Connect with us

Politika

VIŠKOVIĆ U ZEMLJI BAJKI “Rast prihoda omogućio više mjera u KORIST GRAĐANA SRPSKE”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će republički budžet za ovu godinu sa svim predviđenim povećanjima plata, boračkih dodataka, invalidnina i penzija biti za više od 500 miliona KM veći od prošlogodišnjeg budžeta.

Višković je rekao da je, kada se poredi januar ove godine sa istim lanjskim mjesecom, evidentan rast prihoda, koji je krenuo već u posljednjem tromjesečju prošle godine i da se zato izašlo u javnost sa takvim mjerama.

– Činjenice govore da je bruto domaći proizvod Srpske na kraju 2018. godine bio 11,2 milijarde KM, a 2024. godine 18 milijardi KM, gdje je za prošlu godinu BDP imao rast za dvije milijarde i to nam omogućava da radimo ovo što radimo – naglasio je Višković.

On je za obveznice zajma za građane Srpske /koje kreću od 1. marta/ rekao da to nije ništa novo niti nešto što ne koriste i druge zemlje, da će biti prihvatljive za građane.

Višković je rekao da neće biti nekih pretjeranih procedura za njihovu kupovinu, kao i da će se njihova nominalna vrijednost kretati od 100 KM, pa na više.

Premijer Srpske je za “K3” televiziju rekao da Nacrt zakona o neprofitnim organizacijama, koji je juče utvrdila Vlada, ne narušava ničija prava i slobode, kako se to željelo predstaviti, nego da je njegovo donošenje neophodno, između ostalog, zato što i zakon o pranju novca koji je usvojen na nivou zajedničkih institucija BiH obavezuje da svi tokovi novca budu pod prismotrom.

– Za četiri godine, prema podacima koji su izašli, /dato je/ više od 400 miliona dolara za nekih 26.000 nevladinih organizacija, što je ogromna svota za domaće uslove. Finansiranja se vrše sa svih strana, a prednjače Englezi – naveo je Višković.

Prema njegovim riječima, taj novac se dobija i da bi se pravile razne obojene revolucije, nemiri i protesti.

– Imamo saznanja da su strane službe pojačale svoje prisustvo i na ovim prostorima da rade stvari onakve kakve vidimo u okruženju. Pojedinci se žestoko trude da ono što se trenutno dešava u Srbiji prelije u Republiku Srpsku gdje se pod plaštom podrške ovdje želi pripremati teren i atmosfera – dodao je Višković.

On je rekao da je Republika Srpska prva u regionu odlučila da uvede diferencijalni iznos najniže plate.

Višković je rekao da je ova odluka donesena kako bi se spriječila zloupotreba institucije najniže plate, te napomenuo i da poslodavci na to neće moći uticati sistematizacijom.

– Sistematizacija je zakonska obaveza, koju mora da ispuni svaki poslodavac kojima ima 15 ili više radnika. Te sistematizacije već postoje i neće se moći dramatično korigovati da bi na neki način ponovo izmanipulisali namjeru koju ima Vlada, da tom diferenciranom stopom razdvoje radnike različite stručne spreme, tako da ne mogu svi da imaju najnižu platu od 900 KM – rekao je Višković.

On je dodao da će to kontrolisati Poreska uprava Srpske, od koje je neophodno tražiti saglasnost za promjenu sistematizacije u preduzeću.

Višković je napomenuo i da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima dividendu oslobođenu od oporezivanja.

– Imali smo oporezovanu dividendu do prije tri godine, ali je prvo Federacija BiH ukinula porez, te je morala i Srpska to da uradi, jer su privredni subjekti sjedište firme iz Srpske prebacili u drugi entitet – rekao je Višković.

On je rekao da je Srpska spremna da vrati porez na dividendu, ukoliko to uradi i FBiH.

Related Topics:

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno