Connect with us

Svijet

Velika Britanija na ogromnom gubitku zbog Bregzita

Velika Britanija je pretrpjela gubitak poslovnih investicija od referenduma o Bregzitu 2016. u vrijednosti od 29 milijardi funti, ili 1.000 funti po domaćinstvu, pokazuje studija Banke Engleske.

Spoljni član devetočlanog odbora za monetarnu politiku Banke Džonatan Haskel, koji određuje kamatne stope u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da su investicije u privatnom sektoru “zaustavljene” nakon odluke o izlasku iz EU, prenosi Gardijan.

On je rekao da je odmah nakon glasanja Velika Britanija počela da zaostaje za trendom iz prethodnih šest godina i da je “patila mnogo više” u poređenju sa drugim velikim industrijalizovanim ekonomijama, otvarajući jaz u produktivnosti koji je ostavio trajne ožiljke.

Studija Haskela i njegovog tima vjerovatno će podstaći zabrinutost da su glasanje o Bregzitu i strategija koju je usvojio bivši premijer Boris Džonson da napusti jedinstveno tržište EU i carinsku uniju nanijeli nepopravljivu štetu ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva.

Tajni međustranački samit prošle nedjelje koji je okupio vodeće odlazeće članove kabineta raspravljao je o poteškoćama Britanije od izlaska iz EU, kao i o tome šta bi se moglo učiniti da se situacija poboljša.

Većina studija koje se bave gubitkom nacionalnog dohotka ili bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ujedinjenog Kraljevstva fokusirale su se na trgovinu.

Banka Engleske je u svojim najnovijim prognozama za ekonomiju saopštila da upoređivanjem trenutnog nivoa trgovine u Velikoj Britaniji sa krivom prije napuštanja EU 2019, one iznose 3,2 odsto BDP-a do 2026.

Vladin nezavisni ekonomski analitičar, Kancelarija za budžetsku odgovornost, navodi da bi BDP bio 4 odsto niži na duži rok nego što bi bio da je Velika Britanija ostala unutar EU.

Haskel je rekao da je prilikom proračuna koristio kao kriterijum poslovne investicije, umjesto trgovine, da bi došao do veoma sličnog zaključka o dugoročnom gubitku BDP-a.

Do kraja predviđenog perioda 2026. jaz između sadašnjih nivoa poslovnih investicija i onih prije 2016. iznosio bi 2,8 odsto BDP-a, što je veoma blizu broja od 3,2 odsto do kojeg se došlo potpuno drugačijom metodologijom zasnovanoj na trgovini, rekao je Haskel.

“Zamislite da se poslovna ulaganja nisu u osnovi smanjila nakon referenduma 2016, već da su porasla kao što su stvarne investicije porasle u manje-više u svakoj drugoj zemlji”, rekao je on u intervjuu za veb bilten Overshoot.

Prema njegovim riječima, da su investicije nastavile da rastu po stopi kao prije referenduma, trebalo bi uporediti jaz između tog simuliranog i stvarnog broja, kao posljedice paušalnog ulaganja.

“Ako sve to uradite, otkrićete da je pad produktivnosti oko 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Tih 1,3 odsto BDP-a iznosi oko 29 milijardi funti, ili otprilike 1.000 funti po domaćinstvu”, rekao je on, napominjući da se na kraju prognoziranog perioda očekuje da će produktivnost pasti na 2,8 odsto BDP-a.

Related Topics:

Svijet

STVARA SE ČVRST SAVEZ! Putin ide u posjetu Indiji 4. i 5. decembra

Predsjednik Rusije Vladimir Putin posetiće Indiju 4. i 5. decembra, saopštio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

Ušakov je rekao da će Putin i Modi održati zvanične razgovore 5. decembra, a neformalno će se sastati 4. decembra. Nakon razgovora, Putin i Modi će izdati zajedničko saopštenje i odobriti program ekonomske saradnje između dvije zemlje do 2030. godine.

Tokom posjete planirano je i potpisivanje 10 međuvladinih dokumenata i više od 15 komercijalnih sporazuma.

Ruskog predsjednika će u Indiju pratiti sedam ministara, među kojima su ministar odbrane Andrej Belousov, ministar finansija Anton Siluanov, ministar poljoprivrede Oksana Lut, ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov i ministar zdravlja Mihail Muraško.

U delegaciji će biti i direktor Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, kao i urednik međunarodne medijske grupe “Rusija sevodnja”, čiji je Sputnjik dio, i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.

Ušakov je dodao da će dvojica lidera prisustvovati plenarnoj sjednici rusko-indijskog poslovnog foruma 5. decembra, na kojem će učestvovati 150 vodećih ličnosti iz poslovnih zajednica Rusije i Indije.

Putin će, takođe, zajedno sa Margaritom Simonjan, prisustvovati ceremoniji puštanja u rad televizijskog kanala RT Indija.

– Naš predsjednik će se obratiti publici kanala kratkim pozdravnim govorom – dodao je Ušakov.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

RUTE NE ODUSTAJE “NATO će nastaviti da šalje oružje Kijevu”

NATO će nastaviti da šalje oružje Ukrajini, uprkos tome što je izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof održao važne razgovore u Moskvi, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

On je pred sastanak ministara spoljnih poslova članica NATO-a u Briselu rekao da je jučerašnji sastanak Vitkofa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi važan i da će biti još takvih koraka, ali da on neće komentarisati svaki korak ka konkretnim postupcima.

Rute je pozdravio napore koje Vašington ulaže u postizanje mira u Ukrajini i naglasio da će Alijansa koordinisati svoje postupke sa SAD, prenio je TASS. Međutim, on je najavio da će članice NATO-a do kraja mjeseca kupiti američko oružje za Kijev u vrijednosti od pet milijardi evra, te da će u sljedećoj godini, uz direktno slanje oružja, dostići nivo finansiranja Kijeva od milijardu evra mjesečno.

Nastavi čitati

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno