Connect with us

Društvo

VELIKI BROJ UGROŽENIH ZAJEDNICA: Od mina još nije očišćeno 1,57 odsto teritorije BiH

Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) Enis Horozović izjavio je da BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

Horozović je dodao da se minska opasnost trenutno procjenjuje na 802,57 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,57 odsto ukupne njene površine.

“To u suštini znači da u BiH postoji veliki broj ugroženih zajednica koje su suočene sa problemom zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava”, naveo je Horozović za Srnu.

Horozović je rekao da u 1.261 ugroženoj zajednici u BiH živi više od 93.000 stanovnika, a u operativnoj bazi podataka BHMAK-a nalaze se 8.544 aktivna minska zapisnika, dok je od početka procesa deminiranja očišćeno 10.560 takvih područja.

Prema njegovim riječima, zapisnici često ne sadrže dovoljno precizne podatke o lokaciji, obliku i rasporedu mina, a dodatne poteškoće predstavlja i promijenjena konfiguracija terena.

“Nedostupni zapisi, teška identifikacija preostalih minskih polja koja se nalaze u brdsko-planinskim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, znatno otežavaju identifikaciju sumnjivih područja”, naveo je Horozović.

On je ukazao da su od 1996. do kraja juna 2025. godine demineri vratili na bezbjedno korištenje ukupno 3.379 kilometara kvadratnih površine, pri čemu je pronađeno i uništeno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovska mina i 71.876 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava.

“U protekloj godini stanovništvu su vraćena 15,42 kilometra kvadratna površine, a u prvih šest mjeseci ove godine 20 kilometara kvadratnih”, naveo je Horozović i dodao da se trenutno aktivnosti deminiranja sprovode na 43 sumnjiva područja ukupne površine od oko 72 kilometra kvadratna.

Odgovarajući na pitanje o donošnju nove strategije deminiranja, s obzirom na to da postojeća ističe ove godine, Horozović je rekao da je BiH na 18. sastanku zemalja potpisnica Konvencije o zabrani mina dobila odobrenje za produženje roka za ispunjenje obaveza do marta 2027. godine, ali da će biti podnesen novi zahtjev za produženje, budući da nije realno očekivati da će preostalih 802,57 kilometara kvadratnih biti očišćeno u tom roku.

Prema Horozovićevim riječima, okončanje procesa deminiranja zavisi od više faktora – finansija, zakonske regulative, ljudskih resursa i materijalno-tehničkih kapaciteta.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, sredstva za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuju se iz donatorskih fondova, budžeta institucija BiH, entiteta i drugih izvora.

“Deminiranje je proces koji nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Nažalost, posljednjih godina je evidentna smanjena zainteresovanost donatora zbog globalne ekonomske situacije i prusmjeravanja sredstava na ratna žarišta”, konstatovao je Horozović.

On je naglasio da je zbog toga neophodno intenzivirati saradnju sa svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima, kao i raditi na povećanju povjerenja i svijesti o problemu mina u BiH.

“Važno je da se deminiranje oslanja i na domaće izvore finansiranja, te da sve institucije, uključujući i lokalne zajednice, imaju veći stepen angažmana. Iz budžeta BiH se finansira rad BHMAK-a i Oružanih snaga BiH, dok entitetske vlade izdvajaju sredstva za aktivnosti civilne zaštite”, pojasnio je Horozović.

On je podsjetio i da je na sjednici Savjeta ministara 17. decembra 2024. godine odobren višegodišnji projekat sufinansiranja deminiranja u periodu od 2025. do 2027. godine.

“Ovo je prvi put da se iz budžeta institucija BiH izdvajaju značajnija sredstva za proces deminiranja, što pokazuje odlučnost da se ubrza čišćenje minskih područja”, rekao je Horozović.

Prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH za period 2025–2027, koja je usvojena u aprilu, planirano je da se svake godine vrati po 75 kilometara kvadratnih sigurne površine.

Cilj je zemlja bez mina, u kojoj će cjelokupno stanovništvo moći da obavlja sve životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu bezbjednost.

Ukupna sumnjiva površina u BiH iznosi 802,57 kilometara kvadratnih, od čega se 650,28 nalazi u Federaciji BiH, a 152,29 u Republici Srpskoj, dok na teritoriji Brčko distrikta nema sumnjivih područja.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

STIŽE ZIMA! Vozači žure na zamjenu guma, a KAKVE SU CIJENE?

Stigli smo do oktobra, a meteorolozi nerijetko spominju pad temperatura što obično vozačima znaci: promjena guma.

Vulkanizerski servisi u Banjaluci već rade punom parom. Redovi automobila, nervozni vozači i telefoni koji ne prestaju zvoniti, sve to znači da je sezona zamjene ljetnih guma zimskim u punom jeku.

Mišo Pavlić, radnik u jednom od banjalučkih vulkanizerskih servisa, kaže da su gužve već počele i da mušterije dolaze od ranog jutra, prenosi Srpskainfo.

– Gužve su krenule, pa molimo mušterije za razumijevanje- poručuje Pavlić, dodajući da su cijene za ovu sezonu ostale razumne i u okvirima prošlogodišnjih.

Prema njegovim riječima, montaža i balansiranje guma za veličine 13 i 14 cola koštaju 12 KM po točku, dok se 15ke i 16ke naplaćuju po 14 KM. Cijena raste s veličinom felge – 17 cola 16 KM, 18 cola 17 KM, a za one 21-23 colla platićete 30 KM po točku.

Ako je u pitanju samo zamjena bez balansa, cijene se kreću od 7 DO 10 KM po točku, u zavisnosti od veličine gume.

Iako većina vozača čeka kraj oktobra da zamijeni gume, Pavlić savjetuje da to urade ranije kako bi izbjegli nervozu i gužve.

– Najgore je kad svi navale pred prvi snijeg, tad se čeka i po nekoliko sati– podsjeća Pavlić.

Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja nalaže da zimske gume moraju biti postavljene najkasnije od 1. novembra, što znači da je pravo vrijeme da se termini zakazuju već sada.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i toplo

U BiH će biti pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa slabom kišom i maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha do 21 stepen Celzijusov.

Jutro će biti promenljivo do pretežno oblačno, u Krajini uz sunčane periode, dok će kiša padati na jugu i tokom dana se premještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne očekuje se naoblačenje sa zapada iz kojeg će pasti po koja kap kiše na jugu Krajine, dok će na sjeveroistoku doći do kratkotrajnog razvedravanja, a uveče nova kiša na zapadu koja će se u narednoj noći premještati ka sjeveroistoku i jugoistoku. Duvaće slab do umjeren vjetar, poslije podne lokalno na udare pojačan, na jugu Krajine i jak, južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 12, a maksimalna od 15 do 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

PREGOVORI O IZNOSU NAJNIŽE PLATE U SRPSKOJ: “Povećanjem minimalca zadržati domaću radnu snagu”

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, koja je juče održana u Banjaluci, socijalni partneri počeli su pregovore o iznosu najniže plate za iduću godinu.

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, za Јutarnji program RTRS-a, kaže da je zadovoljan jučerašnjim sastankom, jer su svi saglasni da se minimalac mora povećati.

“Naša zakonska obaveza jeste da počnemo pregovore o najnižoj plati. Ono što je pozitivno jeste da su svi za povećanje, ali nakon analize svih makroekonomskih parametara. Ubrzo ćemo zakazati novu sjednicu”, rekao je Egić.

U javnosti postoje oprečna mišljenja na ovu temu.

“Imamo one koji su za povećanje minimalca ali i one koji smatraju drugačije. Nakon svih analiza nadamo se da ćemo postići dogovor koji nismo od 2018. godine. Obično je Vlada bila ta koja je na kraju donosila konačno odluku. A povećanje minimalca nije samo želja već i potreba tržišta koje diktira situaciju jer radnici odlaze”, kaže Egić.

Moramo nekada i neke nepopulartn poteze povući ako želimo da zadržimo radnu snagu.

“Alternativa jeste uvoz radne snage međutim ipak treba da se fokusiramo na domaću radnu snagu. Posebno što neki naši radnici žele da se vrate nazad a naš korak ka pomoći jeste povećanje najniže plate. Mislim da ćemo se i dalje držati diferencirane stope jer smo time ipak postigli određene rezultate”, ističe Egić.

Vlada je mnogo učinila za nisko produktivne grane koje ostvaruje povlastice na račun budžeta.

“Svjesno smo da određene grane mogu povećati minimalac a neke i ne i razgovaraćemo u tom pravcu”, poručio je Egić.

Egić je rekao i da je na jučerašnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta usvojen i novi Poslovnik čime je kako je rekao odblokiran rad ovog tijela.

“Јuče smo se, uz nekoliko pripremnih sjednica, lako dogovorili i našli rješenja kojima su svi zadovoljni. Novi poslovnik omogućiće efikasniji rad”, naveo je Egić.

Nastavi čitati

Aktuelno