Pravo izvorište krize je nepoštivanje Ustava BiH. Mi moramo poštivati Ustav. Ako to uspijemo, onda će krize biti i rjeđe i kratko će trajati. Neće biti ovakvog intenziteta i neće se stvarati zabrinutost ni unutar zemlje, a niti u našem okruženju.

Poručio je ovo u intervju za Fenu, Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH i predsjednik HDZ-a BiH.

Prema njegovim riječima, problem u BiH leži u želji da se ostvare politički ciljevi koji se nisu ostvarile u protekle dvije decenije.

Komentarišući aktuelnu političku situaciju u BiH, Čović je istakao da je teško definisati ko je vlast, a ko opozicija, jer na različitim nivoima vlasti postoje različite koalicije.

“S kim danas možete sjediti i nešto dogovarati a da to ima provedbu u praksi? Mi iz HDZ-a, pa i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju utjecaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta. To ide teško jer su neki stavovi zakovani i polako se zauzimaju pozicije pred Opće izbore 2026. godine”, rekao je Čović.

Kada je u pitanju hrvatska pozicija u BiH, Čović kaže da su tri ključna cilja – mir i stabilnost BiH, evroatlantske integracije i jednakopravnost tri naroda kroz poštovanje Ustava BiH.

“To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo. Međutim, mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, što god tko o tome kazao. To treba promijeniti. Hoćemo li za pet ili šest mjeseci doći u poziciju da možemo pričati o promjeni Ustava BiH, a time i provedbi presuda iz Strasbourga, volio bih da možemo. Mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna i zato tražimo da se izmijeni Izborni zakon u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH, jer za to imamo kapacitet”, istakao je lider HDZ BiH.

Kada je u pitanju uloga SAD-a i EU-a, očekuje drugačiji način njihovog angažovanja u BiH, pogotovo jer, kako je rekao, domaći političari često koriste strance kao alibi, prebacujući na njih odgovornost za donošenje odluka.

“Dogodilo nam se ono što smo zazivali prije par godina. Umorili su se od nas i mi nismo više tema ni za jednim stolom. Jedno su vrijeme ovdje imali jako izražen interes. Slali su dosta jake ljude koji su ovdje u biti predstavljali vlast. Kad bi oni kazali da usvojimo neki zakon, mi bismo to usvojili. Ne možemo tako funkcionirati”, poručio je Čović.

Naveo je da je HDZ jedini koji iskreno želi evropski put BiH.

“Jedini smo koji jasno i glasno govorimo da želimo ustavom definiranu BiH kao svoju domovinu. Mi baš nikome ne čuvamo leđa. To su najbolje mogli osjetiti kolege iz opozicije Republike Srpske kojima smo kazali: ‘Da bi mi nešto promijenili dajte vi pokažite dosljednost – da pratite europski put i da uvažavate jednakopravnost i jednakost tri konstitutivna naroda’. Ostavili smo neki rok koji još uvijek traje da završimo ova pitanja i da onda potpuno drugačije postavimo stvari”, poručio je Čović.

Naveo je i da su krajnje licemjerni i opasni pozivi da visoki predstavnik u BiH promijeni zakon kako bi se mogao imenovati novi ministar bezbjednosti BiH.

Danas obilježavamo 33 godine od stravičnog zločina nad srpskim civilima u Bradini, koji su počinili pripadnici muslimanskih snaga. Tog krvavog 25. maja 1992. godine na najbrutalniji način ubijeno je 48 srpskih civila, izvršeno je pet silovanja, dok je više stotina Srba odvedeno u logore, najviše u Čelebiće i Musalu, gdje su zlostavljani, mučeni i ubijeni, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Iks nalogu.

“Zločin u Bradini je samo jedan u nizu zločina nad Srbima koji je isplaniran, organizovan i izvršen, i za koji niko nije osuđen.

O ovom zločinu znala je sve i sutkinja Sena Uzunović, koja je tokom rata bila pomoćnik komandanta brigade tzv. Armije RBiH u Konjicu, a upravo je ta brigada pobila Srbe u Bradini.

Poslije je imenovana za sudiju u Sudu BiH i te muslimane koji su optuženi za zločin oslobodila. To govori o karakteru pravosuđa u BiH. Seno Uzunović, kako prođeš pored Bradine?!”, naveo je Dodik na Iksu.

Danas smo obilježili 22 godine od smrti generala Momira Talića, čovjeka koji je u najtežim vremenima stao uz svoj narod i branio slobodu, čast i pravo na postojanje. Njagova žrtva obavezuje nas da ne zaboravimo, ali i da ne odustanemo od borbe za ono što je naše.

Poručio je ovo gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP, Draško Stanivuković na današnjem događaju.

– Osjećao sam potrebu da baš sa ovog mjesta pošaljem tri jasne poruke, ne kao političar, već kao neko ko duboko vjeruje u Republiku Srpsku, identitet i budućnost svog naroda. Prva je da nema preglasavanja Srba u Sarajevu. Glas srpskog naroda mora biti ravnopravan i zaštićen. Podrška vetu nije politički hir, već dužnost, čuvar nacionalnog interesa i mira u Bosni i Hercegovini – poručio je Stanivuković.

Poručuje da je druga je da hapšenje i progoni naših predstavnika moraju ostati dio prošlosti.

– Sjećamo se vremena kada su se i na Vidovdan privodili oni koji su nas predstavljali. Nikad više! Ne smijemo dozvoliti da političke razlike unutar naroda postanu izgovor za ugrožavanje nacionalnog jedinstva. I treća, u vremenu kada se približava Svesrpski sabor, moramo pokazati zrelost. Uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve, podršku akademske zajednice i jedinstvo političkih predstavnika, vrijeme je da se definišu jasni nacionalni ciljevi i principi ispod kojih se ne smije ići. Sve ostalo mogu biti političke razlike, ali ne i razlog za narušavanje potrebnog srpskog jedinstva – poručio je Stanivuković.

Zaključuje da uspomena na generala Talića obavezuje nas da budemo dostojni njegove žrtve.

– Da čuvamo Republiku Srpsku, jedinstvo srpskog naroda i pravo na glas, na odbranu, na slobodu. Neka mu je vječna slava i hvala – poručio je Stanivuković u obraćanju.