Connect with us

Svijet

Velika Britanija na ogromnom gubitku zbog Bregzita

Velika Britanija je pretrpjela gubitak poslovnih investicija od referenduma o Bregzitu 2016. u vrijednosti od 29 milijardi funti, ili 1.000 funti po domaćinstvu, pokazuje studija Banke Engleske.

Spoljni član devetočlanog odbora za monetarnu politiku Banke Džonatan Haskel, koji određuje kamatne stope u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da su investicije u privatnom sektoru “zaustavljene” nakon odluke o izlasku iz EU, prenosi Gardijan.

On je rekao da je odmah nakon glasanja Velika Britanija počela da zaostaje za trendom iz prethodnih šest godina i da je “patila mnogo više” u poređenju sa drugim velikim industrijalizovanim ekonomijama, otvarajući jaz u produktivnosti koji je ostavio trajne ožiljke.

Studija Haskela i njegovog tima vjerovatno će podstaći zabrinutost da su glasanje o Bregzitu i strategija koju je usvojio bivši premijer Boris Džonson da napusti jedinstveno tržište EU i carinsku uniju nanijeli nepopravljivu štetu ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva.

Tajni međustranački samit prošle nedjelje koji je okupio vodeće odlazeće članove kabineta raspravljao je o poteškoćama Britanije od izlaska iz EU, kao i o tome šta bi se moglo učiniti da se situacija poboljša.

Većina studija koje se bave gubitkom nacionalnog dohotka ili bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ujedinjenog Kraljevstva fokusirale su se na trgovinu.

Banka Engleske je u svojim najnovijim prognozama za ekonomiju saopštila da upoređivanjem trenutnog nivoa trgovine u Velikoj Britaniji sa krivom prije napuštanja EU 2019, one iznose 3,2 odsto BDP-a do 2026.

Vladin nezavisni ekonomski analitičar, Kancelarija za budžetsku odgovornost, navodi da bi BDP bio 4 odsto niži na duži rok nego što bi bio da je Velika Britanija ostala unutar EU.

Haskel je rekao da je prilikom proračuna koristio kao kriterijum poslovne investicije, umjesto trgovine, da bi došao do veoma sličnog zaključka o dugoročnom gubitku BDP-a.

Do kraja predviđenog perioda 2026. jaz između sadašnjih nivoa poslovnih investicija i onih prije 2016. iznosio bi 2,8 odsto BDP-a, što je veoma blizu broja od 3,2 odsto do kojeg se došlo potpuno drugačijom metodologijom zasnovanoj na trgovini, rekao je Haskel.

“Zamislite da se poslovna ulaganja nisu u osnovi smanjila nakon referenduma 2016, već da su porasla kao što su stvarne investicije porasle u manje-više u svakoj drugoj zemlji”, rekao je on u intervjuu za veb bilten Overshoot.

Prema njegovim riječima, da su investicije nastavile da rastu po stopi kao prije referenduma, trebalo bi uporediti jaz između tog simuliranog i stvarnog broja, kao posljedice paušalnog ulaganja.

“Ako sve to uradite, otkrićete da je pad produktivnosti oko 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Tih 1,3 odsto BDP-a iznosi oko 29 milijardi funti, ili otprilike 1.000 funti po domaćinstvu”, rekao je on, napominjući da se na kraju prognoziranog perioda očekuje da će produktivnost pasti na 2,8 odsto BDP-a.

Svijet

Sijarto šokirao “TUŽIĆEMO BRISEL”

Mađarska odbacuje plan EU da zabrani uvoz nafte i gasa iz Rusije i priprema tužbu protiv Brisela u Evropskom sudu pravde, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Govorimo o ruskom prirodnom gasu i sirovoj nafti, o isporukama koje Brisel želi da zabrani Evropi. Čim se održi konačno glasanje o toj odluci u Briselu, mi ćemo smjesta podnijeti tužbu Evropskom sudu pravde. Odmah ćemo pokrenuti pravne procese”, rekao je Sijarto novinarima.

Prema njegovim riječima, pravnici u Budimpešti već odrađuju neophodan pravni posao.

Sijarto je plan EU nazvao pronevjerom i briselskom diktaturom.

Lideri zemalja Zapadne Evrope žele da uvuku cijeli kontinent u rat sa Rusijom, ignorišući odluku NATO-a da izbjegne takvu eskalaciju, izjavio je Sijarto.

“Dio Evrope predvođen Briselom želi da uvuče kontinent u rat sa Rusijom. Ratnohučkački fanatici će danas na sastanku savjeta NATO-a sigurno pokušati da ponište raniju odluku da Alijansa ne treba da se uključuje u rat u Ukrajini i da treba da se učini sve kako bi se to spriječilo”, rekao je Sijarto pred polazak na sastanak šefova diplomatija članica Alijanse u Briselu.

On je naveo da će “fanatici” danas pokušati da odustanu od pomenute ranije odluke, ali da će Mađarska i druge zemlje koje se zalažu za mir pokušati to da spriječe, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

KOLIKO JE PAMETNO, VIDJEĆEMO… EU planira da troši zamrznutu rusku imovinu !

Evropska komisija je iznijela dva paralelna prijedloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute imovine ruske centralne banke da bi se pomoglo u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine za period 2026 – 2027. godinu.

Evropska komisija iznijela je dva predloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute ruske imovine.

Izvršno tijelo EU saopštilo je da njegov paket od pet pravnih predloga uključuje “zajam za reparacije” zasnovan na ruskoj imovini koja se najvećim dijelom nalazi u Belgiji, kao i zabranu vraćanja te zamrznute imovine Rusiji, prenosi Rojters.

Predlozi su, takođe, obuhvatali zaštitne mehanizme za zajam za reparacije, osmišljene da zaštite članice EU i finansijske institucije od mogućih mjera odmazde, kao i predloženu izmjenu kojom bi se omogućilo korišćenje budžeta EU za podršku zajmu Ukrajini.

Kritika Belgije na predlog EU
Belgija je kritikovala predlog EU o korišćenju zamrznute ruske imovine.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo izjavio je u ponedjeljak da pokušaj Evropske unije da primora Belgiju da Ukrajini preda milijarde dolara ruske imovine zamrznute u Evrokliru u Briselu predstavlja nezakonit manevar, i da bi Rusija imala velike šanse da pobijedi na sudu i povrati svoj novac, što bi dovelo Belgiju do bankrota.

“Mislim da potcjenjujemo da je ovo glavni rizik danas, glavni ‘Damoklov mač’ koji visi nad glavom naše zemlje. Cilj je očigledno da se finansijski pomogne Ukrajini, a Belgija je to uvijek činila i nastaviće da čini. Ali želimo da izbjegnemo kršenje međunarodnog prava koje se ne zasniva na sudskoj odluci, već na političkoj volji: da konfiskujemo ovu rusku imovinu, što nikada ranije nije urađeno”, rekao je Prevo, prenio je RTL.

On je kazao da je jednostavno objasniti rizike za Belgiju i njene građane, ukoliko bi ruska zamrznuta sredstva u Evrokliru bila korišćena za potrebe druge zemlje.

“Ako nas Rusija goni, imaće sve šanse da pobijedi na sudu, a mi, Belgija, nećemo moći da vratimo ovih 200 milijardi jer to predstavlja ekvivalent godišnjeg saveznog budžeta. To bi značilo bankrot za Belgiju”, zaključio je Prevo.

Ministar spoljnih poslova je ponovio da se on i Bart De Vever svakodnevno bore da druge evropske zemlje shvate da to nije dobra ideja.

“Neophodno je, i to je ono što već mjesecima tvrdimo, da ako Evropa želi da krene ovim putem, mora da postoji solidarnost među evropskim zemljama: rizik mora da bude podijeljen, ali ne samo slučaj da ‘uvijamo Belgiji ruku i da ona sama snosi finansijski i pravni rizik’ “, istakao je Prevo.

Uloga Evroklira i zamrznuta imovina
Evroklir, globalna kompanija za infrastrukturu finansijskog tržišta sa sjedištem u Briselu koja pruža usluge nakon trgovine, kao što su poravnanje, starateljstvo i upravljanje rizicima, za širok spektar transakcija sa hartijama od vrijednosti, ima 180 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za koju EU traži da se koristi za finansiranje Ukrajine u tekućem sukobu sa Rusijom, što je prethodno odbio i belgijski premijer Bart de Vever.

Nastavi čitati

Svijet

Oglasio se Maduro “RASPOREDILI SMO VOJSKU”

Oružane snage Venecuele raspoređene su širom zemlje kao odgovor na prijetnje američke administracije, rekao je predsjednik Nikolas Maduro.

– Dvadeset dvije sedmice vojne, civilne i policijske obuke dovele su Venecuelu do najvišeg stepena sveobuhvatne odbrambene sposobnosti koji smo ikada postigli. Pripremile su nas da branimo svoju zemlju, suverenitet i dostojanstvo i garantuju slobodnu i suverenu domovinu za buduće generacije – rekao je Maduro u video obraćanju.

On je podsjetio da je, povodom prijetnji iz SAD, Venecuela pet meseci vršila vojne vježbe pod nazivom “Nezavisnost 200”, prenosi TASS.

Maduro je osudio akcije SAD protiv Venecuele i rekao da “psihološki teror” nije ni za centimetar skrenuo njegovu zemlju sa puta “izgradnje jake domovine”.

Od početka septembra, američki borbeni avioni gađali su brodove sa drogom iz Venecuele i drugih latinoameričkih zemalja.

Predsjednik SAD Donald Tramp više puta je zaprijetio da će početi bombardovanje kopnenih ciljeva.

SAD su tokom posljednjih mjeseci znatno pojačale vojno prisustvo na Karibima, navodeći borbu protiv trgovine drogom kao primarni razlog.

Nastavi čitati

Aktuelno