Svijet
VELIKI ISKORAK Amerika usvojila prvi savezni zakon o kriptovalutama
Američki Kongres usvojio je u četvrtak istorijski zakon, prvi na saveznom nivou koji uređuje stabilne kriptovalute (stablecoine), čime je kriptoindustriji dat snažan zamah i otvoren put ka širem uključivanju ove tehnologije u svakodnevne finansijske tokove.
Normativni akt, koji su podržali republikanci i čije je donošenje snažno zagovarao predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump), uvodi nadzor nad stablecoin tokenima vezanim za američki dolar, bilo na saveznom ili na nivou saveznih država. Ovi tokeni dostupni su za upotrebu 24 sata dnevno i mogu se brzo prenositi među različitim digitalnim platformama, izvještava Bloomberg.
Zagovornici zakona smatraju da će on omogućiti brže i povoljnije obavljanje transakcija, kao i dodatno osnažiti legitimnost tržišta čija je trenutna vrijednost 265 milijardi dolara, a koje, prema procjenama analitičara banke Citigroup, može narasti do 3.700 milijardi dolara do 2030. godine.
Predstavnički dom izglasao je zakon pod nazivom GENIUS (akronim za „Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoin“) uz široku podršku – 308 glasova za, naspram 122 protiv, pri čemu su mu značajan doprinos dali i članovi Demokratske stranke. Budući da ga je prethodno već usvojio Senat, zakon sada čeka predsjednički potpis.
Ovo je prekretnica u američkoj regulativi prema kriptovalutama i predstavlja jasan odmak od strožeg pristupa koji je zastupala administracija Džoa Bajdena, a koja je kripto sektor pokušavala da podvede pod pravila slična onima što važe na Volstritu.
Tramp, koji je više puta isticao želju da SAD postanu „svjetska prestonica kripta“, odigrao je ključnu ulogu u usvajanju zakona, posebno nakon što su pojedini republikanski kongresmeni izrazili protivljenje proceduri usvajanja druga dva kripto-zakona. Ličnim angažmanom, Tramp ih je uvjerio da podrže GENIUS, nakon čega je uslijedilo iscrpno proceduralno glasanje.
Zakonom se omogućava korisnicima da u svakom trenutku zamijene svoje digitalne tokene za konvencionalni novac bez prepreka. Stabilne kriptovalute se sve više prepoznaju kao nova infrastruktura za globalne novčane transfere, jer omogućavaju trenutno slanje sredstava bez visokih bankarskih troškova i bez uobičajenih administrativnih barijera.
Fokus zakona je upravo na regulaciji stablecoina – digitalnih valuta čija je vrijednost direktno vezana za američki dolar. Stabilnost ovog sistema zasniva se na obavezi izdavaoca da za svaki emitovani dolar stablecoina u rezervi ima stvarni dolar. Dakle, ukoliko korisnik kupi jedan stablecoin u vrijednosti dolara, izdavalac mora imati isti iznos u novčanoj rezervi, prenosi Bankar.
Svijet
“OČEKIVANO” Stigao odgovor iz Njemačke nakon Trampove odluke da POVUČE AMERIČKU VOJSKU iz zemlje
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius ocijenio je da najavljeno povlačenje dijela američkih trupa iz Njemačke nije iznenađenje, ali je naglasio da strateška saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama ostaje čvrsta.
Pistorijus je rekao da je odluka SAD da smanji vojno prisustvo u Evropi “bila očekivana“, ali da to ne mijenja osnovne bezbjednosne odnose u okviru NATO saveza, prenosi njemački informativni portal Fokus.
On je istakao da dvije zemlje nastavljaju blisku vojnu saradnju, posebno kroz zajedničke baze i komande u Njemačkoj.
– Tijesno sarađujemo sa Amerikancima u Ramštajnu, Grafenveru, Frankfurtu i drugde, za mir i bezbjednost u Evropi, za Ukrajinu i za zajedničko odvraćanje – rekao je Pistorijus.
Istovremeno, istakao je da američke oružane snage u Njemačkoj nisu važne samo za Evropu.
– Iz svojih baza ovde, SAD koordiniraju i druge vojne zadatke, na primjer, u vezi sa interesima bezbjednosne politike u Africi i na Bliskom istoku – dodao je njemački ministar.
Pistorijus je takođe poručio da NATO mora da se prilagodi novim okolnostima i postane “više evropski orijentisan”, uz veću odgovornost evropskih država za sopstvenu bezbjednost.
Prema njegovim riječima, Njemačka se kreće u pravom smjeru.
– Bundesver raste, nova oprema se brže nabavlja, a važna infrastruktura se proširuje – istakao je Pistorijus.
On je pomenuo i saradnju unutar neformalne evropske Grupe pet, koju čine Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Poljska i Italija, sa ciljem usklađivanja bezbjednosnih politika i jačanja odbrambenih kapaciteta Evrope.
Svijet
Ratko Mladić ponovo imao moždani udar, PREBAČEN U BOLNICU U HAGU
General Ratko Mladić ponovo je danas, 2. maja, imao moždani udar i prebačen je u bolnicu u Hagu, potvrdio je za ATV njegov sin Darko Mladić.
On je naveo da se sa ocem čuo nekoliko sati ranije, ali da su mu naknadno iz Haga javili da je ponovo hospitalizovan, piše ATV.
„Čuo sam se sa njim prije dva i po sata, a maloprije su mi javili iz Haga da su ga ponovo prebacili u bolnicu. Izgleda da je ponovo imao moždani udar. Imao je simptome, javiće mi dalje kako se bude razvijala situacija“, rekao je Darko Mladić.
On je dodao da Mehanizam u Hagu još nije donio odluku o zahtjevu porodice i odbrane da se Ratko Mladić, zbog teškog zdravstvenog stanja, pusti na liječenje u Srbiju.
Prema njegovim riječima, porodica i advokati su u međuvremenu dobili odobrenje Suda da objave dio podneska koji je ranije upućen Mehanizmu 23. aprila, a koji je do sada bio pod režimom tajnosti.
„Naređenje suda da objavimo javni dio podneska stiglo je prekjuče, a mi smo imali rok da to uradimo do danas. Juče smo izvršili redakcije i danas je to objavljeno“, rekao je Mladić.
On je pojasnio da u objavljenom dokumentu nema novih odluka, već da je riječ o javnoj verziji ranije podnesenog zahtjeva, uz odobrenje suda za njegovo objavljivanje.
Svijet
ČETVORODNEVNA RADNA SEDMICA OSVAJA EVROPU: Produktivnost raste, ali Balkan i dalje skeptičan
Najveći svetski pilot-projekat četvorodnevne radne nedelje sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i doneo je zanimljive rezultate – čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomesečnog testa. Belgija je ponudila ovu mogućnost svojim radnicima, a istraživanja je bilo i u Nemačkoj. Da li bi taj model mogao da zaživi u Srbiji? Koje profesije bi mogle da “trpe” ovu promenu? Da li bi dodatno produbio jaz između kancelarijskog posla i rada na terenu?
Belgija je prva zemlja Evropske unije koja je svojim zaposlenima ponudila mogućnost četvorodnevne radne nedelje
Svi zaposleni imaju zakonsko pravo da od poslodavca traže četvorodnevnu radnu nedelju, ali to znači da isti broj sati – 38 nedeljno, treba da rasporede u četiri dana. Dakle, nema kraćeg radnog vremena za isti nivo prihoda, i ideja je pre svega bila da se ljudima omogući fleksibilnost.
U susednoj Holandiji drugačija je situacija – tamo se radi 32 sata nedeljno. Holanđani prednost daju balansu između privatnog života i radnog vremena, i odlučuju se za manji broj radnih sati, bez obzira na to što to eventualno znači i manje prihode.
Podaci, međutim, pokazuju da Holanđani zadržavaju isti nivo produktivnosti i kad rade kraće, ali postavlja se pitanje o dugoročnoj održivosti takvog modela.
U Francuskoj je odavno radna nedelja ograničena na 35 sati i zaposleni imaju mogućnost da rade četiri dana – a da li to znači manju ili istu platu, zavisi od konkretnog dogovora sa poslodavcima.
Pilot-projekat u Britaniji
Najveći svetski pilot-projekat četvorodnevne radne nedelje sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i doneo je zanimljive rezultate. Čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomesečnog testa.
Smanjen osećaj sagorevanja prijavio je 71 odsto zaposlenih, 39 odsto kaže da ima manje stresa, a 37 odsto je osetilo poboljšanje fizičkog zdravlja.
I ne samo to – prihodi kompanija su porasli za čak 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Neke zemlje u ovim testovima i eksperimentima idu i korak dalje. Recimo, na Islandu je raširenija praksa kraćeg radnog vremena za istu platu, jer se smatra da to može da deluje motivišuće i da je poenta u kvalitetnijem i efikasnijem radu, a ne u broju sati.
I nemačke firme testirale četvorodnevnu radnu nedelju
Kada je pre dve i po godine sedamdesetak firmi u Nemačkoj krenulo u eksperiment sa četvorodnevnom radnom nedeljom, mnogi su sumnjičavo vrteli glavom. Štaviše, nemački političari su bili izrazito protiv, tvrdeći da nikada nijedna privreda nije porasla tako što su ljudi radili manje.
Međutim, dve i po godine kasnije, 73 odsto firmi koje su učestvovale u eksperimentu istrajava u tome da njihovi zaposleni imaju tri slobodna dana nedeljno, a da ostvaruju iste ili čak i bolje rezultate za istu ili veću platu nego ranije.
Studija je pokazala da firme koje su učestvovale u ovom eksperimentu nisu imale finansijske gubitke, da je stres zaposlenih pao za 20 odsto, da su im poboljšani zdravstveni rezultati, kao i da su pojedine firme primetile da imaju znatno manje bolovanja.
Uprkos tome, nemački kancelar Fridrih Merc i većina šefova nemačkih korporacija izrazito je protiv četvorodnevne radne nedelje, smatrajući da to nije pravi korak u trenutku kada se Nemačka bori sa ekonomskom stagnacijom i kada boluje od manjka kvalifikovane radne snage.
S druge strane, zastupnici skraćenog radnog vremena ističu da upravo digitalizacija i šire korišćenje veštačke inteligencije pomaže da se četvorodnevna radna nedelja mnogo šire primeni u celoj nemačkoj ekonomiji.
U Srbiji se radi 41,3 sata nedeljno, u EU 36 sati
Prema zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda za 2024, Holanđani rade prosečno 32,1 sat nedeljno, Nemci 33,9, a radnici u Srbiji 41,3 sata nedeljno. Poređenja radi, prosek Evropske unije je 36 sati.
Podaci pokazuju i da svaki četvrti zaposleni u Srbiji radi više od 45 sati nedeljno.
Zabluda da se manje radi
Advokat Ozren Slović je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao da je pitanje koje profesije mogu da trpe ovakav model rada.
“Veštačka inteligencija će mnoge profesije da ubrza, olakša, uradi neki administrativni deo i tu će biti prostora da običan čovek radi mnogo manje”, navodi Slović.
Smatra da su visokoobrazvni profili, poput IT sektora, mesta gde je najpre moguće primeniti ovaj model. U Srbiji postoji firma koja s uspehom na ovaj način funkcioniše – Mikroelektronika.
“To je krug ljudi koji pokušava da se digitalizuje i automatizuje i da komunikaciju među zaspolenima ubrza”, rekao je Slović.
S druge strane, teško je zamisliti da maloprodaja radi četiri dana nedeljno, ističe Slović, upozoravajući da bi se napravio još veći jaz među onima koji rade u kancelariji i na terenu.
“Ni postojeća prava radnika i zakonodavni okvir nismo u stanju da zaštitimo do kraja, tako da nije realno očekivati da ćemo dati još i jedan pride slobodan dan zaposlenom. S druge strane, koliko se brzo menja tehnologija, postepeno uvođenje tako nečega sigurno dolazi na red”, zaključio je Slović.
Pratioci Instagram profila Beogradske hronike odgovarali su na pitanje šta bi pre izabrali – četiri radna dana, a istu platu ili pet radnih dana, a veću platu. Više od polovine odgovorilo je da bi radili četiri dana.
-
Politika2 dana agoStanivukovićeva poruka SNSD-u “KRADU IDEJE, JER SVOJE NEMAJU”
-
Politika2 dana agoJAVILA SE I SANJA VULIĆ “Veći standard u EU ne znači lakši život”
-
Politika2 dana agoDODIK OTIŠAO U AMERIKU! Niko ne zna šta je poenta odlaska
-
Region1 dan agoEU OBUSTAVILA FINANSIJSKU POMOĆ SRBIJI! Kos “Ponovo vidimo nazadovanje”
-
Uncategorized2 dana agoBANJALUKA VRAĆA DUŠU GRADA! Položen kamen temeljac za Sahat-kulu, Stanivuković ispisuje istoriju!
-
Hronika2 dana agoPORODILJI “OTIMAO” PARE! Načelnik poreske joj uzimao 200 KM mjesečno, ONA SVE PRIJAVILA POLICIJI!
-
Region2 dana agoVELIKA TRAGEDIJA U CRNOJ GORI: Dječak poginuo u balon sali
-
Zanimljivosti2 dana agoHAOS NA ČASU: Robot podivljao i udarao učenike, djeca bježala u panici VIDEO
