Connect with us

Društvo

UMJESTO NEPRIJATNOSTI NA CARINI! Provjerite šta se SMIJE NOSITI preko granice

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima…

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja…

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Društvo

“Nijedna životinja neće biti povrijeđena” Potraga za krdom jelena koji UNIŠTAVAJU USJEVE na području Pala

FOTO: _GOROPRO_/INSTAGRAM/SCREENSHOT

Interventni tim Republike Srpske za zbrinjavanje velikih zvijeri tragaće sutra i u utorak, 8. jula, za manjim krdom jelena na području opštine Pale, koji već neko vrijeme uništavaju usjeve i vegetaciju u privatnim dvorištima i javnim površinama.
Cilj Interventnog toma je da jelene uspava i transportuje na sigurnu lokaciju u prirodu, gdje će se pridružiti ostaloj divljači, saopšteno je iz Opštinske uprave.

– Stanovništvo nema razloga za paniku i nijedna životinja neće biti povrijeđena – navedeno je u saopštenju.
Građanima je upućen apel da ako primjete jelene to prijave na broj telefona 065/510-322.
Srpska info

Nastavi čitati

Društvo

VRELO LJETO NAGLO STALO Kiša i grmljavina ruše temperaturu u BiH, srijeda najhladniji dan!

Hladni front koji će donijeti kišu i značajan pad temperature stigao je na Balkan. U popodnevnim časovima u BiH se očekuje početak padavina koje će temperaturu spustiti za čak 10 stepeni.

Padavine počinju danas i trajaće narednih nekoliko dana. Maksimalnih 30 koliko se očekuje u ponedjeljak, zamijeniće 20 stepeni u srijedu.

Kiša će aktivirati i alarme sutra. Zbog grmljavine i veće količine kiše koja će pasti aktivni su narandžasti meteoalarmi. Sutra će maksimalna temperatura iznositi 26, a minimalna 15.

Najhladnije će biti u srijedu. Minimalna će iznositi 13 stepeni i tako će ostati skoro čitavu sedmicu, dok će maksimalna biti tek 20 stepeni.

Padavine bi trebalo da prestanu u petak kada dolazi do postepenog rasta temperature. Rast bi mogao tek sljedeće sedmice da dosegne vrhunce kada će temperatura preći 30 stepeni, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Društvo

SIPA IGNORIŠE ZABRANU! Uprkos zakonima Republike Srpske, akcije se nastavljaju širom Banjaluke!

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) objavila je Prednacrt programa rada za 2026. godinu, iz kojeg se može zaključiti da oni nastavljaju sa svim svojim aktivnosima u Republici Srpskoj, pa su nabrojani i zadaci svih regionalnih kancelarija, uključujući i onu koja se nalazi u banjalučkom naselju Rebrovac.

Iako je Narodna skupština Republike Srpske, još u februaru, usvojila četiri zakona po hitnom postupku, kojima se, između ostalog, zabranjuje i djelovanje SIPA na području Srpske, akcije ove agencije, kojima smo svjedočili u proteklim mjesecima, ukazuju na to da su ta zakonska rješenja zapravo samo mrtvo slovo na papiru.

U prilog tome govori i upravo objavljeni Prednacrt programa rada Državne agencije za istrage i zaštitu za 2026. godinu, gdje se nijednom riječju ne spominje da će SIPA redukovati svoje aktivnosti u Srpskoj.

Štaviše, u ovom dokumentu, koji je u procesu konsultacija, navodi se da će aktivnosti biti rađene po naredbama i zahtjevima Tužilaštva BiH i Suda BiH, čije je djelovanje u Republici Srpskoj takođe “zabranila” Narodna skupština Republike Srpske.

Za narednu godinu u planu je, kako je, između ostalog, istaknuto, “sprovođenje zakonom propisanih aktivnosti, u skladu sa naredbama i zahtjevima Tužilaštva BiH i Suda BiH, na otkrivanju krivičnih djela organizovanog kriminala, kriminala u vezi sa trgovinom ljudima, opojnim drogama i ostalim krivičnim djelima”.

Nosilac tih aktivnosti, navedeno je, biće Kriminalističko-istražno odjeljenje, odnosno regionalne kancelarije Banjaluka, Mostar, Sarajevo i Tuzla.

Jedan od ciljeva SIPA za narednu godinu je i povećati broj i kvalitet prikupljenih informacija i obavještajnih podataka, za šta će biti zadužene brojne organizacione jedinice ove agencije, uključujući i sve četiri regionalne kancelarije, gdje spada i ona u Banjaluci.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, podsjeća da se i raniji zakoni, koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, ne poštuju niti sprovode te je naveo i primjer.

“Čini mi se da je sve počelo zakonom kojim je predviđeno formiranje agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske. Taj zakon je i usvojen, a onda je vladajuća stranka na kraju dobila rukovodeće mjesto u postojećoj agenciji na nivou BiH. Dakle, iako je taj zakon usvojen, agencija na nivou Republike Srpske nikad nije formirana”, rekao je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Sudeći prema njegovim riječima, mnogo toga govore i policijske akcije koje je SIPA izvodila širom Republike Srpske, a nakon usvajanja zakona kojim joj se zabranjuje djelovanje u Srpskoj.

“Očigledno je da pripadnici SIPA nisu spriječeni u tim akacijama. Štaviše, u tome su im pomagale institucije i agencije za sprovođenje zakona u Republici Srpskoj. Tako da je ovaj zakon samo mrtvo slovo na papiru”, naglasio je Ožegović.

Nije iznenađen ni Darko Babalj, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, koji ističe da je očekivano da će SIPA nastaviti aktivnosti u Srpskoj.

“Čemu onda služi zakon koji je usvojen? Služi u dnevnoj politici, u dizanju tenzija u BiH, jer nema se rješenja u Republici Srpskoj za pitanja privrede, školstva, zdravstva, odlaska stanovništva itd. Onda političari koji su na vlasti u zadnjih 20 godina izmišljaju teme da bi se bavili njima, umjesto stvarnim problemima”, kaže Babalj.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će SIPA i naredne godine raditi isto što i prethodnih.

“Ona radi danas, radila je juče i radiće i sutra. S tim da moram podvući da je Zakon o SIPA donijela vladajuća garnitura te da je prvi direktor SIPA bio Sredoje Nović”, naglašava Babalj u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno