Connect with us

Svijet

UKRAJINI ODRIJEŠENE RUKE: Bajden dozvolio da gađaju rusku teritoriju američkim oružjem

Predsjednik SAD Džo Bajden dozvolio je Ukrajini da napadne rusku teritoriju američkim oružjem.

On je ograničio njihovu upotrebu tako da Kijev može da pogađa ciljeve samo preko granice blizu Harkova nakon što je Rusija značajno napredovala oko grada u sjeveroistočnom dijelu te zemlje, izjavila su za CNN dva američka zvaničnika.

“Predsjednik je nedavno naredio svom timu da osigura da Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučilo SAD u Harkovu kako bi Ukrajina mogla da uzvrati ruskim snagama koje ih napadaju ili se spremaju da ih pogode”, rekao je jedan od zvaničnika.

Popuštanje ograničenja označava odstupanje od dugogodišnje politikenSAD i dolazi usred sve većeg međunarodnog pritiska država koje su im bliski saveznici.

“Ovo odobrenje ograničeno je na područje oko Harkova, a Ukrajina nije tražila dozvolu dalje od toga”, rekao je zvaničnik, dodajući da ne očekuju da će SAD proširiti tu dozvolu.

Politiko je prvi objavio ovu vijest, prenosi Telegraf.rs.

Kijev je zatražio od Vašingtona da promijeni svoju politiku nakon što su ruski vojnici napredovali u oblasti Harkova u posljednjih nekoliko nedjelja.

Ova dozvola znači da ruske snage, skladišta municije i logistička čvorišta sada mogu da budu gađana artiljerijom i raketama koje je obezbedila SAD preko granice u dijelu blizu Harkova.

Bajdenova administracija je takođe čvrsta u oluci da ne dozvoli Ukrajini da upotrebi najjaču municiju koju je dobila za ispaljivanje na teririju Rusije, poput raketa dugog dometa koje su poznate kao ATACMS, a koje mogu da pogode ciljeve udaljene i do 300 kilometara.

“Ukrajini je dozvoljeno da koristi američko protivvazdušno oružje za uklanjanje neposredne prijetnje ruskih aviona koji lete u ukrajinskom i ruskom vazdušnom prostoru i to je uspešno uradila. Ali zabrana ne dozvoljava Ukrajini da gađa ruske avione koji se nalaze unutar Rusije”, naglasio je prvi zvaničnik.

Američki državni sekretar Entoni Blinken je ove nedelje javno nagovestio da su SAD spremne da promijene taktiku, kada je primijetio da bi SAD mogle da prilagode svoju poziciju”.

Govoreći na konferenciji za novinare zajedno sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u utorak, francuski predsjednik Emanuel Makron je istakao da je francuskom oružju poslatom Ukrajini, uključujući rakete dugog dometa, dozvoljeno da gađa ciljeve u Rusiji.

“Tlo Ukrajine je napadnuto iz baza u Rusiji. Pa kako da objasnimo Ukrajincima da ćemo morati da zaštitimo ove gradove i u suštini sve što vidimo oko Harkova u ovom trenutku. Mislimo da treba da im dozvolimo da neutrališu vojna mjesta sa kojih se ispaljuju projektili i, u suštini, vojna mjesta sa kojih se napada Ukrajina”, rekao je Makron tokom posjete dvorcu Meseberg u Brandenburgu u Njemačkoj.

Njemački kancelar Olaf Šolc je ponovio Makronovu izjavu i rekao je da je Ukrajini dozvoljeno da se brani sve dok poštuje uslove koje su dale zemlje koje su isporučile oružje, uključujući i SAD, uz poštovanje međunarodnog prava.

Related Topics:

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno