Izaslanik predsjednika SAD za specijalne misije Ričard Grenel izjavio je da će administracija Donalda Trampa pristupiti pitanju KiM korak po korak i dodao da je, prema njegovom ličnom mišljenju, ideja o međusobnom priznanju smiješna i da treba težiti ekonomskom razvoju.

“Mislim da ćemo ići korak po korak. Naravno da smo potpuno angažovani oko ovih pitanja, ali kao što sam rekao, radimo na ekonomskom razvoju širom svijeta. To je fokus”, rekao je Grenel u intervjuu za Kljan Kosova.

Odgovarajući na pitanje da li planira da se vrati starim temama poput korekcije granica, Grenel je rekao da “nema povratka ni na šta” i da su planovi uvijek bili ekonomski plan.
“Nema povratka ni na šta. Oduvijek smo se fokusirali na ekonomski razvoj kao pokretač rješavanja problema i nastavićemo to da radimo”, istakao je Grenel.

Dodao je da je, prema njegovom ličnom mišljenju, ideja o međusobnom priznanju smiješna, jer, kako je istakao, mladi ljudi žele poslove.

“Mislim da bi trebalo da težite ekonomskom razvoju i poslovima za mlade ljude na Kosovu”, rekao je Grenel i naglasio da se politička rješenja donose kroz ekonomski razvoj.
Naveo je da je, dok je radio na sporazumu između Beograda i Prištine, zamišljao da će dostići tačku u kojoj će ekonomski razvoj biti toliko veliki da će prevazići politiku i dovesti do povlačenja NATO trupa sa KiM.

“Rekao sam to i ranije i mislim da sam, kada smo radili na ovim sporazumima prije (Vašingtonskog sporazuma), zamišljao da ćemo doći do tačke u kojoj će ekonomski razvoj biti toliko veliki da će nadjačati politiku i tada ćemo moći da pređemo na tačku povlačenja NATO trupa”, rekao je Grenel.

Dodao je da ne predlaže da se to uradi sada, jer se, kako je naveo, neprijateljstva i dalje dešavaju, ali da želi dan kada više neće biti NATO trupa na KiM jer prisustvo NATO trupa šalje poruku poslovnoj zajednici da nije bezbjedno.

U Hrvatskoj su uglavnom kupovali Nijemci, a nakon pandemije kupovalo se bukvalno šakom i kapom, potražnja je bila veća od ponude i cijene su znatno porasle.

– Međutim, posljednjih godinu dana tržište se usporilo – kaže Silvija Rejec, direktorica agencije Alea Imobilien.

Ove sedmice na tržištu se pojavio oglas istarske agencije za nekretnine koji je izazvao veliku pažnju – na prodaju je stavljeno cijelo selo. Iako su ranijih godina zabeleženi slični slučajevi, uglavnom u italijanskim ruralnim krajevima, u Hrvatskoj je ovo rijetkost, što dodatno pojačava interes.

Selo Gržini smješteno je u unutrašnjosti Istre, nedaleko od dvoraca Belaj, okruženog savršeno uređenim vinogradima na 12 hektara, podsjećajući na toskanske predjele. Napušteno selo sa kamenim kućama, praznim već više od decenije, ima priključak za struju i vodu, što pokazuje da je moguće obnavljanje i gradnja.

Selo Gržini udaljeno je od Jadranskog mora oko 20-25 kilometara, što je približno 15 minuta vožnje do najbliže obale kod luke Plomin.

Silvija Rejec je ekipu portala Večernji.hr dovela do lokacije koja se teško pronalazi jer su dvorac Belaj i selo Paz okvirni, ali ne i precizni orijentiri. Na ovom mjestu, kao da je vrijeme stalo – okruženo netaknutom prirodom, livadama, šumom i plodnim zemljištem, selo se prostire na 20 hektara, od čega je oko 1.200 kvadrata građevinsko zemljište, a ostatak poljoprivredno.

Prema Rejec, ovo je jedinstvena prilika za razvoj luksuznog seoskog imanja, više vila ili projekata poput agroturizma, eko-sela ili glampinga. Lokacija je idealna za one koji žele da pobjegnu od gradske vreve i stvore privatnu oazu, a sličnih ponuda na tržištu gotovo da nema. Selo odiše istorijom i šarmom prošlih vremena, dok kamene ruševine pričaju priče o nekadašnjem životu i kulturi, poručju sa portala Večernji.

Bitna je i blizina mora – do luke Plomin potrebno je oko 15 minuta vožnje. Takođe, ističe se potencijal za uzgoj vinove loze i konja, što je u Istri sve popularnije.

Iako sve djeluje idilično, cijena ipak stavlja stvari u realnu perspektivu. Nekretnine u Hrvatskoj, naročito u Istri, nakon pandemije brzo su poskupile zahvaljujući stranim kupcima željnim svog komadića raja.

– Kupci u Hrvatskoj uglavnom su Njemci, a nakon pandemije prodavalo se bez prestanka. Potražnja je bila veća od ponude i cijene su rasle. No, u posljednjih godinu dana tržište se usporilo i po mom mišljenju može doći do blagog pada cijena – objašnjava Rejec.

Mnogi koji su gradili kuće za prodaju, često na kredit, sada su prisiljeni da snize cijene kako bi prodali nekretnine. Na tržištu i dalje važi zakon ponude i potražnje.

Procjena vrijednosti sela Gržini je oko 850.000 evra, što znači da kvadrat zemljišta košta oko četiri evra. S obzirom na potencijal i potrebna ulaganja, cijena se smatra realnom i prihvatljivom u aktuelnim uslovima tržišta.

Pogledajte samo ovu turistkinju koja se penje na Kamen Brela (Sakan), i vješa na jedan od borova kako bi skočila s njega.

Penjanje na kamen je zabranjeno te se borovi aktivno pokušavaju očuvati zbog njihovog lošijeg stanja. Spomenuta pametnica je jedan od njih skoro odvalila vješajući se”, poslao je jedan od čitalaca.

Radi se o objavi influenserki Kasandri Tomas koja je objavila snimak kako skače u more s popularnog kamena u Brelima. Kass se popela na stablo i s njega se bacila u more dok su je okupljeni snimali. “Majmunska posla u Hrvatskoj”, napisala je uz video koji je prikupio preko 40.000 lajkova.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Cass 🌹 (@cass.officiel)

Kakav je to kamen?

Kamen Brela, znan i kao Šakan kamen je hrid u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, uz obalu u mjestu Brelima. U blizini je još jedna 2 metra visoka hrid i još jedna manja. Ime Šakan za ovaj kamen bio je u uporabi sve do početka 20. vijeka u svezi je sa sredozemnom medvjedicom, kojoj je bio prirodno stanište. Sredozemnu medvjedicu narod je nazivao raznim nazivima, a u njih spada šakan po kojem je stijena ponijela ime.

Stijena se najvjerojatnije odlomila od stijena koje su nad Brelima prije više vijekova, ali nije poznato tačno kad. Visine je 6 metara. Obalna crta je 42 metra i površine je oko 120 metara.

Nalazi se na plaži Punta rata, u rtu prekrivenom borovom šumom, na području koje pripada kategoriji zaštićenog kraja. Kada je i kako završila u moru ne zna se tačno.

Projekt zaštite

Opština Brela pokrenula je projekt da bi se istražio i zaštitio najstariji bor na stijeni, star više od stotinu godina, nekad dominirajuće lijepo stablo, danas u lošem stanju i u terminalnoj je fazi. Naučnici su prigodom istraživanja bora kompletirali mapu flore ove hridi.

Među njima su mirta, planika, maslina, pinija i ostale mediteranske biljke. Uz stogodišnja, izbrojali su šest malih alepskih borova koji predstavljaju opasnost za stijenu. Popis svih biljaka koje se nalaze na Kamenu Brela upotpunjen je 16. marta 2020. godine.

Zbog razvijenog stadija vegetacije na svojoj površini jedinstven je na hrvatskom priobalju. Na sebi nosi jedanaest vrsta biljaka. Prekrivaju ga drvenaste biljke, hemikriptofiti i hazmofiti, koji se na samom litoralnom dijelu obale rijetko vide. Struktura breče, koji je nekakav zatvoreni mikrosvijet za sebe, a od kojeg se borovi hrane, uporište je za razvoj ovakvih životnih oblika, dok su na kontaktnoj kontaktnoj zoni mora i kopna vapnenačke stijene koje dopuštaju rast samo kratkovječnijim biljkama (motar i slično). Nažalost, korijenje borova i vrijeme nagrizaju hrid.

Pored Kamena u Brelima nalazi se znak upozorenja o zabrani uspinjanja na stijenu.

“Nažalost, neki ‘turisti’ zaboravljaju da su gosti, a ne osvajači. Kamen Brela je simbol naše prirode, ponosa i truda koji ulažemo u očuvanje ovog prekrasnog mjesta. Nije poligon za vaše ‘akcijske‘ snimke i skupljanje lajkova. Kada ignorišete jasne zabrane penjanja, pokazujete potpuno nepoštovanje prema Brelima, našoj zemlji, našim pravilima i ljudima koji ovdje žive. Ako ne možete poštovati našu baštinu, onda niste dobrodošli u Brela. Cijenimo turizam, ali ne pod cijenu uništavanja naše baštine”, poručili su iz TZ-a Brela.