Connect with us

Svijet

VAGNEROVCI PONOVO U IGRI! Stigli na lijevu obalu Dnjepra

Jurišni odredi “Vagnera” vraćaju se u specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini radi učešća u ruskoj ofanzivi – prenose ruski portali.
Tvrdi se, nezvanično, da je povratak uslijedio na inicijativu načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije generala armije Valerija Gerasimova, koji komanduje specijalnom operacijom.

Tvrdi se i da su “vagnerovci” već stigli na lijevu obalu Dnjepra u Hersonskoj oblasti i da će ratovati kao dobrovoljačko krilo Rosgvardije /Ruske garde/, kojom komanduje general Viktor Zolotov.

Oni će imati isti status i prava koja imaju dobrovoljci u sastavu formacija Ministarstva odbrane Rusije.

Ruski ratni izvještač sa ukrajinskih frontova Jurij Kotenok saopštio je da su odredi “vagnerovaca” raspoređeni po sektorima.

Andrej Pinčuk, vojni ekspert i prvi ministar državne bezbjednosti Donjecke Republike, objašnjava da je Rosgvardija za mnoge “vagnerovce” dobro rješenje.

“Biće ih dosta kod generala Zolotova, jer svi ne mogu, a i neće, opet u Afriku, dok je broj onih koji su instruktori u Bjelorusiji ograničen. U svakom slučaju, Vagner je Rusiji potreban za dalji tok specijalne operacije kao probojna ekstra-sila” – ističe Pinčuk.

Mediji postavljaju pitanje: Zašto su “vagnerovci” upućeni baš na hersonski front?

Bivši ruski vojni obavještajac Anatolij Matvijčuk dolazak “vagnerovaca” na hersonski front smatra – logičnim.

“Hersonski front je prilično opasan. Vagner sada dobija novu organizacionu strukturu. Moguće je da će u muzičari u početku štititi kritične dijelove fronta i mostove.

Neću da istrčavam naprijed, ali ubuduće će vjerovatno obavljati i aktivne ofanzivne funkcije. Specijalna operacija pati od nedostatka naše ofanzivnosti. Sa takvom strategijom biće teško ostvariti ciljeve operacije, pa su frontu zaista potrebni Vagnerovci – navod Matvijčuk.

On zaključuje da “Herson čeka oslobođenje, kao i Nikolajev i Odesa”.

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Aktuelno