Privredno društvo “Kermas Energija” iz Zagreba, prema najnovijoj informaciji iz Pravobranilaštva BiH, pred podnošenjem je arbitražne tužbe protiv Bosne i Hercegovine, zbog činjenice da je Vlada Republike Srpske jednostrano raskinula ugovor o koncesiji za gradnju vjetroparka “Trusina” kod Nevesinja. Tužbeni iznos je veći od 200 miliona KM.

Prema posljednjoj informaciji s kojom raspolaže Pravobranilaštvo BiH, navedena firma iz Zagreba, koju zastupa advokatska kancelarija “Baroš & Partners”, nije pristala na produženje roka za mirno rješavanje spora, a kojeg je tražila Vlada RS.

Tužba pred ICSID-om

Međutim, Zagrepčani još uvijek ostavljaju prostor BiH odnosno Republici Srpskoj da se sporazumno urede odnosi, ali pod velikim upitnikom koliko će još čekati prije nego što definitivno podnesu tužbu protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova (ICSID-om) u Wašingtonu.

Tako bi se BiH mogla suočiti s još jednim drastičnim finansijskim udarom poput slučaja “Viaduct” kojeg je, kao što je poznato, Republika Srpska prouzrokovala po istoj matrici, jednostranim raskidom ugovora.

Kada je riječ o projektu vjetroparka Trusina, kaže se u aktu Pravobranilaštva BiH, Kermas Energija je vlasnik 97 posto udjela u društvu Eol Prvi d.o.o., sa sjedištem Nevesinju, koje je 19.10.2012. godine sa Vladom Republike Srpske zaključilo Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina.

Nakon zaključenog osnovnog ugovora, između ovih ugovornih strana zaključena su tri aneksa ugovora i to 04.09.2014., 17.12.2014. godine i 07.01.2016. godine.

Vlada Republike Srpske, kao davalac koncesije je potom, rješenjem, broj: 04/1-012-2-645/9 od 07.03.2019. godine jednostrano raskinula zaključeni Ugovor o koncesiji i na taj način jednostrano oduzela koncesionaru koncesiono pravo, odnosno onemogućila izgradnju i korištenje Vjetroparka Trusina.

Bez pravnog osnova

Iz zagrebačke firme navode da je Vlada Republika Srpska jednostrano rsakinula koncesioni ugovor iako za to nije postojao pravni osnov, jer su izvršili sve obaveze.

Uprkos tome, navode, Vlada je “prikrivajući stvarne činjenice, predložila je NSRS usvajanje po hitnom postupku, izmjena i dopuna Zakona o obnovijivim izvorima energije i na taj način onemogućila Koncesionaru ostvarivanje prava na garantovanu otkupnu cijenu proizvedene električne energije”.

Kažu da je Vlada RS jednostrano raskinula Ugovor o koncesiji u momentu dok je još uvijek trajala procedura zaključenja Aneksa VI Ugovora koje je predviđao produženje roka za izgradnju VE Trusina do 31.12.2020. godine i izmjenu visine bankarske garancije u skladu as novim propisima koji su stupili na snagu nakon zaključenja Ugovora o koncesiji.

Dalje navode da je Komisija za koncesije po prijedlogu i na zahtjev Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske dala saglasnost za zaključenje Aneksa VI Ugovora o koncesiji, čime je, tvrde, grubo prekršila domaće propise, kao i međunarodne konvencije koje se odnose na zaštitu stranih ulagaca.

Na ovaj način, po navodima ove firme, izgubljena dobit Kermas Energije iznosi 102.056.122 evra.

Prijedlog Vlade Republike Srpske

Inače, pravni osnov za nadležnost ICSID-a po navodima tužioca sadržan je u Međunarodnom ugovoru o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, koji je Bosna i Hercegovina zaključila sa Republikom Hrvatskom u decembru 1996. godine, te u dodatnom Protokolu o izmjenama i dopunama Ugovora od avgusta 2013. godine.

Zagrepčani predlažu da zbog postojanja obostranog interesa da u cilju izbjegavanja skupih i dugotrajnih arbitražnih postupaka, strane postignu sporazum o isplati odgovarajuće naknade po osnovu, kako navode, nezakonitog oduzimanja koncesionog prava Kermas Energiji.

Dodatno ističu da je Kermas Energija svojim dopisom od 08.02.2024. godine Vladi Republike Srpske uputila prijedlog za sporazumno uređenje međusobnih odnosa, na način da Vlada Republike Srspke vrati nezakonito raskinutu koncesiju i omogući Kermas Energiji izgradnju Vjetroparka Trusina ili isplati potraživani novčani iznos od 102.056.122 evra.

Treba naglasiti da je na prijedlog Vlade Republike Srpske Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine već jednom tražilo produženje roka za mirno rješenje spora, međutim tužioci na to nisu pristali, ali su istakli da i dalje stoje pri stavu da su spremni na sporazumno uređenje uzajamnih odnosa.

(Fokus)

Putem javnih nabavki u BiH u prethodnih 20 godina ukradeno je 35 milijardi KM, a javne nabavke su najveći štit kriminalcima u BiH.

Poručeno je ovo upravo na hitnoj sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gdje se razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama BiH i Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Ova dva zakona, o kojima se raspravlja jedinstveno, u parlamentarnu proceduru uputili su predsjedavajući Kluba poslanika SDP BiH, Saša Magazinović, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS – PDP – Za pravdu i red, Mira Pekić, predsjedavajući Kluba poslanika NiP, Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba poslanika NS – BHI KF, Sabina Ćudić i predsjedavajući Mješovitog kluba Jasmin Emrić.

Radmanović: Nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku
Na samom početku rasprave Nebojša Radmanović, poslanik Srpskog kluba u PD PS BiH (SNSD), rekao je da je predsjedavajući PD PS BiH prekršio Poslovnik, jer nema opravdanih razloga da se sjednica održi po hitnom postupku.

“Ne sporimo da su ovo bitne tačke, da trebaju biti predmet rasprave, ovo su materijali o kojima se dugo raspravlja i usaglašava, došli smo do određenih prijedloga ali nije potrebno da ovo ide po hitnom postupku. Znate i sami da hitni postupci onemogući intervencije na materijal i mislimo da bi sve tačke današnje sjednice trebalo da idu po redovnoj proceduri kako bismo imali mogućnosti djelovanja amandmanski u komisijma”, kazao je Radmanović.

Denis Zvizdić, predsjedavajući PD PS BiH, istakao je da je polemika Radmanovića bespotrebna.

“Zahtjev za održavanjem hitne sjednice je potpisalo nekoliko šefova klubova poslanika, ne Denis Zvizdić, nego 19 potpisnika zahtjeva za hitnu sjednicu i sad kažete da ja kao predsjedavajući ne bih trebao da zakažem sjednicu i svaki put ću to uraditi kad to zatraži dovoljan broj poslanika”, naveo je Zvizdić.

U uvodnoj riječi predlagača dva zakona, obratio se poslanik SDP BiH, Saša Magazinović, koji je rekao da BiH već kasni 20 godina za donošenjem ovakvih zakonskih rješenja i da zato oni sada imaju premisu hitno.

“Oni koji se bave javnim nabavkama kažu da je u prethodnih 20 godina putem javnih nabavki ukradeno 35 milijardi KM. A ukradeno je tako što Zakon o javnim nabavkama predviđa simbolične novčane kazne za one koji ukradu novac iz budžeta, a kada odgovorni plate kazne od obično 100-500 KM, koliko bude presuđeno za ukradene milione, onda ne mogu krivično odgovarati jer su već kažnjeni prekršajno”, poručio je Magazinović.

Istakao je da u Krivičnom zakonu BiH tek sada dobijamo posebna krivična djela vezano za javne nabavke.

“Zakon o javnim nabavkama je najveći štit kriminalcima u ovoj državi jer ih štiti da ne mogu odgovarati krivično, nego plaćaju isključivo novčane kazne za ogroman kriminal koji urade. To nije zakon nego zaklon, za one najcrnje što postoji u ovom društvu”, kazao je Magazinović, pa onda naveo nekoliko primjera ovih zloupotreba.

“200.000 posao da prijatelju bez tendera. Provede se postupak, dobije 110 KM kaznu. Dva miliona KM nabavke goriva mimo zakona poznatom dobavljaču, dobije kaznu od 500 KM. Dalje, 300.000 KM dato bez ikakvog tendera poznatoj firmi, a kazna 300 KM. Sakrije, odnosno ne objavi plan nabavke, koja je ključni dokument nabavke dobije 300 KM kazne. Onda, da posao nabavke goriva mimo zakona vrijedan 400.000 KM, a dobije 150 maraka kaznu, ili potroši 25 miliona KM za dvije godine kako mu je ćeif, tako što direktor donese odluku da se izuzima od zakona o javnim nabavkama, nema kazne, ništa”, naveo je Magazinović.

U trenutku dok je govorio o temi, Magazinović je kazao da je toku 57 procesa javne nabavke u kojima će se potrošiti 4,3 miliona maraka.

“Ako je tačno, a tačno je, da se ukrade 25-30 odsto novca od ukupnog obima javnih nabavki, samo od onoga što se dešava sada, dakle u ovom trenutku, nestaće preko milion KM. A ima i sutra dan. Zato je ovaj zakon hitan”, dodao je poslanik SDP BiH.

Naglasio je da zbog činjenice da se javnim nabavkama postoji sprega kriminala i politike, protiv donošenja ova dva zakona ustali su mnogi.

“I rade to pametnije nego mnogi, ličnim kontaktom, bez medija. A evo iz ovih gore primjera, to se sve živo razletilo da nađe svog poslanika koga će ubijediti da se upuca ovaj zakon i nastave pljačkati državu tako što će platiti prekršajnu prijavu 150 KM. Oni što dobijaju svaki tender u određenoj instituciji, to su ti”, tvrdi Magazinović.

Magazinović: U sali sjede ljudi koji su od juče tri puta promijenili mišljenje
On tvrdi u da u sali sjede ljudi koji su od juče “tri puta promijenili mišljenje kako će glasati o ovom zakonu”.

“Zbog različitih pritisaka. Ljudi koji upravljaju sa 200 miliona KM budžetskog novca zivkaju sve okolo da sruše zakon. Obaranje hitnog postupka je dio njihovog plana, pri čemu ne tvrdim da svi oni koji će glasati protiv ovih zakona jesu dio veze kriminala i politike u krađi novca. Znam da je dio plana da se ovaj zakon ubije”, kazao je Magazinović.

Rekao je i da su argumenti protiv da se napravi to da ljudi iz Agencije za javne nabavke BiH i tužilaštva ne rade dobro svoj posao do sada.

“Argument za njih je i da će sve stati ako se usvoji ovaj zakon. To je ustvari poruka ako se može nekažnjeno krasti neće stati nabavke, ali ako se uvede krivično djelo da se ide zatvor onda će sve stati sa javnim nabavkama. Pa onda ide da će ovo zatrpati sudove, jednostavno amandmanima u redovnoj proceduri žele da izbrišu sve ono što im ne ide u prilog”, istakao je Magazinović.

Kojić: Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu, mi ćemo
Iz SNSD su pitali zašto su predlagači ćutali 15 godina o ovom kriminalu, a da sada sa srčanošću govore o ovom pitanju kao da su oni imali probleme sa javnim nabavkama.

“Ovo je kriminalizovana meta na čelo onim poslanicima koji budu glasali protiv hitne procedure za raspravu o ovom zakonu. Lično bih volio da gospodin Magazinović kaže ko su te kriminalne grupe koje su uputile poziv da se ne ide u hitnu proceduru i ko su ti koji su bili protiv ovih zakona. Ako Magazinović ne podnese krivičnu prijavu protiv tih ljudi, mi ćemo u roku od sedam dana podnijeti krivičnu prijavu protiv njega jer nije prijavio ono što je bio dužan po zakonu”, poručio je Milorad Kojić, poslanik u Srpskom klubu (SNSD).

Odgovarajući na poruke iz SNSD, Magazinović je pitao šta ima nejasno u njegovoj rečenici da je politički milje povezan sa kriminalom.

“Ja sam jasno rekao, a ne znam kako ste se vi pronašli, da se to ne odnosi na sve i da ne može generalizovati”, naveo je Magazinović.

Kojić je odgovorio da se ovdje ni na jedan način ne može govoriti da je neko protiv ovih zakona.

Milan Dunović, iz Kluba DF, podsjetio je da je prije pet godina ovaj klub uputio kompletan zakon o javnim nabavkama, ali da tada nije dobio podršku Ustavno-pravne komisije.

“Ovo je tema koju treba urediti, što je moguće prije ali se moraju uzeti u obzir neki drugi zakoni, konkretno Zakon o državnoj službi i Zakon o radu, jer se ovdje predviđa I optuštanjem zaposlenika što nije predviđeno sa dva zakona. Zato je to glavni razlog zašto će Klub DF glasati protiv hitnosti procedure ovog zakona”, poručio je Dunović.

Poslanik Nihad Omerović iz Naroda i pravde kazao je da je sasvim dovoljno da se kroz izmjene dva zakona o kojima se sada raspravlja može efikasno urediti ova oblast.

“Tri razloga zašto ovdje treba hitan postupak su da sve političke stranke u svojim kampanjama stavljaju borbu protiv organiziranog kriminala, evo prilike da to uradimo danas. Drugi razlog je da na dnevnoj bazi odlazi aproksimativno 2,7 miliona KM u privatne kriminalne džepove. Na kraju bih rekao da ovi zakoni nisu savršeni, ali savršenstvo političkih rješenja je neprijatelj dobrih rješenja”, naveo je Omerović.

Zlatan Begić, poslanik DF, pitao je da li je normalno da se tri vrlo kompleksna zakona koja su danas na sjednici ovako brzo šalju u parlament.

“Dobili smo ih par dana prije sjednice, a treba temeljita analiza. Zna se da kada se mijenja jedan član, da se možda mora mijenjati njih 15. Saglasan sam da se kazne trebaju pooštriti, ali molim vas da ne ograničavate moje pravo da na odgovoran način pristupam zakonima u ovoj zemlji. Ovo je ograničavanje prava zastupnika da se upoznaju sa sadržajem zakona, da naprave pomnu analizu, i da zauzmu stavove. Mi ćemo ovaj prijedlog podržati, ali u redovnoj proceduri, jer sada nismo imali vremena za analizu”, poručio je Begić.

“Proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM”
Branislav Borenović, poslanik Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red, poručio je da će pet poslanika ovog kluba podržati zakone.

Poslanik Mia Karamehić-Abazović, istakla je da već tri godine sluša o javnim nabavkama.

Kazala je da se razlozi o tome zašto zakoni moraju ići po hitnoj proceduri nalaze u izvještaju koji su na 160 strana dobili od Agencije za javne nabavke.

“Postojeći zakon koji imamo mijenjan je više puta, posljednji 2020. i dalje nije kompatibilian sa direktivama EU, prioritetom 7 koji se od BiH traži za pristupanje EU. Bojim se da ako budemo čekali i poslali zakon u redovnu proceduru da će se sve ovo razvući u nedogled. Agencija i resorno ministarstvo trebali su po Strategiji javnih nabavki BiH uputiti u proceduru novi nacrt ovog zakona do četvrtog kvartala ove godine, ali prema informaciji Komisije za finansije i budžet to se neće desiti. Zato je potrebno da radimo izmjene ovog zakona, a ne navrat-nanos rješenja”, navela je Karamehić-Abazovićeva.

Safet Kešo, poslanik Kluba SDA, rekao je da podržava potrebu da se uredi ova zakonska oblast.

“Međutim, ne podržavamo hitnu proceduru jer ona obesmišljava u nekoj mjeri PD PS BiH. Zbog tih hitnosti je blokiran i Dom naroda BiH i zato mislimo da bi ovakva sudbina sačekala ovaj zakon tamo ukoliko se ovaj zakon usvoji”, kazao je Kešo.

Istakao je i da je proizvoljno rečeno da je u 20 godina pokradeno 35 milijardi KM.

“Zakon treba staviti u redovnu ili najmanje skraćenu proceduru da se ovdje djeluje amandmanski jer imamo mnogo razloga za to, poput nema sankcija za Ured za žalbe ako se ispostavi da su oni pogriješili. Potreban je širi zahvat”, dodao je Kešo i naveo da nije u redu reći da oni koji ne podrže zakon imaju spregu sa kriminalom.

Tvrdi da SDA nikada nije bio smetnja donošenju bitnih zakona.

Sud Bosne i Hercegovine danas je saopštio da će 12. juna biti javna sjednica Apelacionig odjeljenja vezano za predmet Milorada Dodika.

– S obzirom na ranije dostavljene upite, te evidentno veliki interes javnosti, obavještavamo vas da je javna sjednica vijeća Apelacionog odjeljenja u predmetu protiv optuženog Milorada Dodika i Miloša Lukića zakazana za 12.6.2025. godine – navedeno je.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javne dužnosti.

U istom predmetu Miloš Lukić, v. d. Službenog glasnika Republike Srpske oslobođen je optužbi za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku Republike Srpske.

Iako je Dodik ranije najavio da se neće žaliti tom sudu, ipak je to učinio. Nakon izricanja presude, na njegovu inicijativu, u NSRS doneseni su zakoni o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH i SIPA-e na području Republike Srpske. Zbog donošenja spornih zakona Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković osumnjičeni su za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH.

Pošto se nisu odazivali na pozive Tužilaštva, protiv njih je raspisana centralna potjernica.