U javnosti ponovo odjekuje tema droga i javnih funkcija, posebno nakon najave da će se 2026. godine učenici drugog i trećeg razreda srednjih škola u Republici Srpskoj testirati na prisustvo narkotika. Ova najava otvorila je pitanje da li su i oni koji donose odluke spremni da prođu kroz isti proces.

Tim povodom provjereno je koliko su narodni poslanici spremni na dobrovoljno testiranje, a najjasniji i najkonkretniji stav iznio je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Slaviša Marković.

Marković je poručio da testiranju moraju biti podvrgnuti svi nosioci javnih funkcija i da to treba da bude zakonski uslov za imenovanje na najviše pozicije u Republici Srpskoj:

„Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj.“

Naglasio je da upravo poslanici treba da budu prvi koji će dati primjer:

„Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju.“

Reakcije drugih poslanika

Iako je Markovićev stav najdirektniji, većina poslanika različitih stranaka poručila je da nema ništa protiv testiranja:

Nenad Stevandić poručio je da je spreman da bude testiran „kad god i ko god želi“.

Srđan Mazalica ističe da „nema nikakav problem“ sa testiranjem.

Dragan Galić kaže da bi „istog momenta pristao“.

Petko Rankić naglašava da „droge u Skupštini nema i nije je nikada bilo“.

Nebojša Vukanović podsjetio je da se već sam testirao na 10 vrsta droga i da bi to ponovio.

Radislav Dončić smatra da u parlamentu vjerovatno nema konzumenata, ali podržava obavezno testiranje.

Mirsad Duratović ističe da će se testirati „i mimo NSRS ako treba“.

Širi kontekst – slučaj „Đajić i droga u UKC-u“

Ova tema posebno se rasplamsala nakon slučaja „Đajić i droga u UKC RS“, kada se u javnosti pojavio snimak na kojem se ispred tadašnjeg direktora UKC-a iznosi kesa sa bijelom praškastom materijom. Taj slučaj otvorio je veliku raspravu o odgovornosti funkcionera i potrebi sistemskog testiranja svih nosilaca javnih funkcija.

Pored brojnih reakcija, poruka Slaviše Markovića iz Pokreta Sigurna Srpska ostaje najjasnija:

Testiranje na drogu mora postati obavezan uslov za sve koji žele da obavljaju javne funkcije – od narodnih poslanika do direktora javnih preduzeća.

Kako će javnost i institucije odgovoriti na ovaj prijedlog, ostaje da se vidi, ali je izvjesno da je tema ušla u fokus i da će biti jedna od ključnih u narednom periodu.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je reagovao na najavljene zakonske izmjene koje, kako tvrdi, direktno umanjuju finansijske i administrativne nadležnosti gradova i opština u Republici Srpskoj.

– Radi se o napadima na Banjaluku. Ovo je zakon koji treba da razvlasti Banjaluku i ostale gradove i opštine. Naš izvorni prihod su građevinske dozvole, a sada nam vlast i to oduzima – poručio je Stanivuković.

On ističe da najavljene izmjene znače da će Vlada RS preuzeti dio ključnih poslova i prihoda lokalnih zajednica, što bi, kako kaže, imalo ozbiljne posljedice po budžet i funkcionisanje grada.

– Koliko će prihoda, poslova i nadležnosti nama da uzme Vlada? Miniću i ostala ekipo, zašto radite protiv naroda Banjaluke? – upitao je Stanivuković, naglašavajući da će se protiv ovakvih rješenja boriti svim raspoloživim sredstvima.

Gradonačelnik dodaje da očekuje reakciju i podršku odbornika, ali i građana, jer se, kako kaže, radi o pitanju koje prevazilazi stranačke razlike i direktno utiče na život svih stanovnika najvećeg grada Srpske.

Radivoj Majstorović, predsjednik Savjeta za boračko–invalidsku zaštitu PDP-a i član Sigurne Srpske, poručio je da svaka podrška borcima i boračkim kategorijama mora biti sistemska, pravovremena i u skladu sa njihovim realnim potrebama – a ne dio političkih kampanja.

Majstorović je naglasio da PDP podržava sve mjere koje idu u korist boračkoj populaciji, ali smatra da dogovoreno povećanje sredstava za borački dodatak i invalidnine nije dovoljno:

– Povećanje mora biti značajnije i zaista odražavati potrebe ovih ljudi – poručio je on.

Takođe, iako podržava program zapošljavanja djece poginulih boraca, ističe da je ovo pitanje moralo biti riješeno mnogo ranije:

– Zar je tek sada utvrđeno da djeca poginulih boraca nisu zaposlena? Ovo je moralo biti urađeno prije dvadeset godina, a ne danas – poručio je Majstorović.

Istakao je da je godinama zanemarivano i pitanje stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida:

– Da li nadležni do sada nisu znali da ove porodice nemaju adekvatno stambeno rješenje? Ko je za to odgovoran? – upitao je on.

Majstorović je naglasio da je briga o boračkim kategorijama isključiva obaveza institucija Republike Srpske, a ne političkih partija i njihovih lidera:

– Ovim pitanjima moraju se baviti institucije, a ne SNSD i lično Milorad Dodik – poručio je.

Na kraju, dodao je da se s pravom postavlja pitanje da li je riječ o početku predizborne kampanje za izbore 2026. godine:

– Čini se da je boračka populacija ponovo stavljena u funkciju političke promocije – zaključio je Majstorović.