Connect with us

Svijet

UKRAJINSKI BLICKRIG ILI PROPAGANDA Šta je cilj NAPADA na Kursku oblast

Napad na Kursku oblast može ojačati pregovaračku poziciju Ukrajine, rekao je savjetnik šefa Predsjedničke kancelarije Ukrajine Mihail Podoljak.

On je istakao da će gubitak teritorije, ljudstva i tehnike koji trpe Rusi pozitivno uticati na ishod mogućih pregovora.

“Da li oni reaguju na bilo šta osim straha? Ne, morate to konačno shvatiti! Svaku spremnost da sjednete za pregovarački sto Rusi vide kao vašu slabost”, rekao je Podoljak, i dodao da će tek kada shvati da rat ne ide po planu Moskva sjesti za sto i biti spremna da popusti.

On tvrdi da će širenje vojnih operacija dublje u rusku teritoriju “uplašiti Ruse i pogoršati njihov odnos prema Putinu”.

Za sada, ukrajinski upad u Kursku oblast je na Zapadu ocijenjen kao operacija sa propagandnim i političkim značajem.

Cilj je naime da se pokaže da Ukrajina može da napadne, a ne samo da se brani, čime se podiže moral u ukrajinskom društvu i jača pozicija sa zapadnim partnerima.

Dok Ukrajinci izvode operacije u Kurskoj oblasti, istovremeno se suočavaju sa žestokim ruskim napadima u Donjeckoj oblasti.

Rusi su podigli svoju zastavu u mjestu Nju Jork, a mnogi zapadni vojni komentatori su primijetili da zgrade na snimcima koji su prikazani nisu uništene, što pokazuje da je ruska vojska “lakše” napredovala, bez masovne upotrebe kliznih bombi.

Među vojnim ciljevima Ukrajinci uglavnom navode odvlačenje ruskih snaga sa drugih pravaca, kao i stvaranje “tampon zone” kako bi se spriječio vjerovatan napad Ruske Federacije na Sumski region.

Međutim, neke činjenice ukazuju na to da ofanziva može imati mnogo ambicioznije ciljeve u čisto vojnom smislu.

Prije svega, vrijedi napomenuti suštinsku razliku između sadašnje ofanzive preko granice i prethodnih operacija koje su sprovedene u Belgorodskoj oblasti. Tada se uglavnom radilo o manjim upadima, prije svega takozvane Legije slobodne Rusije, i napadima ograničenih snaga.

Ovog puta Oružane snage Ukrajine izvode ozbiljniju kombinovanu operaciju.

Šta je, u ovom slučaju, glavni strateški zadatak ofanzive, piše ukrajinski portal Strana.

Pošto će, pijre ili kasnije, ruske trupe uspjeti da akumuliraju dovoljno snaga da zaustave napredovanje ukrajinske vojske. Štaviše, rezerve Oružanih snaga Ukrajine su ograničene, i, kao rezultat toga, ukrajinska armija će dobiti značajno proširenje fronta, što će zahtijevati još više snaga za održavanje.

Uprkos tome što ni sada nema dovoljno rezervi da zaustavi rusku ofanzivu u mnogim pravcima.

Najočigledniji strateški cilj koji se može postići ovom ofanzivom je kontrola Kurske nuklearne elektrane. Ovo će zaista biti veoma važna “nagrada”.

Prvo, kako bi se Kurska NE koristila za “razmjenu” sa Zaporoškom NE u slučaju početka pregovora. Drugo, Kijev može da zaprijeti da ako Ruska Federacija upotrebi nuklearno oružje protiv Ukrajine, ukrajinske oružane snage mogu dići nuklearnu elektranu u vazduh.

Istina, od granice do nuklearke ima 50 kilometara. A rusko rukovodstvo je svjesno prijetnje koju predstavlja zauzimanje nuklearne elektrane od strane ukrajinskih oružanih snaga. Ali, kao što je gore navedeno, Ukrajina je nagomilala dosta snaga u ovoj oblasti. Iako će, naravno, Kremlj pokušati da učini sve da spriječi ukrajinske trupe da uđu dublje u teritoriju.

Šta kažu Rusi?

Ruska strana tvrdi da je situacija u Kurskoj oblasti sada stabilna i da se nalazi pod kontrolom. To je danas istakao vršilac dužnosti zamjenika guvernera Andrej Belostocki.

“Situacija je trenutno stabilna i pod kontrolom regionalnog operativnog štaba. Od juče je na snazi vanredna situacija”, rekao je on.

Belostocki je dodao da operativni štab radi danonoćno.

Podsjećamo, situacija u Kurskoj oblasti je eskalirala ujutru 6. avgusta, kada su ukrajinske jedinice koje su, prema ruskim tvrdnjama, brojale do hiljadu ljudi krenule u zauzimanje dela Sudžanskog okruga.

Kako je na sastanku sa Vladimirom Putinom rekao načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov, kao rezultat djelovanja ruske vojske, neprijatelj je izgubio 315 ljudi – najmanje 100 poginulih i 215 ranjenih, 54 oklopna vozila uništeno, uključujući sedam tenkova.

(Kurir.rs/Strana.ua/RIA Novosti)

Related Topics:

Svijet

TRAMP DOBIO AERODROM SA SVOJIM IMENOM! Palm Bič zvanično postao „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“

Međunarodni aerodrom Palm Bič u američkoj saveznoj državi Floridi danas je zvanično preimenovan u „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, ali će njegova troslovna vazduhoplovna oznaka ostati nepromijenjena do 18. avgusta, kada će postojeća oznaka PBI biti zamijenjena oznakom DJT, piše CBS News.

Guverner Floride iz redova Republikanske stranke Ron Desantis potpisao je u martu zakon kojim je aerodrom zvanično dobio ime u čast predsjednika SAD Donalda Trampa, a američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) izdala je smjernice prema kojima promjena naziva stupa na snagu 9. jula.

Međutim, oznaka aerodroma koju putnici najčešće koriste prilikom kupovine karata i pretrage letova, PBI, neće biti promijenjena još narednih 40 dana, navodi CBS News.

To znači da će u prelaznom periodu FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti, kontrolori letenja i drugi učesnici u avio-saobraćaju koristiti oznaku DJT, dok će putnici u sistemima za rezervaciju i dalje vidjeti oznaku PBI.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije Atmosphere Research Group ocijenio je da su avio-kompanije već ugradile potrebne izmjene u svoje rezervacione sisteme, sisteme za usluge putnicima i druge platforme kako bi putnici i prtljag bili usmjereni na odgovarajući aerodrom.

„Avio-kompanije su mi rekle da će, barem u početku, ljudi koji na njihovim internet stranicama koriste oznaku PBI za pretragu letova biti usmjereni na letove sa aerodroma koji će se ubuduće zvati Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, rekao je Harteveldt.

Promjene troslovnih oznaka aerodroma koje koristi Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) veoma su rijetke, napominje američka televizija.

Te oznake se uglavnom smatraju trajnim i, prema navodima IATA, gotovo nikada se ne mijenjaju, osim kada za to postoje značajni razlozi, prvenstveno povezani sa bezbjednošću vazdušnog saobraćaja.

Zvaničan zahtjev za promjenu oznake podnijeli su veliki američki avio-prevoznici koji posluju na aerodromu Palm Bič, među kojima su Delta Air Lines, United Airlines, American Airlines, JetBlue i Southwest Airlines.

Portparol IATA saopštio je da je organizacija postupila po zahtjevu avio-kompanija koje koriste aerodrom Palm Bič da se njegova troslovna oznaka promijeni sa PBI na DJT, zajedno sa promjenom naziva u Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp.

IATA je obavijestila učesnike u avio-industriji da će promjena stupiti na snagu 18. avgusta kako bi svi sistemi mogli biti ažurirani u predviđenom roku.

Na internet stranici aerodroma putnicima se preporučuje da do zvanične promjene u avgustu nastave da koriste oznaku PBI.

„Svjesni smo da će obavezna promjena naziva biti različito prihvaćena među našim putnicima, ali zahvalni smo na vašoj kontinuiranoj podršci tokom ovog prelaznog perioda. Ostajemo posvećeni pružanju usluga svim putnicima i obezbjeđivanju pozitivnog iskustva putovanja“, navedeno je na stranici sa najčešće postavljanim pitanjima aerodroma.

Prema podacima aerodroma, kroz Palm Bič godišnje prođe gotovo osam miliona putnika.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp često koristi ovaj aerodrom prilikom putovanja u svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji 12 aerodroma koji nose imena u čast bivših predsjednika.

Nastavi čitati

Svijet

Iran odgovorio na prijetnje Trampa “NAŠ PRST JE NA OKIDAČU”

Viši savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati optužio je Sjedinjene Američke Države za ponovno izbijanje neprijateljstava u regionu Zaliva i poručio da Iran „drži prst na okidaču“.

„Već smo ranije upozorili da region nije mjesto za političko kockanje malih zemalja i više puta smo dokazali da će svaki avanturizam biti dočekan trenutnim odgovorom“, napisao je Velajati.

Dodao je da Iran neće ostati „nijem na poniženja i avanturizam“.

Teheran prijeti zatvaranjem Ormuskog moreuza

Istovremeno, iranski bezbjednosni izvor rekao je za „Pres TV“ da će Teheran zatvoriti Ormuski moreuz u slučaju bilo kakvih novih američkih napada, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na samitu NATO-a u Turskoj izjavio da će SAD „večeras ponovo snažno udariti“ na Iran.

„Nova iranska strategija je da će nakon svakog napada Ormuski moreuz biti potpuno zatvoren“, rekao je izvor, prenosi „Indeks“.

Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih plovnih puteva, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Izvor je dodao da će Iran nakon svakog američkog napada gađati „najmanje dvostruko više ciljeva“, uz poruku da Teheran „ne pravi razliku između SAD i njihovih regionalnih partnera“.

U međuvremenu je Korpus čuvara islamske revolucije saopštio da je tokom noći gađao 85 američkih vojnih lokacija u Bahreinu i Kuvajtu kao odgovor na najnovije američke udare.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački doktor osuđen na doživotni zatvor zbog UBISTVA 15 PACIJENATA

Njemački ljekar palijativne njege osuđen je na doživotni zatvor zbog ubistva 15 svojih pacijenata, a tužioci istražuju desetine drugih slučajeva koji bi mogli biti povezani s njim. Sud u Berlinu proglasio je u srijedu 41-godišnjeg ljekara, koji je u skladu s njemačkim pravilima privatnosti imenovan samo kao Johanes M, krivim za ubistvo 12 žena i tri muškarca između septembra 2021. i jula 2024. godine, piše BBC.

Vlasti vjeruju da bi ta ubistva mogla biti samo dio mnogo šireg slučaja. Tužioci trenutno istražuju još 76 slučajeva u koje bi ljekar mogao biti uključen.

Žrtve su imale između 25 i 94 godine. Sud je utvrdio da su svi bili teško bolesni, ali da njihova smrt nije bila neposredno očekivana.

Tužilaštvo je navelo da je doktor tokom kućnih posjeta pacijentima, bez njihovog pristanka, davao smrtonosnu kombinaciju različitih lijekova. U nekoliko slučajeva, kako je rečeno, podmetao je požare kako bi prikrio tragove. U julu 2024. godine, neposredno prije hapšenja, ljekar je, prema navodima tužilaštva, u jednom danu ubio dva pacijenta – 75-godišnjeg muškarca u njegovom domu u centralnom Berlinu i, nekoliko sati kasnije, 76-godišnju ženu u susjednom okrugu.

Prošloga mjeseca priznao je da je ubijao ljude, odnosno 12 svojih teško bolesnih pacijenata.

– Sve vrijeme sam mislio da je to najbolje za sve – kazao je pred sudom.

Izvinio se za svu patnju koju je prouzrokovao. Njemački mediji navode da bi, ukoliko dodatni slučajevi budu dokazani i ukoliko bude proglašen krivim, ovo mogao biti jedan od najtežih slučajeva serijskih ubistava u istoriji Njemačke.

Nastavi čitati

Aktuelno