Connect with us

Svijet

VAŠINGTON I MOSKVA DIŽU ULOG! Više nema nazad, najveće sile svijeta gomilaju najsmrtonosniji arsenal!

Svijet se ponovo okreće nuklearnom odvraćanju, dok najveće sile ubrzano modernizuju svoje arsenale.

Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje proširilo je vojne kapacitete tokom 2025. godine, a sa rastućim naoružavanjem rastu i rizici, upozorava Stokholmski institut za istraživanje mira SIPRI.

Koliko je velika opasnost od nove trke u naoružanju?

Naoružavanje je za mnoge zemlje postalo pitanje najvišeg prioriteta, uključujući i nuklearno oružje.

Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI, svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje modernizovalo je i proširilo svoje arsenale tokom 2025.

Pored novih nuklearnih bojevih glava, uvedeni su i dodatni sistemi za njihovo lansiranje, koji mogu nositi kako konvencionalne tako i nuklearne bojeve glave. Među njima su i rakete i krstareći projektili.

U svom godišnjem izvještaju za 2026. istraživači mira ukazuju na opšti trend: sve više država ponovo se oslanja na nuklearno oružje u svrhu nacionalne obrane.

Titi Erasto, istražiteljka u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje, ilustruje to primjerom Finske i Švedske.

Njihova politika prema nuklearnom oružju drastično se promijenila nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine i pristupanja NATO-u.

“Te države, koje su istorijski bile poznate kao vojno neutralne zagovornice nuklearnog razoružanja, sada aktivno učestvuju u nuklearnoj politici NATO-a, na primjer kroz učešće u vježbama koje simuliraju upotrebu nuklearnog oružja”, objašnjava Erasto za Dojče vele.

Prema istraživanjima SIPRI-ja, tokom 2025. u svijetu je bilo gotovo 12.200 nuklearnih bojevih glava.

“Iako je njihov broj neznatno manji nego prethodne godine, to nije pokazatelj razoružanja. Trenutno se više zastarjelih bojevih glava povlači iz upotrebe nego što se uvode nove. Međutim, očekuje se da će se taj trend u nadolazećim godinama preokrenuti, jer se tempo demontaže usporava, dok se raspoređivanje novog nuklearnog oružja ubrzava”, navode istražioci.

Kontrolom do manjeg rizika
Dok je bivši američki predsjednik Barak Obama 2009. bio slavljen zbog svoje vizije svijeta bez nuklearnog oružja, razvoj događaja danas ide u posve suprotnom smjeru.

U februaru je istekao posljednji preostali međunarodni sporazum koji je ograničavao broj nuklearnih bojevih glava – sporazum “Novi START” između SAD i Rusije.

“Sve je više znakova da države koje posjeduju nuklearno oružje zanemaruju ili čak potpuno napuštaju svoje obaveze u vezi sa razoružanjem i umjesto toga demonstriraju svoju nuklearnu moć”, naglašava Hans M. Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje i u Federaciji američkih naučnika (FAS).

Dodaje da “oslanjanjem na nuklearna rješenja, države stvaraju nove rizike i podstiču dinamiku trke u naoružanju”.

Prema podacima SIPRI-ja, ukupno devet država posjeduje nuklearno oružje: pored SAD i Rusije, to su Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael, koji službeno nikada nije potvrdio da posjeduje nuklearno oružje.

Podaci SIPRI-ja pokazuju da Rusija i SAD zajedno raspolažu sa oko 83 odsto svih operativnih nuklearnih bojevih glava.

Između ostalog, Sjeverna Koreja nastavlja razvijati svoje nuklearne kapacitete.

Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja već bi mogla imati oko 60 gotovih bojevih glava, a posjeduje dovoljno materijala za proizvodnju još najmanje 30.

Tokom 2025. režim u Pjongjangu predstavio je i testirao nove raketne sisteme, uključujući interkontinentalnu raketu Hwasong-20 na kruto gorivo.

Silosi u Kini za nuklearne rakete
Kina svoje nuklearne snage jača brže od bilo koje druge zemlje. Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja trenutno raspolaže sa oko 620 nuklearnih bojevih glava, dok ih je prethodne godine imala oko 600.

Na vojnoj paradi u septembru 2025. kineska vojska prvi put je predstavila kompletnu nuklearnu trijadu – odnosno nuklearno oružje koje se može lansirati sa kopna, mora i iz vazduha.

“Zavisno o tome kako Kina bude oblikovala strukturu svojih oružanih snaga, do kraja ove decenije mogla bi potencijalno raspolagati sa najmanje isto toliko interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) koliko imaju Rusija ili SAD”, navodi se u godišnjem izvještaju SIPRI-ja.

Broj kineskih nuklearnih bojevih glava i dalje je znatno manji od broja kojim raspolažu Rusija i SAD. Poruka Kine je da želi na uvjerljiv način odvratiti druge države od mogućeg nuklearnog napada.

Nuklearni “kišobran” u Evropi?
U zapadnoj Evropi samo Velika Britanija i Francuska posjeduju nuklearno oružje. Francuska raspolaže sa 290 nuklearnih bojevih glava koje se mogu lansirati sa nuklearnih podmornica ili iz borbenih aviona rafala. Francuska vlada kontinuirano razvija svoje nuklearne snage i nudi drugim evropskim zemljama mogućnost da imaju koristi od tog nuklearnog zaštitnog kišobrana, prenosi Deutsche Welle.

NATO ovu zajednički organizovanu strategiju odvraćanja uz pomoć američkog nuklearnog oružja naziva “nuklearnim učestvovanjem”.

​Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO, u okviru nastojanja da ojačaju bezbjednosne garancije saveznicima u Evropi, prenio je nedavno “Financial Times” (FT).

Američki zvaničnici pokazali su spremnost da razmotre proširenje postojećeg sistema nuklearnog dijeljenja, koji trenutno obuhvata šest evropskih država u kojima su stacionirani avioni sposobni za nošenje nuklearnog naoružanja, rekle su za FT tri osobe upoznate s tim razgovorima.

Međutim, pošto američki predsjednik Donald Tramp stalno dovodi u pitanje predanost SAD NATO-u, njemačka vlada nedavno je pokrenula dodatne razgovore sa Francuskom o mogućnostima bliže saradnje na području nuklearnog odvraćanja.

Da podsjetimo, dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

Naime, Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

Related Topics:

Svijet

Izrael upozorio Ameriku da Iran sprema ATENTAT NA DONALDA TRAMPA

Izraelske obavještajne službe dostavile su Vašingtonu nove povjerljive podatke koji ukazuju na to da Teheran planira atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa.

Izraelske obavještajne službe dostavile su Sjedinjenim Američkim Državama povjerljive informacije koje, prema navodima američkih medija, jasno ukazuju na to da Teheran priprema atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa.

Kako piše The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore iz bezbjednosnih krugova koji su detaljno upoznati sa ovim slučajem, Izrael je američkim vlastima predao svježe obavještajne podatke o navodnom operativnom planu Irana. Krajnji cilj tog plana je likvidacija aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Ove informacije dolaze u trenutku kada su bezbjednosne mjere oko Donalda Trampa već podignute na najviši nivo, a američke državne institucije ih, prema pisanju lista, tretiraju sa najvećom mogućom ozbiljnošću.

Izraelska ambasada u Vašingtonu odbila je da komentariše navode o obavještajnim podacima koje je proslijedila američkim vlastima. Sa druge strane, stalna misija Irana pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Njujorku takođe nije odgovorila na zahtjeve medija za komentar.

Bezbjednosni analitičari otvoreno upozoravaju da bi eventualna potvrda ovih informacija mogla katastrofalno pogoršati odnose između dvije države.

Tramp se na ove opasne prijetnje lično osvrnuo tokom svog boravka u Ankari, gdje je učestvovao na samitu NATO-a.

„Ja sam na svakoj pojedinačnoj iranskoj listi za likvidaciju. Do sada sam imao malo sreće, ali iskreno, nije me briga“, poručio je Tramp u svom prepoznatljivom stilu.

Vanredne mjere i misterija oko aviona Air Force One

Nakon ove izjave, veliku pažnju javnosti privukla je i iznenadna odluka da američki predsjednik iz Ankare otputuje starijim modelom predsjedničkog aviona Air Force One. Istovremeno, potpuno novi i moderniji avion, kojim obično leti, ostao je parkiran u britanskoj vojnoj bazi.

Pojedini američki mediji prenose da su upravo opravdani bezbjednosni razlozi i direktne prijetnje imale ključnu ulogu u ovoj nesvakidašnjoj odluci, iako za to još uvijek nema zvanične potvrde iz Bijele kuće.

Nastavi čitati

Svijet

ODLOŽENA NOVA PRAVILA ZA ULAZAK U EU: Putnici iz BiH još ne moraju plaćati dozvolu

Putnici iz BiH i drugih zemalja koji bez vize putuju u Evropsku uniju još neko vrijeme neće morati da pribavljaju elektronsko odobrenje za putovanje.

Iako je početak primjene sistema ETIAS bio planiran nakon uvođenja novog režima graničnih kontrola, Evropska unija je prinuđena da odloži njegovo pokretanje zbog tehničkih problema i velikih gužvi koje su nastale poslije uvođenja sistema za evidenciju ulazaka i izlazaka (EES).

Uvođenje sistema ETIAS, koji će biti obavezan za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s Evropskom unijom, odloženo je za narednu godinu, prenosi „Fajnenšel tajms”. Razlog su tehničke poteškoće u funkcionisanju sistema EES i problemi koji su se pojavili nakon njegovog uvođenja na spoljnim granicama Unije.

– Logično je što se odlaže uvođenje ETIAS-a, jer ni sistem EES još ne funkcioniše onako kako je planirano. I dalje postoji dosta konfuzije oko njegove primene. Aerodromi su već zatražili da se mogućnost privremene suspenzije biometrijskih provjera zadrži i nakon završetka ljetne sezone, posebno za zemlje u kojima turistička sezona traje duže. Ne očekujem da će tu biti problema, jer nije riječ o obustavljanju cijelog sistema, već o mogućnosti da se on privremeno prilagodi kada nastanu velike gužve – kaže direktor Jute Aleksandar Seničić.

Dodaje da je, prema podacima koji su predstavljeni, od oko 1.500 graničnih prelaza u Evropskoj uniji probleme imalo svega dvadesetak, zbog čega se sada insistira na većoj fleksibilnosti u primjeni pravila.

Ne govori se o ukidanju ili suspenziji sistema EES, već o tome da se državama omogući da u vanrednim situacijama, kada su gužve prevelike, prilagode način njegove primjene. Evropska komisija je, čini se, razumjela te argumente i siguran sam da neće biti problema da se dozvoli povremena suspenzija novih pravila – ističe Seničić.

Inače, kada bude počeo da se primjenjuje, ETIAS će obuhvatiti oko 1,4 milijarde putnika iz više od 60 država, među kojima je i Srbija. Svi putnici će prije polaska morati elektronski da zatraže odobrenje za putovanje, prođu bezbjednosne provjere i plate taksu od 20 evra.

Odlaganje je uslijedilo nakon što je primjena sistema EES, koji podrazumijeva elektronsku registraciju putnika, uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje prilikom ulaska u EU, dovela do dugih zadržavanja na brojnim graničnim prelazima i aerodromima. Zbog toga su avio-kompanije već upozorile da bi ljetnu turističku sezonu mogli da obilježe dodatni poremećaji i kašnjenja.

Prema navodima „Fajnenšel tajmsa”, agencija EU-LISA, koja je zadužena za razvoj i primjenu oba sistema, ocijenila je da ETIAS neće biti spreman za pokretanje do kraja godine. Upravni odbor agencije već je razmatrao mogućnost odlaganja, a novi rokovi trebalo bi ponovo da budu tema razgovora u septembru.

Evropska komisija formalno donosi odluku o datumu početka primjene ETIAS-a, ali tek nakon što EU-LISA uspješno završi sva testiranja sistema. Izvori lista navode da i dalje postoje određeni informatički problemi i da je prioritet da se najprije stabilizuje rad sistema EES, kako bi se izbjegle još veće gužve na granicama.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Bruner smatra da za zastoje nisu odgovorni samo novi digitalni sistemi, već i nedovoljan broj službenika i neadekvatna infrastruktura na pojedinim graničnim prelazima.

U Evropskoj komisiji ističu da pripreme za ETIAS nisu obustavljene, ali priznaju da je kod ovako složenih informacionih sistema potrebno ispuniti sve tehničke uslove prije početka primene. Iako pojedini evropski zvaničnici očekuju da će odlaganje biti kratkotrajno, drugi smatraju da je uvođenje sistema do kraja ove godine bilo nerealno, piše Politika.

Nastavi čitati

Svijet

AFRIKA GRADI ZELENI ZID DUG 8.000 KM! Stvoriće 10 miliona radnih mjesta (VIDEO)

Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.

Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi.

Borba protiv širenja Sahare

Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano širenje dezertifikacije u području Sahela.

Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu Afrike.

Prvobitni plan predviđao je stvaranje zelenog pojasa širokog oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom kontinenta.

Međutim, naučna istraživanja pokazala su da bi mnogo efikasniji bio drugačiji pristup, pa je projekat prerastao u veliku inicijativu obnove prirode.

Danas se, umjesto jednog pojasa drveća, obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu sa lokalnim klimatskim i prirodnim uslovima.

Milionima ljudi prijete glad i siromaštvo

Stanovnici Sahela decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena.

Milioni ljudi na ovom području žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako zemljište postaje sve siromašnije, a padavine sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.

Veliki zeleni zid zato nije samo ekološki, već i razvojni projekat čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Veliki zeleni zid jedan je od najvećih svjetskih projekata obnove prirode.

Plan je da do kraja ove decenije bude:

  • obnovljeno 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno veličine Egipta;
  • iz atmosfere uklonjeno oko 250 miliona tona ugljen-dioksida;
  • otvoreno 10 miliona radnih mjesta u okviru zelene ekonomije;
  • poboljšani uslovi života i bezbjednost snabdijevanja hranom za milione stanovnika Sahela.

U projektu učestvuje više od 20 država

Veliki zeleni zid danas okuplja više od dvadeset afričkih država, uz podršku međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih fondova koji finansiraju projekte zaštite životne sredine.

Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ovaj projekat već se smatra jednim od najznačajnijih primjera kako se obnovom prirode može istovremeno odgovoriti na klimatske promjene, smanjiti siromaštvo i stvoriti održiviji uslovi za život miliona ljudi, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno