilac Aleksandar Sladkov, rekli su da ukrajinske snage možda planiraju preuzeti kontrolu nad nuklearnom elektranom, iako nema dokaza da Ukrajina namjerava to učiniti.

Amerikanci su u srijedu rekli da im nisu jasni ciljevi Ukrajine u toj ruskoj regiji i da će kontaktirati zvanični Kijev kako bi dobili neka pojašnjenja, no savjetnik Mihajlo Podoljak u četvrtak je malo razjasnio ciljeve napada.

Iznenadni upad je pokrenut kako bi se ojačao položaj Kijeva u budućim pregovorima s Rusijom, rekao je Podoljak na ukrajinskoj televiziji.

Smatra da će ruski gubici teritorija, ljudi i opreme pozitivno uticati na moguće buduće pregovore s Moskvom.

Ukrajinsko napredovanje na ruskom teritoriju takođe bi moglo “uplašiti” Ruse koji bi onda mogli promijeniti mišljenje o predsjedniku Vladimiru Putinu.

Inače, Putin je u srijedu ukrajinske prekogranične napade nazvao “provokacijom velikih razmjera”.

“Kao što znate, kijevski režim izveo je još jednu provokaciju velikih razmjera, neselektivno pucajući različitim vrstama oružja, uključujući projektile, na civilne zgrade, stambene zgrade i vozila hitne pomoći”, rekao je Putin na hitnom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti.

Na društvenim mrežama se pojavio video koji, navodno, prikazuje napad američkim topničkim raketnim sustavim visoke mobilnosti M142 ili HIMARS na rusku vojnu kolonu u okrugu Rislk u Kursku, 30 kilometara istočno od ukrajinske Sumske oblasti.

Ti sistemi imaju domet oko 80 kilometara, piše The War Zone.

“Ruska vojna kolona uništena je udarom ukrajinskih projektila HIMARS u blizini sela Oktjabrskoje u okrugu Rilsky Narodne Republike Kursk”, napisao je ukrajinski novinar Jurij Butusov na Telegramu.

“Video su objavili ruski informativni kanali. Autocesta je potpuno blokirana zbog zapaljenih automobila, a čuju se i česte detonacije. To je majstorski rad ukrajinske obavještajne službe duboko u zaleđu Putinovih trupa i najpreciznije gađanje ukrajinskih artiljeraca”, dodao je.

Ruska novinska kuća Readovka, koja je prva objavila video, rekla je da su video snimili vozači koji su došli na mjesto događaja, ali nisu mogli proći jer je cesta bila blokirana.

“Prije požara, stanovnici četvrti Rulskij čuli su nekoliko glasnih eksplozija”, izvijestila je Readovka.

Stanovnica regije Kursk požalila se na ukrajinsku invaziju i pitala se zašto Putin ne čini više da im pomogne.

nače, Rusija je u petak evakuisala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba, rekao je regionalni guverner Igor Artamonov.

Četiri sela evakuisana su nakon što je proglašeno vanredno stanje u okrugu Lipeck, rekao je Artamonov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, a neka od njih nalaze se u blizini baze vazdušnih snaga.

Požar je izbio u vazdušnoj bazi izvan grada Lipecka, izvijestila je novinska agencija Interfax citirajući lokalne službenike za hitne slučajeve.

Pozivi na društvenim mrežama da se evakuira cijeli grad bili su dio kampanje psihološkog rata Ukrajine, dodao je Artamonov.

Ukrajinske vlasti nisu izvijestile o napadima na područje Lipecka.

Šta kaže Zelenski
Tri dana nakon ukrajinskog prekograničnog napada na rusku regiju Kursk, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Moskva mora “osjetiti” posljedice svoje invazije na Ukrajinu, piše BBC.

“Rusija je donijela rat u našu zemlju i trebala bi osjetiti što je učinila”, rekao je Zelenski u svom obraćanju u četvrtak naveče.

Nije spominjao direktno ukrajinsku ofanzivu.

“Ukrajinci znaju kako postići svoje ciljeve u ratu, a mi taj rat nismo izabrali”, dodao je.

Rusija kaže da je najmanje 1.000 ukrajinskih vojnika, potpomognutih tenkovima i oklopnim vozilima, ušlo na njenu teritoriju u utorak ujutro – u onome što se čini jednim od najvećih napada na rusko tlo od početka rata.

(Jutarnji list)

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.

Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.

Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.

Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.

“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:

“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.

S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.

U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.

Nastavi čitati

Aktuelno