Connect with us

Svijet

UKRAJINI ODRIJEŠENE RUKE: Bajden dozvolio da gađaju rusku teritoriju američkim oružjem

Predsjednik SAD Džo Bajden dozvolio je Ukrajini da napadne rusku teritoriju američkim oružjem.

On je ograničio njihovu upotrebu tako da Kijev može da pogađa ciljeve samo preko granice blizu Harkova nakon što je Rusija značajno napredovala oko grada u sjeveroistočnom dijelu te zemlje, izjavila su za CNN dva američka zvaničnika.

“Predsjednik je nedavno naredio svom timu da osigura da Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučilo SAD u Harkovu kako bi Ukrajina mogla da uzvrati ruskim snagama koje ih napadaju ili se spremaju da ih pogode”, rekao je jedan od zvaničnika.

Popuštanje ograničenja označava odstupanje od dugogodišnje politikenSAD i dolazi usred sve većeg međunarodnog pritiska država koje su im bliski saveznici.

“Ovo odobrenje ograničeno je na područje oko Harkova, a Ukrajina nije tražila dozvolu dalje od toga”, rekao je zvaničnik, dodajući da ne očekuju da će SAD proširiti tu dozvolu.

Politiko je prvi objavio ovu vijest, prenosi Telegraf.rs.

Kijev je zatražio od Vašingtona da promijeni svoju politiku nakon što su ruski vojnici napredovali u oblasti Harkova u posljednjih nekoliko nedjelja.

Ova dozvola znači da ruske snage, skladišta municije i logistička čvorišta sada mogu da budu gađana artiljerijom i raketama koje je obezbedila SAD preko granice u dijelu blizu Harkova.

Bajdenova administracija je takođe čvrsta u oluci da ne dozvoli Ukrajini da upotrebi najjaču municiju koju je dobila za ispaljivanje na teririju Rusije, poput raketa dugog dometa koje su poznate kao ATACMS, a koje mogu da pogode ciljeve udaljene i do 300 kilometara.

“Ukrajini je dozvoljeno da koristi američko protivvazdušno oružje za uklanjanje neposredne prijetnje ruskih aviona koji lete u ukrajinskom i ruskom vazdušnom prostoru i to je uspešno uradila. Ali zabrana ne dozvoljava Ukrajini da gađa ruske avione koji se nalaze unutar Rusije”, naglasio je prvi zvaničnik.

Američki državni sekretar Entoni Blinken je ove nedelje javno nagovestio da su SAD spremne da promijene taktiku, kada je primijetio da bi SAD mogle da prilagode svoju poziciju”.

Govoreći na konferenciji za novinare zajedno sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u utorak, francuski predsjednik Emanuel Makron je istakao da je francuskom oružju poslatom Ukrajini, uključujući rakete dugog dometa, dozvoljeno da gađa ciljeve u Rusiji.

“Tlo Ukrajine je napadnuto iz baza u Rusiji. Pa kako da objasnimo Ukrajincima da ćemo morati da zaštitimo ove gradove i u suštini sve što vidimo oko Harkova u ovom trenutku. Mislimo da treba da im dozvolimo da neutrališu vojna mjesta sa kojih se ispaljuju projektili i, u suštini, vojna mjesta sa kojih se napada Ukrajina”, rekao je Makron tokom posjete dvorcu Meseberg u Brandenburgu u Njemačkoj.

Njemački kancelar Olaf Šolc je ponovio Makronovu izjavu i rekao je da je Ukrajini dozvoljeno da se brani sve dok poštuje uslove koje su dale zemlje koje su isporučile oružje, uključujući i SAD, uz poštovanje međunarodnog prava.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno