Connect with us

Društvo

UZGAJIVAČI OBESHRABRENI! Nova sjetva, stari strah

Uzgajivači duvana u Srpskoj potpuno su obeshrabreni na pragu novog proizvodnog ciklusa zbog problema koji se ponavljaju iz sezone u sezonu, prije svega konstantnog poskupljenja sirovina i energenata, te nedostatka radne snage.

Prošla godina je, kažu uzgajivači, bila puna izazova. Nepovoljni vremenski uslovi sa sušom i ekstremnim temperaturama lani su im stvorili značajne poteškoće u proizvodnji i zbog čega ove godine sa zebnjom ulaze u novu sjetvu, jer mnoge porodice, prvenstveno u Posavini i Semberiji, na ovaj način prehranjuju porodice ili dopunjavaju kućni budžet.

Direktor bijeljinskog preduzeća “Duvan”, koje se bavi organizovanjem proizvodnje, otkupom i preradom, Čedo Gotovčević istakao je za “Glas” da se proizvodnja duvana smanjuje iz godine u godinu.

– Visoki troškovi i nedostatak radne snage trenutno su naši najveći problemi. U Posavini ima oko 50 proizvođača koji angažuju radnu snagu isključivo iz FBiH – kazao je Gotovčević, dodajući da od kooperanata godišnje u prosjeku otkupljuju oko 200 tona duvana, od kojeg se prave cigarete u zemljama okruženja i Evropi.

Ove godine su, kaže, u Bugarsku uspjeli izvesti 30 odsto prošlogodišnjeg duvana.

– Nadamo se da ćemo i ostatak uskoro prodati kako bismo što prije oslobodili skladišta za novu robu, jer smo i ove godine ugovorili proizvodnju sa stotinjak kooperanata iz Semberije i Posavine na površini od dvije stotine hektara – rekao je Gotovčević.

Dodao je da potražnja za duvanom u inostranstvu ove godine opala u odnosu na prethodne dvije kada je bila dosta povoljnija cijena.

– Svake godine smo išli sa povećanjem otkupnih cijena. I ove godine ćemo, uprkos teškoj situaciji, otkupnu cijenu povećati za nekih deset odsto u odnosu na lani – kazao je Gotovčević.

Prema njegovoj računici, od kilograma duvana, čija će otkupna cijena za proizvođače koji se nalaze u sistemu PDV-a iznositi oko osam KM, može se napraviti oko 1.200 cigareta.

Jedan od proizvođača je i Dragan Jović iz Srednje Čađavice koji uzgaja duvan od 1976. godine. On naglašava da je ovo težak i mukotrpan posao i da su okolnosti pod kojim to rade sve nepovoljnije.

– Ove godine, kao i prethodne, zasijaću četiri hektara duvana, dok je to ranije bilo duplo više. Međutim, premije su manje, sada dobijamo nešto simbolično. Nadležni su nam lani obećali nešto više novca, međutim to još nismo dobili, a sada, u proljeće, subvencije su nam najpotrebnije – kazao je Jović, ističući da je sve ukućane uposlio koji zajedno sa njim rade u polju.

Luka Pavlović iz Obudovca, koji se proizvodnjom duvana bavi već dvije decenije, kaže da je ovih dana počeo sa postavljanjem plastenika za rasadu.

– U sezonu ulazimo sa puno neizvjesnosti. Dovoljno je reći da sa novom sjetvom krećemo, a preduzeće koje otkupljuje duvan od nas još nije prodalo ni robu od prošle godine – rekao je Pavlović.

Dodao je da će još ove godine zasijati dva i po hektara, dok će o proizvodnji duvana iduće godine dobro razmisliti.

– Problem je i radna snaga koju ne možemo naći ni kad bi nam trebalo za lijeka. Meni svaki dan treba deset radnika, a oni što bi radili traže nerealnu dnevnicu – istakao je on.

Firme
Luka Pavlović kazao je da uzgajivači proizvedeni duvan mogu predati jednom preduzeću.

– Ranije su bili i otkupljivači iz Orašja i Gradačca. Međutim, sve te firme su propale, tako da nam je ostao samo bijeljinski “Duvan” – rekao je Pavlović.
Glas

Related Topics:

Društvo

TUZLA UVODI PET NOVIH LINIJA KA EVROPI! Evo gdje će sve letjeti Wizzair

Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih vazdušnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prevoznik VizEr, piše Zamaaero.
Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za VizEr, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku.
Prema uslovima konkursa, VizEr se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska, prenosi Marx ba.

Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Aktuelno