Connect with us

Društvo

VELIKI KORAK ZA EKOLOŠKO PRAVO: Uništavanje životne sredine može da bude i krivično djelo

Konvencija o zaštiti životne sredine mogla bi da promijeni način na koji se ophodimo prema onima koji zagađuju naše okruženje.

Savjet Evrope napravio je ključni korak ka jačanju zaštite životne sredine: na sastanku Komiteta ministara u Luksemburgu usvojena je prva međunarodna Konvencija o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo koja omogućava efikasniju pravnu reakciju na ozbiljne ekološke prestupe, uključujući i one koji prelaze državne granice.

Kako se navodi u saopštenju, ovaj pravno obavezujući ugovor osmišljen je kao odgovor na “trostruku planetarnu krizu” koju čine klimatske promjene, zagađenje i gubitak biodiverziteta.

Konvencija predstavlja temelj nove ere u borbi za očuvanje naše planete kroz krivično pravo i državama nudi snažan pravni okvir za suzbijanje težih krivičnih djela prema životnoj sredini koja su u prošlosti često prolazila nekažnjeno ili nisu bila dovoljno procesuirana.

Samu konvenciju, donijetu konsenzusom, protekle dvije godine razvijali su stručnjaci iz 46 država članica Savjeta Evrope, uz doprinos Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Interpola, ali i civilnog društva.

Kriminalizovan je širok spektar prestupa u životnoj sredini, uključujući nelegalno zagađenje, upravljanje opasnim otpadom, trgovinu nelegalno posječenim drvećem i uništavanje zaštićenog staništa. Ovo omogućava državama da gone počinioce namjernih djela koja su dovela do ekoloških katastrofa u rangu sa ekocidom.

Konvencija takođe uvodi i mehanizam praćenja kako bi se obezbijedila efikasna primjena i odgovornost. Navodi se da uništavanje životne sredine nije samo neuspjeh politike, već može da bude i krivično djelo koje zahtijeva snažne pravne alate i međunarodnu saradnju.

“Ova Konvencija mijenja pravila igre za zaštitu životne sredine. Ona se direktno suočava sa današnjim hitnim ekološkim prijetnjama i koristi snagu krivičnog pravosuđa da brani našu planetu. Konvencija je jedan od stubova naše nove Strategije o životnoj sredini, a zajedno predstavljaju hrabar iskorak, povezujući zaštitu životne sredine sa ljudskim pravima, demokratijom i vladavinom prava”, poručio je generalni sekretar Saveta Evrope Alan Berset.

Komitet ministara usvojio je i novu dugoročnu Strategiju o životnoj sredini, osmišljenu da se rastuća ekološka kriza tretira kroz prizmu ljudskih prava, demokratskog upravljanja i vladavine prava.

Međutim, bez obzira na navedene pomake, eksperti za ekološko pravo smatraju da je Savet Evrope propustio šansu da pravno zaštiti pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu u Evropi.

“Sramotno je da Evropа, 2025. godine, i dalje nije pravno priznala pravo na zdravu životnu sredinu kao osnovno ljudsko pravo”, ocijenio je Sebastijen Dajk, viši pravnik u Centru za međunarodno ekološko pravo (CIEL) za Euronews.

Prema njegovim riječima, Švajcarska i Norveška bile su najglasnije u nepriznavanju prava na životnu sredinu, uprkos sve većim dokazima o razornim posljedicama ekoloških šteta.

Dajk vjeruje da Savjet Evrope mora bez odlaganja da započne pregovore o protokolu za zaštitu ovog prava u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Ekološko uništenje ima žrtve i dok njihova prava ne budu zaštićena i pravda zadovoljena, civilno društvo neće odustati”, dodao je.

Društvo

TRANSPORTERI DIŽU USTANAK Ako Vlada FBiH ne reaguje do 1. juna, slijedi javno prozivanje odgovornih!

Konzorcijum “Logistika BiH” uputio je zvanično pismo Nerminu Nikšiću, premijeru Federacije BiH zahtjevajući hitan sastanak i formiranje radne grupe za pokretanje ključnih reformskih mjera koje se odnose na fiskalni, poreski i zakonodavni okvir sektora međunarodnog drumskog transporta.

U pismu se izražava zabrinutost zbog višestrukih dopisa na koje izostaje odgovor već više od mjesec dana. Kako se navodi, i dalje su prisutni brojni apsurdi na terenu, prevoznici koji legalno obavljaju djelatnost s važećim državnim licencama bivaju sankcionisani od strane kantonalnih i federalnih inspektora, čak i prilikom prijevoza između gradova unutar Federacije, poput rute Ljubuški–Tuzla. Osim toga, vozači su kažnjavani zbog nepoštovanja kantonalnih propisa, iako postoji jasno definiran državni zakon o radu mobilnih radnika.

“Ovakva pravna fragmentacija direktno uzrokuje nepotrebne troškove, ozbiljnu pravnu nesigurnost i ometa efikasan protok roba i usluga,” navodi se u saopštenju Konzorcijuma.

Dodaju da je stanje postalo neodrživo i postavljaju rok ukoliko se do 1. juna ne postigne institucionalni pomak, Konzorcijum će 16. juna javno objaviti spisak svih institucija i pojedinaca koji su ignorisali pozive na dijalog i odbili pružiti podršku sektoru koji čini preko 90 posto unutrašnje robne distribucije u FBiH, ulaže više od 3 milijarde eura, i direktno zapošljava više od 47.000 radnika.

“U cilju konkretnog djelovanja, predložemo osam mjera koje bi predstavljale osnov za djelovanje buduće radne grupe, a to su povećanje dnevnica za vozače, izmjena Zakona o porezu na dobit, omogućavanje prenosa poreskih olakšica, uvođenje podsticaja za ekološki prihvatljiva vozila, reforma sistema fiskalizacije, priznavanje transporta kao izvozne usluge, uvođenje pisane poreske komunikacije, povrat trošarina na dizel gorivo”, navode u saopštenju.

Ističu da je potrebno da se hitno odredi termin sastanka, kako bi pokrenuli zajednički rad na rješavanju problema.

U pismu se ističe i zabrinutost zbog sve učestalije prakse da rad carinskih terminala zavisi od subjektivne procjene federalnih i kantonalnih inspektora. Takvo stanje, poručuju, uvodi nesigurnost u čitav lanac snabdijevanja i onemogućava normalno funkcionisanje tržišta.

“Sektor drumskog transporta nije samo još jedan privredni segment, on je krvotok ekonomije FBiH. Naša preduzeća žele ostati, ulagati i rasti u Bosni i Hercegovini, ali bez hitne reakcije, prijeti im gašenje, a radnoj snazi – iseljavanje”, dodaju iz Konzorcijuma.

Nastavi čitati

Društvo

TUZLANSKI AERODROM U PROBLEMU Drastičan pad putnika, Banjaluka ih pretekla prvi put nakon godina dominacije!

Aerodrom Tuzla je u aprilu ostvario 21.724 putnika što je više nego u aprilu prošle godine kada je ostvario 14.737 putnika.

Ali, to je daleko manje nego 2023. kada je imao čak 53.076 putnika.

Aerodrom je od početka godine ostvario 86.519 putnika, daleko manje od Banjaluke koja je ostvarila 134.922 putnika, iako je godinama Tuzla imala više putnika od Banjaluke, piše Zamaaero.

Nastavi čitati

Društvo

SRCEPARAJUĆA PRIČA IZ KOZARSKE DUBICE “Niko ne ulazi kao čovjek” – Tamara obišla baku Nevenku (93) i rasplakala region!

Srpska humanitarka Tamara Misirlić obišla je baku Nevenku koja ima 93 godine i živi sama u Kozarskoj Dubici.

Ona je emotivni susret objavila na svojoj faceboook stranici.

Kako je navela, kada je zakucala na bakina vrata, rekla joj je:

“Niko ne dolazi. Niko više ne ulazi u ovu kuću kao čovjek”.

“Pogledala me je kao da me sanja. Kao da je ceo život čekala baš taj trenutak. Zagrlila me je i rekla: “Nemoj još, nemoj ići”. Nije me puštala da krenem. A kada sam rekla da ću skuvati kafu, počela je da plače”, napisala je Misrlićeva.

Baka joj je kako navodi rekala da joj je to najslađa kafa koju je ikada popila.

“Sedela sam preko puta nje i pitala se: Zašto smo dopustili da ovakvi ljudi budu zaboravljeni? Ljudi koji su nas odgajali, gradili, čuvali, učili šta znači poštenje, dostojanstvo, ponos… Ne traže mnogo, samo nečiji glas, nečije prisustvo, šolju kafe da ne piju sami”, navodi se objavi.

Apelovala je na građane da ne prođu pored kuća starijih i nemoćnih, da ne odlože taj odlazak za sutra. “Jednog dana neće više biti prozora na kom čekaju.Ni vrata koja se otvaraju. Zato zakucaj sada.

Zato voli sada”, navodi se u objavi.

Nastavi čitati

Aktuelno