Connect with us

Svijet

UKRAJINCI SE KOCKAJU: Šalju najbolju brigadu u nadi da će spasiti NAJVAŽNIJE UPORIŠTE

Ukrajina jača odbranu Avdejevke, grada na istoku Ukrajine koji je žarište ruske zimske ofanzive, vjerovatno jednom od najboljih brigada ukrajinske vojske – 3. jurišnom brigadom.

To je jedina ukrajinska brigada za koju pouzdano znamo da je prošle nedjelje bila u rezervi na istoku Ukrajine, prenosi Forbs Hrvatska .

Brigadni general Oleksandr Tarnavski, komandant Tavrijske grupe snaga u Avdejevki, saopštio je u subotu na Telegramu vijest o pojačanju.

“Jačamo liniju blokade, postavili smo dodatne položaje i koristimo sveže snage”, napisao je Tarnavski i dodao: “Snabdijevanje logistikom se nastavlja”.

Nije bilo garantovano da će se Ukrajinci odlučiti da ojačaju odbranu Avdejevke. Odlukom da ostanu u gradu i pokušaju da ga brane, ukrajinske snage preuzimaju ogroman rizik.

Poslije četiri mjeseca žestokih borbi, ruske trupe su konačno uspjele da probiju odbranu Avdejevke, ključnog ukrajinskog uporišta koje se nalazi samo osam kilometara sjeverozapadno od okupiranog Donjecka.

Došli su samo nekoliko stotina metara od magistralnog puta kojim ukrajinski garnizon, okupljen oko 110. mehanizovane brigade, dobija snabdijevanje.

U ovom trenutku Tarnavski je imao dvije opcije: da povuče preživjele iz 110. brigade istočno od Avdijevke i pokuša da konsoliduje ukrajinske linije u centru grada ili zapadno od njega; ili pojačati 110. brigadu i pokušati da odbije mnogo brojniju rusku vojsku od linija snabdijevanja garnizona. Moguće je da tu odluku uopšte nije donio Tarnavski.

Prošle nedjelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je glavnokomandujućeg armije, popularnog i harizmatičnog Valerija Zalužnog, zamijenivši ga nepopularnim bivšim komandantom kopnenih snaga, generalom Aleksandrom Sirskim.

Zalužni je – zasluženo ili ne – stekao reputaciju komandanta koji pristaje na mobilnu odbranu kako bi minimizirao ukrajinske žrtve. Sirski je, pak, stekao reputaciju – opet, zasluženo ili ne – kao komandant koji prihvata teške gubitke u teškim, statičnim bitkama.

Od Avdejevke nema odustajanja
Moguće je da je Zelenski, promovišući Sirskog, sugerisao da namjerava da se bori za Avdejevku čak i po cijenu velikog broja žrtava.

Bilo kako bilo, čini se da su sveže ukrajinske snage stigle u sada beživotne ruševine nekada naprednog industrijskog grada (koji je prije rata imao 30.000 stanovnika). Njihov prvi i najočigledniji zadatak je smanjenje pritiska na glavni put istok-zapad koji vodi u centar grada.

U Avdejevki ima i drugih, težih puteva, ali ovaj je presudan.

“Namjera ruskih agresora je jasna: prvo žele da uspostave kontrolu nad logističkim metodama snabdijevanja naših jedinica na sjevernom krilu”, napisao je Tarnavski dodajući:

“Ipak, mi adekvatno odgovaramo na dejstva neprijatelja.”

Taj “adekvatan odgovor” može uključivati slanje dijelova 3. jurišne brigade u borbu. Ta jedinica je od decembra u rezervi u Kramatorsku, 80-ak kilometara sjeverno od Avdejevke.

Brigada ima 2.000 vojnika, a učestvovala je u jednoj od posljednjih, pobjedonosnih bitaka prošlogodišnje ukrajinske ofanzive. Tada su oslobodili grad Andrijivku, 40 kilometara sjeverno od Avdejevke.

Pobjeda im je omogućila period odmora, regrutacije i obuke novih vojnika, a, ako su glasine tačne, snabdjeli su se i borbenim vozilima M-2 američke proizvodnje.

Kako ide februarski juriš 3. napisao je brigadni vojnik Egor Sugar.

“Samo na treningu, i to žestokom. Uvježbavamo se i aktivno se spremamo za nove nasrtaje na okupatore”, dodao je.

Sporo urušavanje odbrane Avdejevke posljednjih nedjelja možda je primoralo brigadu da prekine obuku i vrati se na front.

Taj kolaps nije bio neizbježan. Kada je početkom oktobra ruska vojska sa 40.000 vojnika počela da napada grad, Tavrijeva grupa snaga je sve učinila kako treba. Oni su se učvrstili u gradu i ojačali sjeverni i južni bok grada sa ciljem da doline oko grada pretvore u strelište.

Sticanje prednosti
Ovo se dešavalo i ranije. Prošlog maja, u napornoj bici koja podsjeća na onu u Avdejevki, ukrajinski garnizon se četiri mjeseca održao u ruševinama Bahmuta na istoku zemlje. Nanijeli su Rusima velike gubitke – deset puta veće od onoga što su sami pretrpjeli – ali su Rusi krvlju platili teritoriju i uspjeli da prekinu dovode do grada.

“Kada ruske snage uspiju da zauzmu bokove Ukrajine i poremete linije snabdijevanja, gubici se skoro izjednačavaju”, objasnio je analitičar grupe Frontelidžens insajt.

(Kurir.rs)

Related Topics:

Svijet

OBRT OKO MIROVNIH PREGOVORA: Tramp odustao od ULITMATUMA Ukrajini

Predsjednik SAD Donald Tramp juče je odustao od ultimatuma koji je postavio Ukrajini – da do četvrtka prihvati američko-ruski mirovni plan – i umanjio je značaj izvještaja da je njegov pregovarač Stiv Vitkof savjetovao Ruse kako da mu pristupe u vezi sa sporazumom.

Kako piše Rojters, Tramp je razgovarao sa novinarima u avionu “Er Fors One”, na putu ka Floridi za Dan zahvalnosti.

“Napredak u pregovorima”
Tramp je rekao da američki pregovarači napreduju u razgovorima sa Rusijom i Ukrajinom i da je Moskva pristala na neke ustupke, bez navođenja detalja.

Američki okvir za okončanje rata, o kome je Rojters prvi izvijestio prošle nedjelje, izazvao je zabrinutost u Evropi i Kijevu zbog mogućnosti da Trampova administracija pokušava da primora Ukrajinu da prihvati snažno promoskovski sporazum.

Tramp je potvrdio da će njegov izaslanik Stiv Vitkof sledeće nedjelje otputovati u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, i da je u proces uključen i njegov zet Džared Kušner, koji je pomogao u posredovanju u krhkom prekidu vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Od tvrdog roka do povlačenja
Posljednjih dana, Tramp je postavio cilj, Dan zahvalnosti, ovog četvrtka, kao datum do kog želi da Ukrajina pristane na sporazum koji bi okončao ruski rat. Ali on i njegovi pomoćnici sada napuštaju “tvrdi rok”.

“Moj rok je kada se završi”, rekao je Tramp u emisiji “Er Fors Van”.

Blumberg njuz je ranije objavio da je Vitkof rekao Putinovom glavnom savjetniku za spoljnu politiku, Juriju Ušakovu, u telefonskom razgovoru 14. oktobra da treba da “rade zajedno” na planu prekida vatre i da Putin treba da predstavi prijedlog Trampu.

Prema Blumbergu, Vitkof je takođe savjetovao kako da se organizuje mogući telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete Volodimira Zelenskog Bijeloj kući i kako da se iskoristi nedavni sporazum o Gazi kao “ulazna tačka”. Upitan o ovim navodima, Tramp je rekao da nije čuo snimak razgovora na kojem se zasniva Blumbergov članak, ali da – kako tvrdi – nije iznenađen. “Znate, to je potpuno standardni oblik pregovora”, rekao je Tramp. “Pretpostavljam da Ukrajini govori isto.”

“Rusija ima prednost na bojnom polju”
Tramp je takođe rekao da Rusija trenutno izgleda ima prednost u ratu i da bi bilo “u najboljem interesu Ukrajine” da postigne sporazum. Prema njegovim riječima, Moskva bi ionako mogla da osvoji dio ukrajinske teritorije “u narednih nekoliko mjeseci”.

Tramp je takođe potvrdio da se sa evropskim partnerima pregovara o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu

Nastavi čitati

Svijet

OTKRIVENI TRANSKRIPTI: Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof razgovarao je prošlog mjeseca telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja o mogućnosti da zajedno rade na prijedlogu mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini koji bi ličio na mirovni plan u 20 tačaka za Gazu.

Uz to je imao sugestiju da ruski predsjednik Vladimir Putin pokrene takvu inicijativu u razgovoru s Trampom, piše Bloomberg.

U petominutnom razgovoru 14. oktobra, Vitkof je Putinovog savjetnika za spoljnu politiku Jurija Ušakovog posavjetovao da se organizuje telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu, koristeći sporazum o Gazi kao primjer.

“Pripremili smo Trampov plan od 20 tačaka za mir i mislim da možemo da uradimo nešto slično i sa vama”, rekao je Vitkof, prema transkriptu razgovora koji je objavio Bloomberg, dodajući da iz Bijele kuće i Kremlja nisu komentarisali ove navode.

Kako saznaje Bloomberg, razgovor otkriva dio taktike američkog izaslanika u komunikaciji s Rusijom i navodni početak mirovnog prijedloga u 28 tačaka, koji su SAD početkom mjeseca predstavile kao osnovu za dalje pregovore.

Putin je kasnije izjavio da američki plan može da posluži kao polazna osnova za mirovni sporazum, navodeći da je Moskva dobila dokument, ali da ga dvije strane još nisu detaljno razmatrale.

Tokom razgovora, Vitkof je Ušakovu rekao da “duboko poštuje Putina” i da je, po njegovom mišljenju, Rusija oduvijek željela mirovni sporazum.

Predložio je da Putin pozove Trampa prije susreta sa Zelenskim i da mu čestita na sporazumu o Gazi, uz poruku da Rusija podržava napore ka miru i naglasi da Trampa smatra čovjekom mira.

“Evo šta mislim da bi bilo nevjerovatno. Možda da (Putin) kaže Trampu: Znate, Stiv i Juri su razgovarali o veoma sličnom planu za mir od 20 tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomjerilo klatno, otvoreni smo za takve stvari”, sugerisao je Vitkof Ušakovom.

Ušakov je odgovorio da će Putin “čestitati” i reći da je “Tramp zaista čovjek mira”.

Putin i Tramp razgovarali su dva dana kasnije na zahtjev Moskve.

Tramp je razgovor opisao kao “veoma produktivan” i najavio planove za sastanak sa Putinom u Budimpešti, koji još nije održan.

Nakon tog poziva, Vitkof se u Majamiju sastao i sa još jednim Putinovim savjetnikom, Kirilom Dmitrijevim.

Dmitrijev i Ušakov su 29. oktobra ponovo razgovarali o tome koliko daleko Moskva treba da ide u svojim zahtjevima u okviru mirovnog prijedloga, prema još jednom snimku koji je objavio Bloomberg.

Dvojica zvaničnika su razmatrala mogućnosti i Rusiju pozicionirala da američkoj strani iznese “maksimalne” zahtjeve, uz bojazan da bi Vašington mogao pogrešno protumačiti ruske prijedloge i narušiti pregovore.

Kako se navodi, Vitkof i Ušakov su tokom svog razgovora dotakli i potencijalnih teritorijalnih ustupaka.

“Znam šta je potrebno za mirovni sporazum – Donjeck i možda neka razmjena teritorija”, rekao je Vitkof, dodajući da će mu Tramp dati prostora i slobode da dođe do sporazuma.

“U redu, zvuči dobro”, zaključio je Ušakov, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

IZVJEŠTAJ UN-a: Svijet dobio novi najveći grad, Azija dominira listom

Džakarta je postala najmnogoljudniji grad svijeta sa skoro 42 miliona stanovnika, dok Daka juri ka vrhu. Azija sada dominira listom najnaseljenijih gradova.

Svijet ima novi najmnogoljudniji grad. Glavni grad Indonezije, Džakarta, našao se na vrhu liste kojom sve više dominira Azija. Prema novom izvještaju Ujedinjenih nacija, Džakarta zauzima prvo mjesto ispred glavnog grada Bangladeša, Dake.

Sa procenjenih skoro 42 miliona stanovnika, Džakarta se popela na vrh. Na prethodnoj listi iz 2018. zauzimala je 33. mjesto, dok je tada na vrhu bio Tokio. Pitanje je koliko će se Džakarta zadržati na vrhu, jer Daka trenutno ima 36 miliona stanovnika i očekuje se da postane najmnogoljudniji grad na svijetu do sredine veka.

Ovo je znak brzih promjena koje se dešavaju širom svijeta, sa porastom gusto naseljenih megagradova, piše NBC News. Gotovo polovina od 8,2 milijarde ljudi na planeti sada živi u gradovima, prema izvještaju “Svetski urbanizacijski izgledi 2025.”, što označava dvostruki porast broja urbanih stanovnika u posljednjih 75 godina.

Devet od 10 najnaseljenijih gradova svijeta nalazi se u Aziji. Jedina iznimka je egipatski glavni grad Kairo, koji je na 7. mjestu sa 25 miliona stanovnika, više nego dvostruko više nego u Njujorku.

Popis 10 najmnogoljudnijih gradova na svetu:

1. Džakarta (Indonezija) – 41,9 miliona

2. Daka (Bangladeš) – 36,6 miliona

3. Tokio (Japan) – 33,4 miliona

4. Nju Delhi (Indija) – 30,2 miliona

5. Šangaj (Kina) – 29,6 miliona

6. Gvanžu (Kina) – 27,6 miliona

7. Kairo (Egipat) – 25,6 miliona

8. Manila (Filipini) – 24,7 miliona

9. Kolkata (Indija) – 22,5 miliona

10. Seul (Južna Koreja) – 22,5 miliona

1975. godine postojalo je samo osam megagradova, definisanih kao oni sa populacijom od najmanje 10 miliona. Ove godine taj broj porastao je na 33, od kojih se 19 nalazi u Aziji. Los Anđeles i Njujork su jedina dva megagrada u Sjedinjenim Državama, navodi se u izvještaju.

“Urbanizacija je definisuća snaga našeg vremena. Kada se njome upravlja uključivo i strateški, može otključati transformativne puteve za klimatske akcije, ekonomski rast i socijalnu jednakost”, rekao je Li Junhia, podsekretar UN za ekonomska i socijalna pitanja.

“Da bi se postigao uravnotežen teritorijalni razvoj, zemlje moraju usvojiti integrisane nacionalne politike koje usklađuju stanovanje, korišćenje zemljišta, mobilnost i javne usluge u urbanim i ruralnim područjima”, dodao je Li.

Indonezija planira preseljenje glavnog grada.
Do 2050. godine u svijetu bi moglo biti više od 15.000 gradova, većina sa manje od 250.000 stanovnika. Projekcije UN-a pokazuju da će Daka vjerovatno biti najnaseljeniji grad svijeta sa 52,1 milionom stanovnika, dok će se stanovništvo Tokija smanjiti za 2,7 miliona zbog starenja i demografske krize u Japanu.

Džakarta je sklona potresima i poplavama, prenatrpana je, zagađena i brzo tone. U avgustu 2019. tadašnji indonezijski predsednik Joko Widodo najavio je da će glavni grad zemlje biti preseljen u Nusantaru, udaljenu 1.200 milja na Borneu.

Međutim, preseljenje je naišlo na niz problema, uključujući kašnjenja u gradnji, manjak stranih ulaganja i upravljačke i zemljišne izazove.

Nastavi čitati

Aktuelno