Connect with us

Svijet

ULICE POPLAVLJENE, BLOKIRANI PUTEVI, NEMA STRUJE… Teška situacija u Grčkoj nakon jakog nevremena (VIDEO)

Grčku je pogodilo novo nevrijeme, a danas je najteža situacija u oblasti grada Volosa i ostrva Evije, gdje su blokirani putevi, a veći dio stanovništa ostao bez struje.
Obilne padavine koje je juče donijela oluja Elijas pogodile su sjeverni deo Evije, grčkog ostrva koje je bilo teško ugroženo šumskim požarima 2021, kao i region Tesaliju kojim je početkom ovog mjeseca pogođeno olujom Danijel.

Veliki dio grada Volosa ponovo je pod vodom i blatom, vatrogasci i vojska su evakuisali ljude iz kuća i automobila, a stanovnici ponovo nemaju struju. Jutros u šest sati u Volosu je ponovo počela da pada kiša, koja je prethodnog dana izazvala bujice i poplave u centralnom dijelu Grčke.

Prema riječima predstavnika vatrogasne jedinice, u nekoliko delova Volosa voda dostiže visinu od 50 centimetara, prenosi Katimerini.

Putevi u ovoj oblasti zatrpani su tonama kamenja i blata i područje je neprepoznatljivo. Dio stanovništva moralo je da napusti svoje domove, a mnogo vozila je odnijela bujica.

Pripadnici grčke vojske oslobodili su putnike koji su devet sati bili zaglavljeni u svojim vozilima čekajući pomoć, prenosi ERT.

Voda se rano jutros na nekoliko mjesta povukla, pa su mnogi putevi otvoreni, ali su mnogi i dalje nepristupačni. Zbog situacije koja je nastala u Volosu poslije novog udara olujnog nevremena, gradonačelnik Ahileas Beos izašao je rano ujutro da provjeri stanje na ulicama.

– Tužan sam, nemam snage da govorim, to je situacija koju ne mogu da vam opišem – rekao je gradonačelnik novinarima televizije ERT.

Opisujući šta je Volos doživeo u srijedu uveče, rekao je da su „životi bili ugroženi“.

Kada je riječ o snabdjevanju strujom, on je rekao da 70 do 80 odsto Volosa nema struju, dok je opet nastao i problem sa snabdjevanjem vodom.

Lokalni Operativni centar Vatrogasne jedinice od juče do danas u 7 sati primio je ukupno 1.200 poziva.

Situacija je teška i na Eviji, gde je jutros odlučeno da se, po nalogu gradonačelnika, zabrani saobraćaj u širem području oblasti Asmini, Pefki, Artemisio i Guves, zbog razvoja opasnih vremenskih uslova.

Poslednjih nekoliko sati je veoma teško u Istiji i široj okolini, gde su u akcija spasavanja vatrogasci morali da intervenišu kako bi oslobodili majku i malo dete u Asminiju koji su bili okruženi vodom. Oni takođe čamcima stižu i do drugih sela centralne i severne Evije.

Kretanje vatrogasnih snaga iz centra Halkide do severne Evije nije moguće, pošto su putevi neprohodni, a građevinske mašine su cele noći radile kako bi omogućile prolaz spasilačkih ekipa.

Prema najavama meteorologa, grčki regioni koji danas mogu da očekuju obilne padavine i jake oluje uključuju prefekturu Atika i grad Atinu, a predviđaju se lokalno jake kiše i oluje do podneva u okolini Volosa, na Sporadima i Eviji, u oblastima Ftiotida, Fokida i Beotija.

Novosti

Svijet

PROBLEM ZA TURISTE! Putovanja u Evropu skuplja za Amerikance

Dodatno oslabljen carinama povodom “Dana oslobođenja” koje je najavio predsjednik SAD-a Donald Tramp (Donald Trump), američki dolar je ove godine pao 6% u odnosu na evro, što znači da će američki turisti najvjerovatnije plaćati više u Evropi tokom leta.

Američki dolar je globalno oslabio 5% od početka 2025. godine, prema indeksu DXY, koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na korpu stranih valuta. Dolar je u padu od 6% u odnosu na evro i oko 3% u odnosu na britansku funtu od početka godine.

Nakon snažne 2024. godine, dolar je dosigao dvogodišnji maksimum 2. januara, što je navelo Adama Batona (Adam Button), glavnog valutnog analitičara kompanije ForexLive iz Toronta (Toronto), da za Rojters (Reuters) izjavi: “Dolar je jedina igra u gradu dok se zaista ne desi ozbiljan potres u američkoj ekonomiji.”

U 24 sata nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio carine povodom “Dana oslobođenja”, DXY indeks je zablježio pad od 2,2%, da bi se do petka u podne oporavio za pola procentnog poena.

Uobičajeno je da carine ojačaju američki dolar, ali se to ovaj put nije desilo.

„Vjerovatno je iznenađenje za administraciju što je dolar oslabio, a ne ojačao nakon najava o carinama,“ rekao je Kris Tarner (Chris Turner), globalni šef tržišta u holandskoj multinacionalnoj banci ING, za Forbs.

„Jedna od glavnih tema posljednjih godina bila je ta priča o američkoj izuzetnosti — ideja da će dolar jačati ako su rast i kamatne stope bolji,“ dodao je Tarner, uz napomenu da su američke akcije u četvrtak pale više nego evropske.

„Ako imate američke turiste koji planiraju putovanja u Evropu, rekao bih da to urade što prije,“ kazao je Tarner. „Postoji rizik da dolar još više oslabi ovog ljeta, ali, naravno, sve je još vrlo neizvjesno.“

Hoće li slabiji dolar privući više turista u SAD? Uobičajeno je da slabiji dolar privuke više međunarodnih putnika — nešto što bi turistička industrija SAD rado dočekala.

Ali Trampove carine i oštra retorika, kao i naslovi u medijima o međunarodnim putnicima koji su zadržani od strane američke imigracije, „nakupljaju se kao ozbiljne prepreke za turističku industriju SAD,“ rekao je za Forbs Adam Saks (Adam Sacks), predsjednik kompanije Tourism Economics, nezavisnog ogranka Oxford Economics koji prati turističke statistike.

U četvrtak je njegova organizacija snimila prognozu dolaznog turizma u SAD za 2025. godinu – s predviđenog porasta od 9% na pad od 9%, što je ukupna promjena od 18% „s rizicima koji su i dalje pretežno negativni.“

Revidirana prognoza Tourism Economics predviđa pad potrošnje međunarodnih posjetilaca u SAD-u od 5%, što znači gubitak od 9 milijardi dolara samo ove godine.

Nastavi čitati

Svijet

ŽESTOK ODGOVOR EVROPE! Imaju i moćni instrument – “nuklearnu opciju” KOJA NIKADA NIJE KORIŠTENA?

Američki predsednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat celoj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u sredu, 9. aprila.

Evropska komisija će sledeće nedelje doneti protivmere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminijuma i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na recipročne carine od 20 odsto za veliki broj proizvoda uslediti nakon analiza i konsultacija sa državama članicama. Od 12. marta na snazi je odluka o 25-postotnim carinama na uvoz aluminijuma i čelika u Sjedinjene Države iz celog sveta, a od 3. aprila takođe 25 odsto na sve automobile i delove automobila koji se ne proizvode u SAD-u.

Američki predsednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat celoj planeti i najavio recipročne carine, minimalno 10 odsto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u sredu, 9. aprila. Evropskoj uniji je odredio carine od 20 odsto, Kini 34 odsto. I dalje ostaje nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su deo taktike za dobijanje ustupaka. Tramp je rekao da će mu carine dati „veliku moć u pregovorima”.

Do sredine prošle nedelje Komisija se konsultovala sa državama članicama o protivmerama na američke carine na čelik i aluminijum i odluka bi trebalo da bude doneta u sredu i stupi na snagu 15. aprila. Odluka se donosi na predlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može doneti odluku ako se tome ne usprotivi kvalifikovana većina (55 odsto država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalifikovane većine ni za ni protiv predloga, Komisija može samostalno doneti odluku. Komisija je najavila razmeran odgovor u visini do 26 milijardi evra, što odgovara ekonomskom obimu američkih carina.

Što se tiče protivmera na američke carine na automobile i automobilske delove te na recipročne carine od 20 odsto, Komisija ističe da neće žuriti, već da želi sve podrobno analizirati. Komisija svoj pristup temelji na tri elementa: pregovorima, protivmerama i diversifikaciji trgovine. Želi pokušati kroz pregovore pronaći rešenje za neopravdane i štetne carine, pri čemu veliki adut vidi u snazi svog unutrašnjeg tržišta. Ne bude li moguće to rešiti kroz pregovore, uslediće protivmere.

„Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Evropske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postupno, i pre svega jedinstveno, dok budemo kalibrisali svoj odgovor. Nećemo pucati na prvu, želimo pregovorima dati sve šanse da uspeju i da pronađu pošten dogovor, na dobrobit obe strane”, izjavio je komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.

Nastavi čitati

Svijet

“GORI U FRANCUSKOJ”! Tri velika mitinga danas u Parizu, MARIN LE PEN NAJAVILA GOVOR

Danas se u Parizu održavaju tri velika mitinga, svaki sa različitim političkim ciljevima.

Stranka Preporod, čiji je predstavnik bivši premijer Gabrijel Atal, organizuje miting u Filmskom gradu u Sen-San-Deniju. Okupljanje je planirano još u februaru i ima za cilj da okupi stranačke aktiviste i podrži vrijednosti Republike.

Očekuje se da će Atal iznijeti stav o budućim predsjedničkim izborima i mogućoj kandidaturi, kao i da će komentarisati presudu Marin Le Pen.
Stranka Nacionalno okupljanje (RN) održava miting u 7. arondismanu u 15 sati, kao odgovor na nedavnu osuđujuću presudu protiv liderke stranke Marin Le Pen. Njoj je izrečena kazna od četiri godine zatvora i zabrana bavljenja politikom na pet godina. RN protestuje protiv presude, nazivajući je „tiranijom sudija“, a Le Pen će održati govor i najavljuje da će njena poruka sa skupa biti „mirna i demokratska“.

Omladinske organizacije, uz podršku levičarske stranke Nepokorena Francuska i Zelenih, organizuju skup na Trgu republike u 13 sati kao protest protiv ekstremne desnice. Socijalistička partija nije prihvatila poziv da im se pridruži.

Ovi mitinzi ukazuju na sve veće političke tenzije u Francuskoj, posebno u svjetlu sudske presude protiv Marin Le Pen i u kontekstu predstojećih izbora.

Premijer Fransoa Bairu pozvao je da se suparnički mitinzi održe u duhu „smirenosti, međusobnog poštovanja i odgovornosti“ kako bi se izbjegli sukobi.

List Ouest-France je ocenio da će demonstracije predstavljati „bitku slika“. „Gotovo bismo mogli pomisliti da smo usred izborne kampanje“, navodi se u tekstu.

Stranka Nacionalno okupljanje (RN) pozvala je na „mirnu narodnu mobilizaciju“ nakon što je Marin Le Pen prošlog ponedeljka proglašena krivom za proneveru sredstava Evropskog parlamenta kroz veliku aferu sa lažnim zaposlenjima. Nakon desetogodišnje istrage, prošle jeseni je održano devetonedeljno suđenje, a trojica sudija su donijela presudu posle tromjesečnog vijećanja.

Le Pen i još osam poslanika RN u Evropskom parlamentu, koji su svi negirali optužbe i uložili žalbe, proglašeni su krivima da su učestvovali u organizovanom „sistemu“ pronevere između 2004. i 2016. godine. Sredstva Evropske unije, namenjena za plate parlamentarnih asistenata, korišćena su za plaćanje partijskih radnika u Francuskoj. Sud je zaključio da je Le Pen bila „u središtu“ tog sistema i da je direktno organizovala osam fiktivnih ugovora i pokrenula širu šemu sa lažnim radnim mjestima.

Nastavi čitati

Aktuelno