Connect with us

Društvo

VIŠE OD 300.000 RADNIKA U DVA SEKTORA! Ekonomija BiH na klimavim nogama?

Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru ove godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini je iznosio 850.095, od čega 390.182 žene.

Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih osoba se u odnosu na decembar 2025. godine smanjio za 0,5 odsto, a broj zaposlenih žena za 0,3 odsto.

Ovo znači da je broj zaposlenih za mjesec dana manji za nešto manje od 4.500 radnika.

Ali u kojim sektorima ima najviše zaposlenih?

Prema posljednjim podacima, više od 300.000 radnika je zaposleno u dvije grane, pa tako prerađivačka industrija ima najviše radnika, i to 160.026.

Slijedi trgovina na veliko i malo, te popravak motornih vozila i motocikala 157.996.

Javna uprava

Dalje ide javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje sa 77.086 zaposlenih, te obrazovanje 72.474.

U kategoriji zdravstvene i socijalne zaštite zaposlen je 63.221 radnik, dok je u kategoriji pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 42.469.

Građevinarstvo

U građevinarstvu je zaposleno 42.097 radnika, a u sektoru prevoz i skladištenje njih 39.323.

Sektor informacije i komunikacije u Bosni i Hercegovini zapošljava 29.891, a stručne, naučne i tehničke djelatnosti 27.760.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti zapošljavaju 20.499,  finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19.079, poljopriveda, šumarstvo i ribolov 18.796, a ostale uslužne djelatnosti 18.106.

Snabdijevanje strujom

U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ima 17.862 zaposlenih, dok u umjetnosti, zabavi i rekreaciji radi 15.142 ljudi.

U vađenju ruda i kamena ima 14.847 zaposlenih, snabdijevanju vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpada, te djelatnosti sanacije zaštite životne sredine 13.645.

Najmanje zaposlenih

Najmanje zaposlenih je u sektoru poslovanja nekretninama, njih 3.316.

Riječ stručnjaka

Ekonomista Igor Gavran kaže da trgovina BiH ne može omogućiti nikakav rast, pogotovo jer se dobrim dijelom odnosi na trgovinu uvoznom robom koja ne samo da nije pozitivna, nego je izrazito štetna za ekonomiju.

“Cijene u trgovini su također štetne za ekonomiju i životni standard jer su nerealno visoke, a sama zaposlenost daje minimalan doprinos jer su plaće u trgovini uglavnom minimalne, a poslovi većinom zahtijevaju minimalno obrazovanje. S obzirom na to da se od ovih više od 300.000 zaposlenih oko polovine odnosi na trgovinu, ne možemo ni slučajno biti zadovoljni podacima. Skoro 80.000 je javna uprava, a ako tu pribrojimo i javna preduzeća i sektore poput zdravstva koji su dominantno također javni, vidimo da dominantan postaje javni sektor u širem smislu, a ne prerađivačka industrija”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, jedini sektor koji generiše održivi ekonomski rast i razvoj je industrija, odnosno proizvodnja konkretnih proizvoda, prije svega finalnih i tehnološki naprednih, gdje se ostvaruje najveća dodana vrijednost.

“I sektor poljoprivrede bi morao imati puno više zaposlenih i puno veću proizvodnju nego što je sada slučaj jer bez jake domaće poljoprivrede opet se sve svodi na uvoz i ovisnost o stranoj robi. Smanjenje broja zaposlenih nije nimalo neočekivano, naprotiv, a bez novih ulaganja se može očekivati i dalji pad. Jedan veliki proizvođač (Koksara) je praktično ugašen, industrija čelika se prepušta propadanju u interesu uvoznih lobija, prijevoznici se također ignorišu, domaća poljoprivreda je na udaru rasta troškova koje vlasti jednako ignorišu, itd. Jednostavno, nemamo osnova biti optimisti dok je vlastima važniji selfi s otpravnikom poslova jedne ambasade ili putovanja po svijetu od domaće ekonomije”, naglasio je Gavran.

Nezavisne novine

Related Topics:

Društvo

OGROMNA RAZLIKA U IZDVAJANJIMA: Federacija poljoprivrednicima daje mnogo više nego Srpska (FOTO)

Budžet za poljoprivredu u Republici Srpskoj za 2026. godinu isti je kao i nekoliko godina unazad – 180 miliona maraka, bez rasta, korekcije i reakcije na inflaciju, koja je u međuvremenu pojela značajan dio te vrijednosti.

I to bi možda bilo dovoljno, kažu poljoprivrednici, da je novac pravično raspoređen. Istovremeno, za podsticaje u poljoprivredi Federacija BiH izdvaja znatno više.

Dok budžet za poljoprivredu u Srpskoj iznosi 180 miliona maraka, u FBiH je 190 miliona. Kada se pogledaju i ostala izdvajanja, razlike su očigledne, pokazuje analiza koju je radilo Udruženje mljekara RS. Republika Srpska za podršku mladima za pokretanje posla u poljoprivredi izdvaja 470.000 KM, a FBiH 7,7 miliona.

“Što se tiče budžeta, on treba da bude 6%, gotovo 400 miliona. Samo, znaš kako, za sve ima novca, samo nema za nas poljoprivrednike. Svi imputi u našoj proizvodnji rastu, a što se tiče tih subvencija to ništa ne raste, iako shodno našim troškovima treba i subvencije da rastu. I onda, lako vam je isplatiti tih 180 miliona. Ako je bilo prije tri godine 180 miliona, treba da bude makar duplo. Evo vidite po ostalim cijenama koliko je sve otišlo”, kaže Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske.

Ogroman je jaz u stočarstvu i mljekarstvu.

Premija za tovnu junad u Srpskoj ide do 300 KM, dok u FBiH iznosi 1.000. Premija za mlijeko u Republici Srpskoj iznosi 30 feninga po litru, dok u FBiH ide i do 44 feninga. Podrška po muznoj kravi je oko 2.610 KM u RS, dok u FBiH prelazi 4.028 KM. Posljedice ovakve politike najbolje oslikavaju i ovi podaci – prije deset godina Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mlijeka, dok ih je danas manje od 3.200. U isto vrijeme, FBiH ima više od 16.800 proizvođača, iako nema znatno veći broj stanovnika.

“Mi tu trku uveliko gubimo, a to pokazuje broj farmi koje se zatvaraju i broj muznih grla koji rapidno opada. U Federaciji imaju malo bolje regulisan sistem. Oni imaju podsticaj od opštine, kantona i od federacije i faktički dobijaju tri vrste podsticaja, tako da je u nekim kantonima premija za mlijeko prešla 60 feninga”, kaže Arsenović.

U biljnoj proizvodnji situacija je još drastičnija. Za kukuruz u Srpskoj nema podsticaja, dok u FBiH poljoprivrednici dobijaju 700 KM po hektaru. Kod pšenice su iznosi i do duplo veći u FBiH i kreću se do 1.100 maraka po hektaru, naspram 500 KM u RS.

“Treba da se radi na povećanju cijene nekih naših proizvoda. Znate da je najveći problem oko pšenice, posebno u trenutku žetve. Tu je cijena više nego mizerna. Sad, ove godine šta će i kako biti, mi ne možemo na to da utičemo”, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.

I dok se štedi na podsticajima za kukuruz i mlijeko, vlast je otvorila vrata za uvoz. Podaci govore da je samo prošle godine u Republiku Srpsku uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko milijardu i po KM, što domaće proizvođače stavlja u još lošiji položaj, jer sa cijenom svojih proizvoda ne mogu da budu konkurentni na sopstvenom tržištu.

BN

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE NAGLA PROMJENA VREMENA! Pljuskovi, grmljavina i sparina obilježiće današnji dan

Nakon toplog jutra, građane danas očekuje promjenljivo vrijeme uz smjenu sunčanih intervala i naoblačenja. Tokom dana biće toplo i sparno, dok se u poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

Jutarnja temperatura kretaće se oko 18 stepeni Celzijusa, dok će najviša dnevna dostići oko 30 stepeni. Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnog i jugozapadnog smjera.

Meteorolozi upozoravaju da su na pojedinim područjima mogući jači grmljavinski procesi uz kratkotrajno pojačan vjetar i veću količinu padavina u kratkom vremenskom periodu.

Građanima se savjetuje oprez prilikom boravka na otvorenom, posebno u poslijepodnevnim časovima kada će uslovi za razvoj nestabilnosti biti najizraženiji.

➡️ Pred nama je tipičan ljetni dan – vruć, sparan i uz mogućnost lokalnih nepogoda.

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKA OSTAJE BEZ AKADEMSKE MLADOSTI: Broj studenata prepolovljen!

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj studenata u Republici Srpskoj za nešto više od decenije gotovo je prepolovljen.

Kada je Republički zavod za statistiku počeo pratiti ove podatke, u akademskoj 1996/1997. godini bilo je 9.487 studenata. Uslijedio je period konstantnog rasta koji je trajao gotovo deceniju i po.

-Vrhunac je dostignut u akademskoj 2011/2012. godini, kada je na fakultetima u Republici Srpskoj bilo upisano čak 46.574 studenata.

Godinu ranije indekse je imalo 45.996 studenata, dok je u akademskoj 2012/2013. godini taj broj iznosio 44.720. Međutim, nakon tog perioda počinje kontinuiran pad broja studenata. Iz godine u godinu fakultetske klupe su imale sve manje studenata, a trend smanjenja broja upisanih nije zaustavljen ni danas – govore podaci Zavoda.

Najnoviji podaci pokazuju da je u akademskoj 2025/2026. godini na prvi ciklus studija i integrisane studije upisano 23.878 studenata.

Očito je da fakulteti danas imaju skoro upola manje studenata nego u periodu svog najvećeg uspona.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno