Connect with us

Svijet

VAŠINGTON I MOSKVA DIŽU ULOG! Više nema nazad, najveće sile svijeta gomilaju najsmrtonosniji arsenal!

Svijet se ponovo okreće nuklearnom odvraćanju, dok najveće sile ubrzano modernizuju svoje arsenale.

Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje proširilo je vojne kapacitete tokom 2025. godine, a sa rastućim naoružavanjem rastu i rizici, upozorava Stokholmski institut za istraživanje mira SIPRI.

Koliko je velika opasnost od nove trke u naoružanju?

Naoružavanje je za mnoge zemlje postalo pitanje najvišeg prioriteta, uključujući i nuklearno oružje.

Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI, svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje modernizovalo je i proširilo svoje arsenale tokom 2025.

Pored novih nuklearnih bojevih glava, uvedeni su i dodatni sistemi za njihovo lansiranje, koji mogu nositi kako konvencionalne tako i nuklearne bojeve glave. Među njima su i rakete i krstareći projektili.

U svom godišnjem izvještaju za 2026. istraživači mira ukazuju na opšti trend: sve više država ponovo se oslanja na nuklearno oružje u svrhu nacionalne obrane.

Titi Erasto, istražiteljka u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje, ilustruje to primjerom Finske i Švedske.

Njihova politika prema nuklearnom oružju drastično se promijenila nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine i pristupanja NATO-u.

“Te države, koje su istorijski bile poznate kao vojno neutralne zagovornice nuklearnog razoružanja, sada aktivno učestvuju u nuklearnoj politici NATO-a, na primjer kroz učešće u vježbama koje simuliraju upotrebu nuklearnog oružja”, objašnjava Erasto za Dojče vele.

Prema istraživanjima SIPRI-ja, tokom 2025. u svijetu je bilo gotovo 12.200 nuklearnih bojevih glava.

“Iako je njihov broj neznatno manji nego prethodne godine, to nije pokazatelj razoružanja. Trenutno se više zastarjelih bojevih glava povlači iz upotrebe nego što se uvode nove. Međutim, očekuje se da će se taj trend u nadolazećim godinama preokrenuti, jer se tempo demontaže usporava, dok se raspoređivanje novog nuklearnog oružja ubrzava”, navode istražioci.

Kontrolom do manjeg rizika
Dok je bivši američki predsjednik Barak Obama 2009. bio slavljen zbog svoje vizije svijeta bez nuklearnog oružja, razvoj događaja danas ide u posve suprotnom smjeru.

U februaru je istekao posljednji preostali međunarodni sporazum koji je ograničavao broj nuklearnih bojevih glava – sporazum “Novi START” između SAD i Rusije.

“Sve je više znakova da države koje posjeduju nuklearno oružje zanemaruju ili čak potpuno napuštaju svoje obaveze u vezi sa razoružanjem i umjesto toga demonstriraju svoju nuklearnu moć”, naglašava Hans M. Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje i u Federaciji američkih naučnika (FAS).

Dodaje da “oslanjanjem na nuklearna rješenja, države stvaraju nove rizike i podstiču dinamiku trke u naoružanju”.

Prema podacima SIPRI-ja, ukupno devet država posjeduje nuklearno oružje: pored SAD i Rusije, to su Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael, koji službeno nikada nije potvrdio da posjeduje nuklearno oružje.

Podaci SIPRI-ja pokazuju da Rusija i SAD zajedno raspolažu sa oko 83 odsto svih operativnih nuklearnih bojevih glava.

Između ostalog, Sjeverna Koreja nastavlja razvijati svoje nuklearne kapacitete.

Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja već bi mogla imati oko 60 gotovih bojevih glava, a posjeduje dovoljno materijala za proizvodnju još najmanje 30.

Tokom 2025. režim u Pjongjangu predstavio je i testirao nove raketne sisteme, uključujući interkontinentalnu raketu Hwasong-20 na kruto gorivo.

Silosi u Kini za nuklearne rakete
Kina svoje nuklearne snage jača brže od bilo koje druge zemlje. Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja trenutno raspolaže sa oko 620 nuklearnih bojevih glava, dok ih je prethodne godine imala oko 600.

Na vojnoj paradi u septembru 2025. kineska vojska prvi put je predstavila kompletnu nuklearnu trijadu – odnosno nuklearno oružje koje se može lansirati sa kopna, mora i iz vazduha.

“Zavisno o tome kako Kina bude oblikovala strukturu svojih oružanih snaga, do kraja ove decenije mogla bi potencijalno raspolagati sa najmanje isto toliko interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) koliko imaju Rusija ili SAD”, navodi se u godišnjem izvještaju SIPRI-ja.

Broj kineskih nuklearnih bojevih glava i dalje je znatno manji od broja kojim raspolažu Rusija i SAD. Poruka Kine je da želi na uvjerljiv način odvratiti druge države od mogućeg nuklearnog napada.

Nuklearni “kišobran” u Evropi?
U zapadnoj Evropi samo Velika Britanija i Francuska posjeduju nuklearno oružje. Francuska raspolaže sa 290 nuklearnih bojevih glava koje se mogu lansirati sa nuklearnih podmornica ili iz borbenih aviona rafala. Francuska vlada kontinuirano razvija svoje nuklearne snage i nudi drugim evropskim zemljama mogućnost da imaju koristi od tog nuklearnog zaštitnog kišobrana, prenosi Deutsche Welle.

NATO ovu zajednički organizovanu strategiju odvraćanja uz pomoć američkog nuklearnog oružja naziva “nuklearnim učestvovanjem”.

​Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO, u okviru nastojanja da ojačaju bezbjednosne garancije saveznicima u Evropi, prenio je nedavno “Financial Times” (FT).

Američki zvaničnici pokazali su spremnost da razmotre proširenje postojećeg sistema nuklearnog dijeljenja, koji trenutno obuhvata šest evropskih država u kojima su stacionirani avioni sposobni za nošenje nuklearnog naoružanja, rekle su za FT tri osobe upoznate s tim razgovorima.

Međutim, pošto američki predsjednik Donald Tramp stalno dovodi u pitanje predanost SAD NATO-u, njemačka vlada nedavno je pokrenula dodatne razgovore sa Francuskom o mogućnostima bliže saradnje na području nuklearnog odvraćanja.

Da podsjetimo, dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

Naime, Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

Related Topics:

Svijet

STROGA PRAVILA U AUSTRIJSKIM ŠKOLAMA! Učenicama zabranjeno nošenje hidžaba i burke!

Nova školska godina počela je u Austriji, a na snagu je stupio zakon kojim se djevojčicama mlađim od 14 godina zabranjuje nošenje hidžaba i burke u školama.

Zakon zabranjuje „tradicionalna muslimanska pokrivala za glavu“, poput hidžaba ili burke, u državnim i privatnim školama širom zemlje.

Ministarka za integraciju Klaudija Bauer, iz konzervativne Austrijske narodne partije (ÖVP), izjavila je da je marama „simbol ugnjetavanja i sredstvo kontrole djevojčica od najranijeg djetinjstva“. Međutim, kritičari tvrde da novi zakon podstiče antimuslimansko raspoloženje u zemlji i da bi mogao biti neustavan.

Zakon je uvela koalicija predvođena konzervativcima, koju čine tri stranke centra – ÖVP, Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ) i liberalni NEOS. Oni navode da zakon predstavlja „jasno opredjeljenje za rodnu ravnopravnost“ i da ima za cilj zaštitu prava mladih djevojčica.

Karla Amina Bagajati iz zvanične Islamske zajednice u Austriji (IGGÖ) rekla je za Bi-Bi-Si (BBC) da se organizacija „čvrsto protivi zabrani“.

„Smatramo da se njome neopravdano ograničava osnovno pravo na slobodu vjeroispovijesti i da nesrazmjerno pogađa muslimanske djevojčice. Umjesto da štiti djecu, zakon izdvaja jednu konkretnu vjersku praksu i rizikuje da isključi upravo onu djecu koju navodno želi da podrži“, rekla je ona.

IGGÖ je saopštio da će podržati pravne postupke djevojčica i njihovih porodica „koje smatraju da su njihova osnovna prava ugrožena“ i koje žele da svoje slučajeve iznesu pred Ustavni sud Austrije.

Sud je 2020. godine ukinuo prethodnu zabranu nošenja marama u osnovnim školama, ocijenivši da je ona bila u suprotnosti sa principom vjerske neutralnosti Austrije.

Od nastavnika se očekuje da sprovode novu zabranu ukoliko primijete da dijete nosi maramu, tako što će obaviti niz razgovora sa učenicom i njenim zakonskim starateljima.

U slučaju ponovljenih kršenja, biće obaviještene službe za zaštitu djece, a kao krajnja mjera starateljima bi mogla biti izrečena novčana kazna do 800 evra.

Pojedini nastavnici izrazili su zabrinutost zbog toga što će morati da sprovode zabranu.

Sigi Maurer iz stranke Zelenih optužila je ministra obrazovanja Kristofa Viderkera iz liberalnog NEOS-a da „stvara nove sukobe i prebacuje ih na nastavnike“.

Ona je rekla da su nastavnici „već pod ogromnim pritiskom“ i da Viderker želi da im, pored ostalih obaveza, „nametne ulogu policajaca“.

Opoziciona krajnje desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) smatra da trenutna zabrana nije dovoljno stroga. Ta stranka traži potpunu zabranu nošenja marama i pokrivala za lice u školama, kako za učenike, tako i za nastavnike.

Rikarda Berger iz FPÖ-a rekla je da „nema mjesta političkom islamu u Austriji, a pogotovo ne u našim školama“.

Austrijski kancelar Kristijan Štoker, lider ÖVP-a, nedavno je pozvao na zabranu političkog islama Ustavom, rekavši za austrijski javni servis ORF da „ne želi da živi u islamskoj državi“.

U Francuskoj je više od 20 godina na snazi zabrana nošenja svih upadljivih vjerskih obilježja, uključujući marame, turbane i jevrejske kapice, u školama.

Austrijski zakon razlikuje se od francuskog jer je posebno usmjeren na pokrivala za glavu koja nose muslimanke.

Austrija, kao i nekoliko drugih evropskih zemalja, među kojima su Francuska, Belgija i Danska, zabranjuje nošenje vela koji u potpunosti prekriva lice – nikaba ili burke – na javnim mjestima.

Bagajati je rekla da je IGGÖ zabrinut zbog „zabrinjavajućeg trenda širom Evrope, u kojem se složeni društveni izazovi svode na simbolične mjere usmjerene protiv manjinskih grupa“.

„Takvi pristupi mogu privući političku pažnju, ali rijetko rješavaju probleme koji su u njihovoj osnovi“, rekla je ona.

Nastavi čitati

Svijet

MERC U POTPUNOM ŠOKU! Nakon trijumfa AfD-a gubi tlo pod nogama i ne zna šta da radi!

Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je danas, nakon izbornog poraza Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu, da je uspjeh krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) izazvao tektonski potres partijskog sistema.

Merc: Ovo potresa CDU do temelja

Merc je na sjednici saveznog predsjedništva CDU rekao da njegova stranka mora ozbiljno da se suoči sa izbornim porazom i prizna da nije uspjela da pronađe “emocionalni pristup” građanima niti da obezijbijedi njihovu podršku, prenosi Bild.

“Ovo potresa našu stranku do temelja. Ne možemo da nastavimo kao da se ništa nije dogodilo, ni ja, ni savezna vlada”, naglasio je Merc.

On je ocijenio da je CDU “dramatično izgubila” izbore, što predstavlja, kako je naveo, “duboku prekretnicu” za tu stranku.

Njemački kancelar je istakao da CDU mora otvoreno da razgovara o problemima, ali i da očuva jedinstvo, upozorivši članove da javnim izjavama protiv stranke nanose štetu CDU-u.

Cilj AfD-a “potpuno uništenje CDU”

Smatra da je cilj AfD “potpuno uništenje CDU” i ponovio da sa tom strankom “nema saradnje”, navodeći da CDU ostaje čvrsto na političkim temeljima bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera, osnivača CDU i bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kola.

Merz je, prenosi Bild, samokritično dodao:

“Nismo uspjeli pronaći emocionalnu vezu s narodom.”

Vođa CDU-a je rekao da nedostaje “emocionalna podrška stanovništva”. Dodao je:

“To ne možemo ignorisati.”

Šulce: Poraz izuzetno boli

Poraz CDU komentarisao je i premijer Saksonije-Anhalta Sven Šulce, koji je rekao da je “izuzetno razočaran” rezultatom.

Prema njegovim riječima, kampanja je bila “izuzetno teška”, dok je AfD, kako tvrdi, koristio drugačije metode i vodio kampanju nezabilježene oštrine, čime je uspio da mobiliše i veliki broj građana koji ranije nisu izlazili na izbore.

“To izuzetno boli, ali moramo da prihvatimo”, rekao je Šulce.

AfD ubjedljivo pobijedio, CDU doživio težak pad

Alternativa za Njemačku (AfD), predvođena Ulrihom Zigmundom, ubjedljivo je u nedjelju, 6. septembra, pobijedila na pokrajinskim izborima u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu sa 43,8 odsto glasova, ali nije osvojila apsolutnu većinu, dok je Hrišćansko-demokratska unija (CDU) premijera pokrajine Svena Šulcea doživjela težak poraz i sa svega 17,2 odsto glasova završila na drugom mjestu, pokazuju preliminarni rezultati koje je izborna komisija objavila tokom noći.

Prema preliminarnim rezultatima, AfD je na izborima osvojio 43,8 odsto glasova – najmanje dvostruko više u odnosu na 20,8 odsto na izborima 2021. godine, CDU je sada pripalo 17,2 odsto glasova, dok je na prethodnim izborima osvojio 37,1 odsto, a za Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD) glasalo je 9,3 odsto birača, u odnosu na prethodnih 8,4 odsto.

AfD je, prema preliminarnim rezultatima, više nego udvostručio svoj udio glasova, sa 20,8 odsto 2021. godine na 43,8 odsto, što je najbolji rezultat koji je neka stranka ostvarila na pokrajinskim izborima u Njemačkoj u posljednjih deset godina.

Izlaznost je iznosila 77,8 odsto, u odnosu na 60,3 odsto 2021. godine, što je najviša izlaznost u Saksoniji-Anhaltu od ujedinjenja Njemačke.

Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

Tramp želi da preimenuje Nju Meksiko: VEĆ IMA NOVO IME

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 7. septembra, da mu se dopada ideja da se naziv američke države Nju Meksiko (Novi Meksiko) promijeni u Nju Amerika (Nova Amerika).

“Mnogi ljudi su predložili promjenu imena Nju Meksika, jedne od najvećih država svih vremena po pitanju izbornih prevara, u Nju Amerika. To je toliko prestižnije i ljepše za ljude te potencijalno nevjerovatne države. Mnogo mi se dopada ta ideja”, rekao je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Prije samo desetak dana, krajem avgusta, američki predsjednik objavio je da je preimenovao jezero Ontario u Jezero Amerika, prenosi Tanjug.

On je tada u Ovalnom kabinetu potpisao izvršnu uredbu kojom se nalaže zvaničnim službama SAD za geografske nazive da izmijene ime ovog jezera.

Jezero Ontario, jedno od pet velikih jezera u Severnoj Americi, nalazi se na granici između kanadske provincije Ontario i američke savezne države Njujork.

Nastavi čitati

Aktuelno