Moleri u Srpskoj rade tokom cijele godine, a, kako kažu, naredna tri mjeseca su ipak udarna te zakazuju termine unaprijed i po 15 dana. Ističu da je krečenje jedan od osnovnih proljetnih radova u kući, a za osvježenje prostorije od 50 kvadrata potrebno je izdvojiti i do 500 maraka.

Iako skoro pa svakodnevno cijene svega rastu, majstori tvrde da posla ima kao u priči.

Moler Rajko Matić iz Banjaluke kazao je za “Nezavisne novine” da najviše posla imaju u periodu od aprila do juna.

“U ovom periodu čeka se do 15 dana na termin”, kazao je Matić i dodao da cijene zavise da li se kreči u bijelo ili u neku drugu boju.

“U bijeloj boji krečenje se kreće od dvije do 2,50 KM po kvadratu, dok ako se kreči u boji to košta 3,50 KM pa i više po kvadratu”, kazao je Matić i istakao da stan ako ima 50 kvadrata krečenje će koštati 500 KM sa uključenim materijalom.

Ističe da radi punom parom i posla je više nego što može stići odraditi.

“Zakazujem ljude unaprijed”, pojasnio je Matić i dodao da, iako je ranijih godina udarna sezona bila u proljetnom periodu, posla je bilo tokom cijele godine.

Da ove godine ima pune ruke posla kaže i Mirko Filipović, moler iz Banjaluke.

“Ljudi me stalno zovu da radim. Doslovno nisam predahnuo cijelu godinu. Imam i unaprijed dogovorenih poslova”, kazao je ovaj moler.

Dodaje da se cijene kreću od tri marke po kvadratu ako se kreči u bijelo, dok je četiri marke krečenje u boji.

Slična je situacija i u Prijedoru, gdje je za krečenje po kvadratu za bijelu boju potrebno odvojiti 3 KM, dok za ostale boje cijena dostiže i do 11 KM.

“Cijena krečenja u boji se kreće od 3,50 KM po kvadratu pa sve do 11 maraka ako se radi sa jako kvalitetnim bojama, gdje kanta od pet litara košta i do 120 maraka, tako da moramo da podignemo cijenu”, kazao je Miloš Spremo, tamošnji moler.

Kako je rekao, da bi se okrečio stan od 50 metara kvadratnih potrebno je skoro dva dana, te ističe da cijena prelazi i 400 maraka.

Lazo Šešić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da već 30 godina priča o tome da na našim prostorima zanatstvo nestaje, te da je sada došlo vrijeme da se ono i rehabilituje.

“Moleraj, kao i svi ostali zanati, postao je deficitaran, ali današnja omladina spada u internet generaciju i ne školuju se za ovaj posao. Hoće brza rješenja i lakše im je otići na fakultet, zaposliti se u javnom sektoru ili otići vani, gdje su plate mnogo veće”, rekao je Šešić.

Omladina je, kako objašnjava, ipak malo u zabludi jer nigdje nije sjajno i život je u inostranstvu mnogo skuplji.

“Siguran sam da će se zanatstvo oporaviti i da ćemo imati dosta školovanih zanatlija”, zaključuje Šešić.

On tvrdi da je ključno đake usmjeriti tamo gdje su najjači te prepoznati njihove sklonosti.

“Svi smo podjednako krivi za to što mladi neće da budu zanatlije. Prvo smo te zanate devalvirali, a ništa nismo ozbiljno uradili da ih rehabilitujemo. Moramo probuditi njihovo interesovanje”, kazao je Šešić.

Sanja V. iz Banjaluke kazala je da nije nekoliko godina krečila stan pa je nedavno na oglasu pronašla broj molera.

Pitala sam ga koliko košta krečenje stana od 45 kvadrata, a odgovor je bio oko 500 maraka sa svim njihovim materijalom i čišćenjem”, kazala je ona.

Od 1. aprila policajci za srednjom stručnom spremom imaće platu veću od 2.400 KM, a sa višom spremom preko 2.700 KM. Jedino sporno u ovoj vijesti jeste činjenica da će policajac sa srednjom stručnom spremom imati značajno veću platu od nastavnika i profesora u osnovnim i srednjim školama koji su završili fakultete.

Naime, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je sinoć kasno po hitnom postupku set zakona o povećanju plata radnicima od 10 odsto u javnom sektoru.

Poslanici su usvojili Zakon o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, kojim je predviđeno da platni koeficijenti budu uvećani za 10 odsto za sve zaposlene. Osim toga, predviđeno je da za policijske službenike bude utvrđena i naknada od 30 odsto osnovne plate za težinu, prirodu posla i posebne uslove rada. Dakle, ukupno 40 odsto.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, nije želio da komentariše plate policajaca.

Prema njegovim riječima nastavnici u osnovnim školama sa povećanjem plate od 10 odsto imaće platu 1.821 KM, a profesori u srednjim školama 1.854 KM.

Dok se sedmicama vode javne rasprave o epilogu političke i ustavne krize u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini, svakodnevni problemi građana ostaju izvan fokusa.

Ruta kretanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika danima je među najčitanijim vijestima, ali i odnos MUP-a Republike Srpske spram državnim institucijama.

U međuvremenu, ispod radara u domino efektu prolaze bitna pitanja poput ukidanja PDV-a na prvu nekretninu, reformi, korupcije u javnom sektoru, ekološka pitanja. Dug je niz.

Opterećena pitanjima stabilnosti i raspetljavanjem institucionalne krize javnost je zaboravila i na problem kriminala u javnim preduzećima. Jedno takvo preduzeće koje je godinama meta pljačke čije razmjere još ne znamo su i “Šume Srpske.”

Početkom 2025. ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske Savo Minić Minić rekao je da u “Šumama Srpske” ima bandita te da o tome treba pitati policiju.

Da u ovom javnom preduzeću djeluje organizovana banda tvrdio je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Saznanja o kriminalu postoje godinama, ali sudskog epiloga još nema. Šteta je višemilionska, ali odgovorni još nisu procesuirani.

Na kriminal u “Šumama Srpske” godinama je upozoravao i nekadašnji načelnik Sokoca Milovan Bjelica.

On je, kako kaže, podnio i više prijava policiji, ali nije zadovoljan reakcijom.

Iz MUP-a RS za Buku kažu da su postupali po desetinama prijava. Na upit Buke mogu li nam reći ko su banditi u “Šumama Srpske” o kojima je govorio nisu otkrivali imena, ali navode da im je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske dostavilo zapisnike o izvršenim inspekcijskim pregledima.

“Kojima se ukazuje na nezakonitosti u poslovanju šumskih gazdinstava u sastavu Javnog preduzeća „Šume srpske“ a.d. Sokolac”, navodi se u odgovoru MUP-a na upit Buke.

Dodaju da MUP RS uz nadzor nadležnih tužilaštava preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Sve kako bi utvrdili postojanje osnova sumnje da su počinjena krivična djela od strane odgovornih lica.

“U vezi čega će se po okončanju dostaviti odgovarajući izvještaji nadležnim tužilaštvima.”

Za samo godinu dana MUP je posumnjao da je u desetinama slučajeva došlo do počinjenja krivičnog djela u “Šumama Srpske.”

“U periodu od 01.01.2023. godine do 31.12.2024. godine nadležnim tužilaštvima podneseno je 45 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i 63 izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama”, rečeno je Buci iz entitetskog MUP-a.

Na čelu “Šuma Srpske” godinama je bio SNSD-ov Strahinja Bašević, koji je iz direktorske sjeo u fotelju načelnika opštine Sokolac.

Pred početak izborne kampanje pred lokalne izbore 2024. je zatražen pritovor, kratko je bio u bjekstvu, a kada se predao istražnim organima pritvor mu je ubrzo ukinut. Na izborima je ubjedljivo pobijedio dotadašnjeg načelnika Sokoca Milovana Bjelicu.

Priča o njegovoj odgovornosti je ubrzo završena. Za novinarku iz Istočnog Sarajeva i urednicu portala Spin info to ništa nije čudno. Istrage o šumskim krađama skoro nikada nemaju epilog u kojem su odgovorni privedeni pred lice pravde.

“Kada je Strahinja Bašević, sadašnji načelnik Opštine Sokolac, neposredno pred izbore uhapšen zbog sumnje na zloupotrebu položaja odnosno malverzacije u ŠG “Romanija” pomislila sam da Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu konačno radi svoj posao s obzirom na katastrofalne rezultate procesuiranje visoke korupcije na području koje pokrivaju. No, Bašević je ubrzo pušten i uredno pobijedio na izborima za načelnika Sokoca, a sva priča o krađi šume o kojoj je čak i predsjednik Dodik pričao i ministar Minić pala je u vodu”, kaže Vasković za Buku.

Pesimistična je da bi sve buduće istrage mogle završiti bez epiloga i da će se istražni organi početi ozbiljno baviti kriminalom u “Šumama Srpske.”

“Vjerujem da će naše tužilaštvo uredno procesuirati sve one koji ukradu par metara drva, ali funkcioneri, posebno vladajuće stranke, u ovom gradu su zaista zaštićeni. Dokaze o krađi šume dokumentovane fotografijama svojevremeno je iznosio u javnost i sada bivši načelnik ove Opštine Milovan Bjelica. Znate šta je najveći apsurd u svemu tome, što su, umjesto poziva na istraživanje eventualnih malverzacija, radnici ŠG “Romanija” u ključnim trenucima branili samog direktora, što je dokaz atmosfere straha koja je stvorena u ovom društvu”, zaključuje Vasković.

Kriminal u “Šumama Srpske” nije tajna i o njemu govore najviši politički zvaničnici. To bi trebalo da bude prvi znak da su se vlasti odlučile za obračun sa kriminalom, ali osim javne galame, nema rezultata na pronalasku odgovornih, prenosi Buka.