Connect with us

Svijet

VELIKI PROTESTI U FRANCUSKOJ! Građani neće Mišela Barnijea za premijera

U Francuskoj su stotine hiljada ljudi izašle na ulice i protestovale protiv imenovanja konzervativnog političara Mišela Barnijea (73) za premijera.

Bijes demonstranata je bio otvoreno usmjeren i protiv predsjednika Emanuela Makrona, uz sve glasnije zahtjeve za njegovu ostavku. Demonstranti ga optužuju da ne poštuje rezultate parlamentarnih izbora.

U Parizu, ali i u mnogim drugim gradovima poput Nanta, Nice ili Marselja, ljudi su u subotu naveče protestovali na ulicama.

Organizatori navode da je oko 300.000 ljudi demonstriralo širom Francuske, od toga 160.000 u Parizu. Policija, međutim, tvrdi da je u Parizu bilo 26.000 demonstranata, prenosi Deutsche Welle.

Prema anketi koju je u petak objavio Institut “Elabe”, 74 odsto Francuza smatra da Makron imenovanjem Barnijea ne poštuje rezultate izbora održanih prije oko dva mjeseca.

Nakon jačanja desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) na izborima za Evropski parlament, Makron je raspisao nove izbore.

Njegova stranka Okupljanje izgubila je većinu u parlamentu.

Najveći broj mandata ima Novi narodni front (NNF). Međutim, Makron je odbio da im povjeri formiranje vlade, jer druge partije ne žele da sarađuju sa tom lijevom koalicijom.

Barnijeova desnocentristička stranka Republikanci sa manje od 50 poslanika predstavlja tek petu po snazi frakciju u parlamentu.

Nakon imenovanja Barnijea 5. septembra, koji je bio glavni pregovarač EU za Brexit, sindikati, studentske organizacije i prije svega lijevo orijentisane partije pozvale su na masovne demonstracije.

Francuskoj prijeti talas štrajkova 1. oktobra, što je najavljeno već uz pozive na proteste.

Francuski ustav daje predsjedniku pravo da imenuje premijera po svom izboru. Međutim, ta osoba mora biti u stanju da opstane i poslije glasanja opozicije o nepovjerenju.

Ljevica (NNF) i desnica (RN) zajedno imaju većinu i, u slučaju saradnje, mogli bi da smijene premijera.

Oba bloka su oštro kritikovala nekoliko Makronovih nepopularnih reformi, posebno povećanje starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine. Barnije je najavio da će podržati tu reformu.

RN se u ovoj situaciji pojavljuje kao odlučujući faktor, jer je partija obećala da se pod određenim uslovima neće pridružiti glasanju o nepovjerenju Barnijeu.

Lider RN Žordan Bardela izjavio je za televiziju BFM da je Barnije premijer pod prismotrom.

“Bez nas nema ništa”, kazao je on.

Barnije je u prvom intervjuu nakon imenovanja izjavio da želi da ujedini podijeljeni parlament, kao i da zauzme oštriji kurs u politici imigracije.

Sa svoje 73 godine Barnije je najstariji premijer u istoriji Pete Francuske Republike i nasljednik liberalnog Gabrijela Atala, koji je sa 34 godine bio najmlađi na toj funkciji.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno