Connect with us

Svijet

Velika Britanija na ogromnom gubitku zbog Bregzita

Velika Britanija je pretrpjela gubitak poslovnih investicija od referenduma o Bregzitu 2016. u vrijednosti od 29 milijardi funti, ili 1.000 funti po domaćinstvu, pokazuje studija Banke Engleske.

Spoljni član devetočlanog odbora za monetarnu politiku Banke Džonatan Haskel, koji određuje kamatne stope u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da su investicije u privatnom sektoru “zaustavljene” nakon odluke o izlasku iz EU, prenosi Gardijan.

On je rekao da je odmah nakon glasanja Velika Britanija počela da zaostaje za trendom iz prethodnih šest godina i da je “patila mnogo više” u poređenju sa drugim velikim industrijalizovanim ekonomijama, otvarajući jaz u produktivnosti koji je ostavio trajne ožiljke.

Studija Haskela i njegovog tima vjerovatno će podstaći zabrinutost da su glasanje o Bregzitu i strategija koju je usvojio bivši premijer Boris Džonson da napusti jedinstveno tržište EU i carinsku uniju nanijeli nepopravljivu štetu ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva.

Tajni međustranački samit prošle nedjelje koji je okupio vodeće odlazeće članove kabineta raspravljao je o poteškoćama Britanije od izlaska iz EU, kao i o tome šta bi se moglo učiniti da se situacija poboljša.

Većina studija koje se bave gubitkom nacionalnog dohotka ili bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ujedinjenog Kraljevstva fokusirale su se na trgovinu.

Banka Engleske je u svojim najnovijim prognozama za ekonomiju saopštila da upoređivanjem trenutnog nivoa trgovine u Velikoj Britaniji sa krivom prije napuštanja EU 2019, one iznose 3,2 odsto BDP-a do 2026.

Vladin nezavisni ekonomski analitičar, Kancelarija za budžetsku odgovornost, navodi da bi BDP bio 4 odsto niži na duži rok nego što bi bio da je Velika Britanija ostala unutar EU.

Haskel je rekao da je prilikom proračuna koristio kao kriterijum poslovne investicije, umjesto trgovine, da bi došao do veoma sličnog zaključka o dugoročnom gubitku BDP-a.

Do kraja predviđenog perioda 2026. jaz između sadašnjih nivoa poslovnih investicija i onih prije 2016. iznosio bi 2,8 odsto BDP-a, što je veoma blizu broja od 3,2 odsto do kojeg se došlo potpuno drugačijom metodologijom zasnovanoj na trgovini, rekao je Haskel.

“Zamislite da se poslovna ulaganja nisu u osnovi smanjila nakon referenduma 2016, već da su porasla kao što su stvarne investicije porasle u manje-više u svakoj drugoj zemlji”, rekao je on u intervjuu za veb bilten Overshoot.

Prema njegovim riječima, da su investicije nastavile da rastu po stopi kao prije referenduma, trebalo bi uporediti jaz između tog simuliranog i stvarnog broja, kao posljedice paušalnog ulaganja.

“Ako sve to uradite, otkrićete da je pad produktivnosti oko 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Tih 1,3 odsto BDP-a iznosi oko 29 milijardi funti, ili otprilike 1.000 funti po domaćinstvu”, rekao je on, napominjući da se na kraju prognoziranog perioda očekuje da će produktivnost pasti na 2,8 odsto BDP-a.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno