Connect with us

Svijet

VELIKI PROTESTI U FRANCUSKOJ! Građani neće Mišela Barnijea za premijera

U Francuskoj su stotine hiljada ljudi izašle na ulice i protestovale protiv imenovanja konzervativnog političara Mišela Barnijea (73) za premijera.

Bijes demonstranata je bio otvoreno usmjeren i protiv predsjednika Emanuela Makrona, uz sve glasnije zahtjeve za njegovu ostavku. Demonstranti ga optužuju da ne poštuje rezultate parlamentarnih izbora.

U Parizu, ali i u mnogim drugim gradovima poput Nanta, Nice ili Marselja, ljudi su u subotu naveče protestovali na ulicama.

Organizatori navode da je oko 300.000 ljudi demonstriralo širom Francuske, od toga 160.000 u Parizu. Policija, međutim, tvrdi da je u Parizu bilo 26.000 demonstranata, prenosi Deutsche Welle.

Prema anketi koju je u petak objavio Institut “Elabe”, 74 odsto Francuza smatra da Makron imenovanjem Barnijea ne poštuje rezultate izbora održanih prije oko dva mjeseca.

Nakon jačanja desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) na izborima za Evropski parlament, Makron je raspisao nove izbore.

Njegova stranka Okupljanje izgubila je većinu u parlamentu.

Najveći broj mandata ima Novi narodni front (NNF). Međutim, Makron je odbio da im povjeri formiranje vlade, jer druge partije ne žele da sarađuju sa tom lijevom koalicijom.

Barnijeova desnocentristička stranka Republikanci sa manje od 50 poslanika predstavlja tek petu po snazi frakciju u parlamentu.

Nakon imenovanja Barnijea 5. septembra, koji je bio glavni pregovarač EU za Brexit, sindikati, studentske organizacije i prije svega lijevo orijentisane partije pozvale su na masovne demonstracije.

Francuskoj prijeti talas štrajkova 1. oktobra, što je najavljeno već uz pozive na proteste.

Francuski ustav daje predsjedniku pravo da imenuje premijera po svom izboru. Međutim, ta osoba mora biti u stanju da opstane i poslije glasanja opozicije o nepovjerenju.

Ljevica (NNF) i desnica (RN) zajedno imaju većinu i, u slučaju saradnje, mogli bi da smijene premijera.

Oba bloka su oštro kritikovala nekoliko Makronovih nepopularnih reformi, posebno povećanje starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine. Barnije je najavio da će podržati tu reformu.

RN se u ovoj situaciji pojavljuje kao odlučujući faktor, jer je partija obećala da se pod određenim uslovima neće pridružiti glasanju o nepovjerenju Barnijeu.

Lider RN Žordan Bardela izjavio je za televiziju BFM da je Barnije premijer pod prismotrom.

“Bez nas nema ništa”, kazao je on.

Barnije je u prvom intervjuu nakon imenovanja izjavio da želi da ujedini podijeljeni parlament, kao i da zauzme oštriji kurs u politici imigracije.

Sa svoje 73 godine Barnije je najstariji premijer u istoriji Pete Francuske Republike i nasljednik liberalnog Gabrijela Atala, koji je sa 34 godine bio najmlađi na toj funkciji.

Related Topics:

Svijet

GRČKA uvodi radno vrijeme od PUNIH 13 ČASOVA, ali samo u privatnom sektoru

Fabrički radnici, blagajnici i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli da rade duže smjene, jer će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja će zvanično uvesti 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru, prenosi Politiko.

Parlament će sutra glasati o kontroverznom zakonu, bez obzira što su planirani protesti širom zemlje.

Uprkos rastućem otporu sindikata i opozicionih stranaka, očekuje se da će zakon lako biti usvojen glasovima vladajuće stranke Nova demokratija. Od preuzimanja vlasti 2019. godine, vlada desnog centra je transformisala tržište rada u ono što naziva jednim od “najfleksibilnijim“ u Evropi.

Od jula 2024. godine, od zaposlenih u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim sektorima usluga može da se zatraži da rade po novom šestodnevnom rasporedu, a dužim radnim vremenom, a plata bi im bila uvećana za 40 odsto.

Taj potez, suprotan trendu skraćivanja radne nedelje u nekim evropskim zemljama, vlada smatra neophodnim zbog smanjenja stanovništva Grčke, sve većeg broja starih i velikog nedostatka kvalifikovanih radnika. Linker
Parlament odlučuje o uvođenju zakona:

Grčka uvodi 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru u skladu sa zakonom koji je predat na glasanje u nacionalnom parlamentu.

Fabrički radnici, blagajnici i hotelsko osoblje u Grčkoj uskoro bi mogli da rade duže smjene, jer će ta zemlja postati prva članica Evropske unije koja će zvanično uvesti 13-časovno radno vrijeme u privatnom sektoru, prenosi Politiko.

Parlament će sutra glasati o kontroverznom zakonu, bez obzira što su planirani protesti širom zemlje. Uprkos rastućem otporu sindikata i opozicionih stranaka, očekuje se da će zakon lako biti usvojen glasovima vladajuće stranke Nova demokratija.

Od preuzimanja vlasti 2019. godine, vlada desnog centra je transformisala tržište rada u ono što naziva jednim od “najfleksibilnijim“ u Evropi.

Od jula 2024. godine, od zaposlenih u industriji, maloprodaji, poljoprivredi i nekim sektorima usluga može da se zatraži da rade po novom šestodnevnom rasporedu, a dužim radnim vremenom, a plata bi im bila uvećana za 40 odsto.

Taj potez, suprotan trendu skraćivanja radne nedjelje u nekim evropskim zemljama, vlada smatra neophodnim zbog smanjenja stanovništva Grčke, sve većeg broja starih i velikog nedostatka kvalifikovanih radnika.

Nastavi čitati

Svijet

NE ŽELE U RAT! Oko 1,7 miliona mladih napustilo Ukrajinu

Ukrajinu je od 2022. godine napustilo oko 1,7 miliona mladih, rekao je ukrajinski ministar za sport i omladinu Matvij Bidnij.

On je rekao za Bi-Bi-Si da je većina mladih otišla da studira u inostranstvo, ali da se nije vratila u zemlju.

Ukrajinski poslanik Aleksandar Dubinski izjavio je nedavno da je 40.000 mladića od 18 do 22 godine napustilo Ukrajinu za samo mjesec dana. Vlada Ukrajine je krajem avgusta dozvolila muškarcima od 18 do 22 godine da putuju u inostranstvo.

Nakon toga, ukrajinski mediji su pisali da mladići masovno napuštaju Ukrajinu, a video snimci uspješnih slučajeva bjekstva iz zemlje preplavili su društvene mreže.

Muškarcima od 18 do 60 godina ranije je bilo zabranjeno da napuštaju Ukrajinu tokom trajanja vanrednog stanja.
Izbjegavanje vojne službe tokom mobilizacije je krivično djelo u Ukrajini za koje je propisana kazna do pet godina zatvora.

Minimalna starosna granica za regrutaciju u oružane snage Ukrajine je 25 godina.

Nastavi čitati

Svijet

OPTUŽBE IZ AMERIKE! Kina želi da oslabi svjetsku ekonomiju

Ministar finansija SAD Skot Besent optužio je Kinu da pokušava da oslabi svjetsku ekonomiju uvođenjem kontrole izvoza zemnih minerala i drugih resursa vitalnih za razvoj tehnologije, objavio je danas Fajnenšel tajms.

On je dodao da to predstavlja pokušaj Pekinga “da povuče sve ostale sa sobom”, preneo je CNBC.

“Ako žele da uspore globalnu ekonomiju, biće najviše pogođeni, a ovim samo pogoršavaju svoj ugled u svetu, dok se nalaze usred recesije i pokušavaju da se izvuku iz nje izvozom”, rekao je Besent. Ovakav potez Kine usledio je neposredno pre zakazanog sastanka američkog i kineskog predsednika Donalda Trampa i Si Đinpinga.

Peking je, u saopštenju od 9. oktobra, poručio da neće dozvoliti izvoz materijala od retkih zemnih minerala za vojnu upotrebu.

Tramp je odgovorio pretnjom carinama od 100 odsto na uvoz kineske robe počev od 1. novembra i zapretio je da će otkazati sastanak sa Si Đinpingom. Tržišta su bila nestabilna otkako je spor eskalirao, a prosečne vrednosti akcija na Volstritu su naglo pale na početku dana.

Sjedinjene Američke Države koriste retke zemne minerale za izradu svojih najvažnijih sistema naoružanja, kao što su ratni avion F-35 ili rakete Tomahavk.

Nastavi čitati

Aktuelno