Connect with us

Svijet

VANREDNO STANJE NA HAITIJU! Bande oslobodile skoro sve zatvorenike

Na Haitiju je proglašeno vanredno stanje u trajanju od 72 sata i uveden policijski čas, a vlada je najavila da će krenuti u potragu za ubicama, otmičarima i drugim nasilnim kriminalcima za koje vjeruje da su pobegli iz zatvora pošto su bande oslobodile skoro sve zatvorenike muškarce, javlja jutros (BBC).

Naoružane bande upale su u zatvor u glavnom gradu Haitija Port-o-Prensu i oslobodile brojne zatvorenike,

Većina od oko 4.000 muškaraca koji su bili u zatvoru u glavnom gradu je pobegla, rekao je lokalni novinar za BBC News.
Među zatvorenicima su bili članovi bande optuženi za ubistvo predsednika Žovenela Mojzea 2021. godine.

“Policiji je naređeno da upotrebi sva sredstva koja su joj na raspolaganju za sprovođenje policijskog časa i hapšenje svih prekršitelja”, izjavio je ministar finansija Patrik Boaver koji obavlja dužnost premijera.

Nasilje na Haitiju, najsiromašnijoj zemlji u Americi, eskaliralo je posljednjih godina, a bande koje žele da svrgnu privremenog predsjednika Arijela Anrija kontrolišu 80 odsto Port-o-Prensa.
Najnoviji talas nasilja počeo je u četvrtak, kada je predsjednik otputovao u Najrobi kako bi razgovarao o dolasku međunarodnih snaga bezbjednosti pod vođstvom Kenije.

Vođa bande Džimi Šerizije izjavio je da će voditi koordinisani napad kako bi uklonio Anrija, dodajući da je cilj napada da budu uhvaćeni šef policije Haitija i ministri i spriječen povratak Anrija.

“Svi mi, naoružane grupe u provincijskim gradovima i naoružane grupe u glavnom gradu, smo ujedinjeni”, rekao je bivši policajac za koga se smatra da stoji iza nekoliko masakara u glavnom gradu, prenosi BBC.

U talasu naoružanih napada četiri su policajca ubijena, a pet ih je ranjeno.

Francuska ambasada na Haitiju savjetovala je da se ne putuje u glavni grad i njegovu blizinu.

Policijski sindikat Haitija zatražio je od vojske pomoć u obezbjeđivanju zatvora, ali sjedište im je napadnuto u subotu kasno uveče.

Arnel Remi, advokat za ljudska prava čija neprofitna organizacija radi u zatvoru, objavio je na X-u da je manje od 100 od gotovo 4.000 zatvorenika ostalo iza rešetaka.

“Ja sam jedini ostao u ćeliji”, rekao je neidentifikovani zatvorenik za Rojters.

Od ubistva predsjednika Mojzea 2021. godine na Haitiju je nasilje u porastu.

Još nije izabran njegov nasljednik, a izbori nisu održani od 2016. godine.

Prema političkom dogovoru, trebalo je da izbori budu održani, a Anri je trebalo da se povuče sa dužnosti do 7. februara, ali to se nije dogodilo.

UN su u januaru saopštile da su prošle godine više od 8.400 ljudi bili žrtve nasilja bandi na Haitiju, uključujući ubistva, povrede i otmice, što je dvostruko više od broja zabilježenog 2022. godine.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno