Connect with us

Društvo

ROĐENI U MIRU STRADAJU OD RATA: Ko je kriv što se gine od mina?

Iako je rođen u miru, Mehmed Hasanamidžić (19) stradao je od posljedica rata – protivpješadijske mine, vraćajući koze koje su zalutale u minskom polju. Postavlja se pitanje ko je kriv što 30 godina nakon rata BiH nije bezbjedna zemlja i što poslije tri decenije imamo žrtve od mina?!

Iako smo bez mina trebali biti prije više od pola decenije, rokovi nisu ispunjeni, već produženi. Tako, rok koji je bio postavljen za uklanjanje mina do 2019. godine, pomjeren je za 2025. godinu, a zatim i na 2027. To je ispisano i zvanično u Programu rada Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

“S obzirom na nemogućnost izvršenja obaveza u zadatkom roku, Bosni i Hercegovini odobren je Zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po Konvenciji o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina. Novi rok za ispunjenje obaveza je mart 2027. godine”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Za Rusmira Hanića, eksperta za deminiranje i sudionika programa deminiranja nakon rata u BiH, u slučaju stradanja mladića iz Doboja zakazala je i država.

“Država je zakazala na razne načine, ali je najviše zakazala na struci. Pirotehnička struka je struka koja se uči i gdje prevladava iskustvo. Kada imate pregled po civilnim zaštitama, nije važno koji je entitet, reakcije su iste: nema budžeta, nema novca, nema škole, nema struke, nema organizacija da to efikasno rade… Tu nema priče. Čovjek je imao 19 godina, on je stradao u minskom polju i tu je kraj”, rekao je on za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, mladić je bio u označenom minskom polju, ali se postavlja pitanje da li je ušao na mjestu gdje je bila oznaka ili ne.

Na pitanje da li smo mogli očistiti BiH od mina za 30 godina nakon rata, Hanić ističe da je u najmanju ruku bezobrazno pričati o tome tri decenije poslije.

“Ne hvalim Tita, govorim o njemu kao figuri, vodio je rat na cijelom ratištu Jugoslavije, zamislite koliko je tu bilo mina, granata, ubojnih sredstava, i to je sve očišćeno za par godina. Dovelo je do sigurnosti stanovništva od Makedonije do Slovenije, naravno bilo je stradalih, ali je taj sistem u odnosu na ovaj sistem bio efikasniji bar 10 puta”, navodi on.

Kako dodaje, još prije 20 godina je rekao da će deminiranje, po načinu kako se deminira, trajati 100 godina.

Na pitanje da li smo mogli u godinama iza nas uraditi bolje, Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, odgovorio je pitanjem.

“Za 30 godina, šta vi mislite?”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, sam način institucionalnog organizovanja ove oblasti nije kako treba. Kolenda tvrdi i da je 2019. godine urađena nova procjena o brojnosti mina u BiH, kada je taj broj znatno porastao.

“U tom trenutku je bilo manje od 80.000 mina, a nakon te nove procjene pojavilo se 180.000 mina. Mi godišnje pronalazimo 2.000 mina, pa podijelite 180.000 sa 2.000. Znate li koliko je to godina – 90. Ovim tempom, kada bi i bilo 180.000 mina, a ja kažem da nije ni upola, mi bismo deminirali 90 godina. A ako je i ovih mojih pola, to je opet 45 godina”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

On kaže da u BiH i nema toliko poginulih koliko mina postoji.

“Ne možete reći da je kriva država. Kriva je država zbog socijalnog stanja, pa je taj momak morao ići po svoje koze u minsko polje. Tu je krivica država. Tuga da je mladić od 19 godina stradao radi socijalnog stanja u državi”, kaže on.

Osim vijesti o stradanju, među ljudima su odjeknule i potresne riječi majke poginulog Mehmeda.

“On mi je bio sve. Radio je, vrijedan bio. Borili smo se zajedno za koru hljeba. Otišao je gore da čuva koze koje često odlutaju u minska polja. Pokušao je da ih vrati. I tu je nešto puklo. Kažu, nema više tvog Mehe. Nisu ga iznijeli. Raznijelo ga svega. Ništa od njega. Da je barem invalid ostao da ga gledam”, potresne su riječi Feride Hasanamidžić.

Za Slobodana Blagovčanina iz Omladinskog resursnog centra Tuzla nema veće tragedije od toga da dijete plati cijenu rata koji je završio prije trideset godina.

“One leže u zemlji i čekaju. Ne prave razliku između vojnika i djeteta, između prošlosti i budućnosti, između nas i njihovih. Svaka od njih je podsjetnik da rat nikada zaista ne prestaje onog dana kada potpišemo mir. On nastavlja da ubija, da sakati, da uništava živote onih koji nemaju nikakve veze sa sukobima koji su vođeni. Rat nikada ne ubija samo svoje savremenike. On ubija i decenijama poslije, nevinu djecu, unuke i praunuke onih koji su ga vodili. On ubija vjeru da smo naučili lekciju”, napisao je Blagovčanin na svom Facebook profilu.

Kako je dodao, njegova smrt je poruka da je odgovornost društva da ukloni svaku minu.

Inače, prema podacima koje je ranije objavio Centar za uklanjanje mina u BiH u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu, sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 822,87 km2, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.

“U oko 110 ugroženih opština, odnosno 1.261 ugroženoj zajednici, pod direktnom ugroženosti od mina živi 93.071 stanovnik Bosne i Hercegovine”, navodi se u Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu.

Prema programu rada, za 2025. godinu planirana površina za vraćanje iznosi 75 kilometara kvadratnih.

Isto toliko je planirano da se vrati i u 2026. godini.

“U planu je da se stanovništvu na sigurno korištenje vrati površina od 75 km2. Planirano vraćanje površina od 75 km2 obuhvata planiranu otkazanu površinu od 60 km2 , planiranu redukovanu površinu od 8,50 km2 , tehničko izviđanje od 5,00 i planiranu aktivnost čišćenja od 1,50 km2 . Aktivnosti netehničkog izviđanja od 70,50 km2 obuhvataju netehničko izviđanje minski sumnjivih područja od 67 km2 i izviđanje i reizviđanje pojedinačnih projekata od 3,50 km2”, navodi se u Programu rada Centra za uklanjanje mina u BiH za 2026. godinu.

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno